46% Hrvata će ove zime otputovati u inozemstvo, a i potrošiti više negoli prošle zime
Provedeno je online istraživanje o korištenju novčarskih usluga među korisnicima kartica. ...
Kako se pravilno ponašati u javnom bazenu
Uvijek pliva uz lijevi rub pruge. ...
Ljubav na poslu
Otkriveno je da su uredskim aferama skloniji muškarci. ...


Anketa
NALAZITE SE U > Razgovor mjeseca
Golf će u Zaprešić privući vrhunske goste
Objavljeno: 10.05.2017. 18:46  
Branka Barilović, direktorica TZ grada Zaprešića, tvrdi: Zaprešić je dragulj nadomak Zagreba
Branka Barilović, direktorica TZ grada Zaprešića, tvrdi: Zaprešić je dragulj nadomak Zagreba
  • Branka Barilović, direktorica TZ grada Zaprešića, tvrdi: Zaprešić je dragulj nadomak Zagreba
  • Branka Barilović, direktorica TZ grada Zaprešića, tvrdi: Zaprešić je dragulj nadomak Zagreba

Branka Barilović, direktorica Turističke zajednice grada Zaprešića, druga s desna

 

Zaprešić je samozatajan mali gradić pored Zagreba, ali svojim mnogobrojnim turističkim atrakcijama privlači sve više ljudi iz inozemstva. Glavna atrakcija su Novi dvori Jelačićevi, jedna od najbolje sačuvanih feudalnih gospodarskih cjelina u Hrvatskoj


Razgovarala: Sanja Plješa

 

Zaprešić, sa svojih 30.000 stanovnika, jedan je od devet gradova Zagrebačke županije i zauzima sjeverozapadni dio toga područja. Nalazi se pored glavnog hrvatskog grada Zagreba, na važnim cestovnim i željezničkim pravcima prema zapadnoj i srednjoj Europi. Zahvaljujući kvalitetnom sustavu obrazovanja, Zaprešić je dobio status najmlađeg i najobrazovanijeg grada Zagrebačke županije. Taj se grad još nazivaju i Banovim gradom jer je ban Josip Jelačić bio najpoznatiji stanovnik toga grada. Novi dvori, u kojima se nalazi grobnica obitelji Jelačić, danas su cjelovit primjer očuvanosti tog vlastelinskog imanja kojeg čine dvorac, kapela svetog Josipa te ostale stambene i gospodarske zgrade. Na godišnjicu banova rođenja, 16. listopada, u Zaprešiću se obilježava Dan grada kada se događaju brojna kulturna i zabavna događanja. O novostima u turističkoj ponudi Zaprešića razgovarali smo s Brankom Barilović, direktoricom Turističke zajednice grada Zaprešića.

 

- Zaprešić kao turističko odredište?

Zaprešić se nalazi 17 kilometara zapadno od Zagreba, na 130 metara nadmorske visine, smješten je i na regionalnim prometnicama uz željezničke pruge Zagreb-Ljubljana i Zagreb-Varaždin. Zaprešić i njegova okolica sa sedam općina nude više zanimljivih turističkih sadržaja, primjerice pet dvoraca: Lužnica, Januševec, Laduć, Gornja Bistra i Jakovlje, zatim crkve te rezervate životinjskog i biljnog svijeta.

 

- S kojim turističkim proizvodima privlačite turiste?

Glavna atrakcija su Novi dvori Jelačićevi, jedna od najbolje sačuvanih feudalnih gospodarskih cjelina u Hrvatskoj. Rasprostire se na 20,5 hektara površine sa sačuvanim objektima: vršilnica, kuružarnik i spremište plodina - današnji Muzej Matija Skurjeni, zatim dvorac, kapela sv. Josipa i obiteljska grobnica. Južno od središta grada promatrajući prema Savi nalazi se jezero Zajarki sa sportsko-ekonomskim ribnjakom koji uz rijeku Krapinu čini raj za ribiče. Planinarima je dostupan Park prirode Medvednica, a skijašima staza na Sljemenu. Zaprešić je i grad sporta. Uz nogomet, rukomet, košarku i kuglanje, sve je veće zanimanje za konjički sport i preponsko jahanje, paragliding, letenje zmajevima na motorni pogon, biciklizam, tenis i golf. Sve to uz dobru ponudu jela i tradicionalne manifestacije čini dobar razlog za višednevni boravak u Zaprešiću.

 

- Koliko Zaprešić ima smještajnih kapaciteta i koji su to objekti?

Zaprešić trenutno raspolaže sa 183 ležaja i to u objektima: Trajbar Team, Sobe Lužnica, Hostel Lužnica, Prenoćište Gec, sobe u domaćinstvu Gec 2 i sobe za iznajmljivanje Lucio.

 

- Odakle dolaze turisti u Zaprešić?

Prošle je godine u Zaprešiću bio registriran ukupno 6255 turističkih dolazaka, a istodobno je ostvareno 11.079 noćenja. U odnosu na 2013. godinu primjetan je porast dolazaka i noćenja. Zanimljivo je kako su najviše dolazaka ostvarili Bugari i to 1081, a iza njih Nijemci – 551. Nakon njih su Poljaci sa 258 te turisti iz Bosne i Hercegovine koji su zabilježili 248 dolazaka.

 

- Osim kulturno-povijesnih spomenika i dvoraca, što još privlači turiste?

Zaprešić je grad po mjeri čovjeka. Pun je zelenila s pregršt događanja i tradicionalnih manifestacija, kupnja i zabava u West Gateu gdje se nalazi hoby park, mnogi restorani, a organizira se i tematske sajmove. Osim toga, turisti i posjetitelji tijekom godine mogu uživati u raznim događanjima, primjerice Ledenoj bajci na Trgu Ivana Pavla II., Vip Snow Trophyu na Sljemenu, Noći muzeja u Muzeju Matija Skurjeni, Lampionovu na Trg Ivana Pavla II., raznim glazbenim svetkovinama, Velikoj roštiljadi na praznik rada, Županijskoj izložbi cvijeća, susretu puhačkih orkestara, KUD-ova i domaćih glazbenih sastava, Kotlovinijadi u Hruševcu Kupljenskom, izložbi minijatura u Vršilnici, likovnoj koloniji Akvareli na skeli Medsave, Jelačić balu Plemićke mladeži, Memorijalu Stjepan Obrubić, koncertu Puhačkog orkestra na trgu, tradicionalnom golf turniru, Zaprešićkim žetvenim svečanostima, Tjednu festivala, Međunarodnoj biciklističkoj utrci Zagreb-Zaprešić–Ljubljana, Rujan festu, Auto tuning&styling showu, Festivalu Nori dvori, te Danima Jelačića i svibnju kada je godišnjica smrti te u listopada kada je godišnjica rođenja s nizom događanja, primjerice romobilijadi, preponskom jahanju, međunarodnom vatrogasnom natjecanju, motornom zmajarstvu, kajkavskim večerima, sportskim događanjima, izložbama, koncertima i Međunarodnom gospodarskom sajmu.  

 

- Predstavite nam dvorce Novi dvori i Lužnica.

Kompleks Novih dvora bana Jelačića i njegovih nasljednika važan je povijesno-kulturni spomenik. Vrijednost Novim dvorima daje i to što su sačuvani kao cijeli kompleks tj.  vlastelinski dvorac s gospodarskim zgradama. Dvorac se prvi put u dokumentima spominje potkraj 16. stoljeća kao Curia nova, kurija susedgradskih gospodara Zrinskih. Taj je stariji dvorac poznat i kao Stari dvori. Zrinskima je oduzet nakon sloma urote 1671., a od vladara su ga kupili Čikulini, koji su se naglo obogatili baš kao upravitelji imanja Zrinskih u Vinodolu. Oni su podignuli Nove dvore, a kad je 1746. obitelj izumrla, posjed je ženidbenim vezama prešao u posjed obitelji Sermage, pa Festetić, zatim Erdödy, a napokon ga je 1852. kupio ban Jelačić. Dokument o kupnji navodi kao godinu utemeljenja 1611. i opisuje dvorac kao jednostavnu, jednokatnu drvenu plemićku kuriju. Do 1934. bio je u posjedu obitelji Jelačića, a tada su ga nećakinje Vera i Anka, koje su požrtvovno čuvale imanje kao nacionalnu baštinu ostavile hrvatskom narodu.

Jelačić je stari dvorac dogradio i preuredio. Dao je urediti aleju, koja kroz gospodarstvo vodi do dvorca. Na njezinu kraju otvara se pogled na jednostavan izduženi pravokutnik, čije je pročelje izvedeno u diskretnoj eleganciji engleske neogotike. Tek je ulaz naglašen stubastim zabatom. U perivoju je ban dao 1855. izgraditi kapelu sv. Josipa. U njoj su bili sahranjeni njegova devetomjesečna kći, sam ban Josip Jelačić, te njegov brat Antun. Kasnije je brat Đuro podigao grobnicu, a izradu je povjerio najcjenjenijem arhitektu tog vremena Hermanu Bolléu. Nakon smrti bana Jelačića obitelj njegova brata Đure njegovala je uspomenu na bana Jelačića, i dvorac je još desetljećima bio jedno od glavnih okupljališta hrvatskog plemstva. Uz sam dvorac zanimljive su i gospodarske zgrade: vršilica iz 18. stoljeća, najstarija sačuvana u Hrvatskoj te trokatna žitnica u kojoj je danas Muzej Matija Skurjeni.

Lužnicu se prvi puta spominje 1673. godine. Današnji jednokatni, trokrilni barokni dvorac podignut je početkom 18. stoljeća. Prvi vlasnici dvorca bili su Čikulini. Život Julija Čikulinija, koji je došao u Lužnicu, nevjerojatna je priča o usponu. Obogatio se kao upravitelj dobara Zrinskih u Primorju, radi toga došao je sa Zrinskima u sukob i bio protjeran. Nakon što se 1612. preselio u Lužnicu, umješni se upravitelj brzo ponovno obogatio, uspio otkupiti veliki dio bivšeg susedgradsko-stubičkog vlastelinstva, uzdižući se u krug visokog plemstva.

Obitelj Rauch gospodar je Lužnice od kraja 18. stoljeća. Jedan od karakteristika dvorca su valjkaste kugle na uglovima, a reprezentativno južno pročelje pokrenuto je središnjim rizalitom i finom plastikom reljefnih poprsja. U unutrašnjosti se nalazi kapela s krasnim rokoko oltarom. Zanimljivo je i drveno, rezbareno stubište iz 1791., te središnja dvorana s ugrađenim baroknim ormarima. Od dogradnji iz 19. stoljeća uspješnije je neogotičko ugaono stubište.

Dvorac je smješten u zelenilu parka engleskog tipa. Od 1925. u Lužnici je smješten starački dom časnih sestara sv. Vinka. Gradnjom novog objekta za potrebe njihovog stanovanja, 2007. godine u listopadu časne sestre u obnovljenom dvorcu otvaraju Duhovno obrazovni centar Marijin dvor Lužnica.

 

- U blizini Golf restorana sagrađeno je golf vježabalište. U kojoj je fazi izgradnja golf igrališta s 18 rupa?

Otvaranjem Golf centra i golf vježbališta s tri PAR 3 polja u Novim dvorima Jelačićevim osnovan je golf Klub Ban Jelačić koji je iznimno brzo izrastao u jedan od vodećih golf klubova u Hrvatskoj. Taj klub pruža brojne mogućnosti, primjerice individualno, obiteljsko i korporacijsko članstvo, besplatno članstvo i poduku za juniore do 18 godina, povlaštene uvjete vježbanja, igranja i korištenja ostalih usluga Golf centra, posebne treninge i dane za članstvo kluba te sudjelovanje na klupskim turnirima. U prekrasnom okruženju uz dobru gastronomsku ponudu restorana Golf uživaju svi posjetitelji, a neki od njih pokažu zanimanje za golf.

 

- Koji su planovi turističkog razvitka Zaprešića?

Turistička zajednica grada Zaprešića svoj rad temelji na stručno izrađenim studijama. Prva takva je bila Studija "Dugoročni program turističkog razvoja općine Zaprešić s prethodnom ekonomskom analizom za glavne lokalitete". Nakon toga izrađen je Marketing plan za Zagrebačku županiju u kojem je Zaprešić s okolicom pozicioniran kao "Staza dvoraca", a stvaranjem grada određen razvojnim projektima "Zaprešić- grad budućnosti", te strateškim opredjeljenjem da je upravo turizam budućnost ovog prostora. U izradi je Strategija razvoja turizma Zagrebačke županije u kojoj će naš grad zauzeti svoje zasluženo mjesto, a turizam našega grada zasigurno i u Razvojnoj strategiji grada Zaprešića, koja je također u izradi.

  isprintaj članak