Rubac (marama) - lagano, šareno, živahno…
Veći rubac možete prebaciti preko jednog ramena, a ako vam postane hladno, možete ga obaviti i preko drugog. ...
Konjarstvo (konjički sport) u Srbiji
Tinejdžeri koji žele biti džokeji nesmiju, kada odrastu, premašiti 50-60 kilograma težine! ...


Anketa
NALAZITE SE U > Odredišta
Danas u Kremlju vlada car Boris. Boris Putin.
Objavljeno: 09.10.2017. 13:00  
Carica Moskva
Carica Moskva

Snimka: wikimedia.org/wikipedia

 

U Moskvi se može nevjerojatno jeftino kupiti hrana i piće, ali cijene mogu odletjeti i u nebo, ako napravite nepromišljen korak i uđete u japanski, američki, uopće bilo kakav restoran, u kojem stranci “padnu u zamku”. Moguće je da ćete platiti večeru 100 i više dolara i ostati gladni.

Malo je pravih imperijalnih gradova. A oni, koji jesu, nikako nisu kraljevski samo po svom zemljopisnom obimu. Prava je veličina grada njegova duša, njegov otkucaj srca, njegov plač i njegov smijeh, tišina njegovih knjižnica i pljesak u prenatrpanom kazalištu, njegov strah i male radosti, vanzemaljska energija njegovih crkava i molba bogu, da rata i terorizma ne bude, ranjivost i snaga, sjećanje na velike vojničke pobjede i očaj mladih, koji ne nalaze posla, deset tisuća dolara spiskanih u svega nekoliko sati u društvu zgodnih prijateljica noći i bučne glazbe i potraga za jeftinijim kruhom. Moskva je sve to: ogromna, silna i snažna metropola Istočne Europe i predivna, a ranjiva carica s velikim srcem i ljubavlju za svu svoju djecu, ne samo unutra Zlatnog prstena, nego od Smolenska do Vladivostoka.

Moskva je jezgro Rusije. Nigdje na Starom kontinentu kontrasti nisu tako jasni kao tu, u toj debeloj točki gore desno na karti Europe. Drevni samostani i futurističke zgrade u staklu susreću se na udaljenosti od nekoliko metara. Predivne crkve, koje su toliko propatile pod komunističkim ateizmom, lijepo su obnovljene, a još mnogo više od njih je suvremenih crkava - velikih trgovačkih centara, diskoteka, luksuznih hotela... u koje će ući i oni, koji nemaju ni za espreso kavu. Tek tako da vide što si sve ne mogu priuštiti.

 

Velegrad i kada se nije znalo za Ameriku

Moskva je bila silan grad, kad u Europi još nitko nije znao da postoji neka Amerika. Prije nekoliko godina slavila je 850-godišnjicu postojanja. Danas je Moskva jedan od najbitnijih i najvećih svjetskih glavnih gradova. Proteže se na 1035 četvornih kilometra i dom je 8,3 milijuna ljudi. Mnogi od njih došli su iz Sibira i Zakavkazja, neki iz Baltika, ostali iz Ukrajine ili čak Moldavije, kada je sve to još bio Sovjetski Savez. A ipak, Moskva je europski grad, centar onoga što se zove Europska Rusija, ako računamo da je Ural, smješten 1.300 kilometara istočno od Moskve, granica između Europe i Azije. Istočno je i rijeka Volga, jedan od ruskih povijesnih puteva.

 

Nešto malo o povijesti Moskve

Kremlj i zgrade u blizini bili su naseljeni već u 11. stoljeću, ali službena godina nastanka Moskve je 1147. kada je Jurij Dugoroki (sjedi ponosno na konju usred Tverske ulice), knez Suzdala na mjestu kasnijeg grada imao veliku gozbu.

Između 1237. i 1238. Moskvu i čitavu Suzdalsku državu razrušili su Tatari, koje je vodio Batu, unuk Džingiskana. Tatari su izgradili novi stolni grad južno od Volge i nazvali ga Zlatna horda, a Moskva je dobila status vojvodstva s autonomijom. Za to pravo morala je Tatarima služiti kao glavni utjerivač poreza za sjeverne teritorije.

Tek krajem 15. stoljeća knez Ivan III. (Veliki) odlučio je da Moskva prestane plaćati poreze Zlatnoj hordi. Doveo je talijanske arhitekte, koji su sagradili crkve i Kremlj, a sebe je nazvao Vođom sve Rusije. Pod njegovim vodstvom Rusija se raširila od Novgoroda na zapadu do Tule na jugu, prema Uralu na istoku i Barentsovom moru na sjeveru. Ivan IV. (Grozni) još je povećao Rusiju, poslavši osvajače u Sibir te je potpuno zavladao čitavom regijom Volge. Godine 1571. grad je imao više od 200 tisuća stanovnika i bio je jedan od najvećih u svijetu.

Kasnije se Boris Godunov dobro odupro gladi i invaziji Poljaka, a sedam godina poslije njegove smrti nastupa vrijeme ratova, gladi i dominacije Poljaka.

Kozaci su konačno potjerali Poljake i 16-godišnji Mihail Romanov započeo je tristogodišnju dinastiju Romanovih i vijeme oporavka. Petar Veliki je bio jedan od velikih careva, pa je 1697. i 1698. proputovao Europu i izgradio novi glavni grad, St. Petersburg na obali Baltika. Rusiju je otvorio Zapadu i u ratu pobijedio Švedsku. Želeći Rusiju europeizirati, tražio je da stanovnici nose europska odjela, a na bradu su morali plaćati porez.

Godine 1812. Napoleon je pokušao okupirati Moskvu, ali njeni su stanovnici grad napustili i zapalili prije negoli su Francuzi stigli do njega.

Revolucija 1917. bila je žešća u Moskvi nego u St. Peterbusrgu. Boljševici su vlast nad Kremljem preuzeli u osam dana i sljedeće godine je, nakon dva stoljeća, Moskva opet postala glavni grad i središte komunističke strahovlade.

Nijemce je, svega 40 kilometara udaljene od Kremlja, zaustavila ruska zima.

Četrdesetak godina kasnije Moskva opet dolazi na naslovnice svjetskih glasila zahvaljujući Gorbačovu koji je sredinom osamdesetih godina počeo s Perestrojkom i Glasnošću. Njegov posao je nastavio Boris Jelcin i 1991. godine Moskva je opet vidjela bitke na ulicama, zapravo napad na Bijelu kuću (sjedište parlamenta), u kojoj su stari komunisti željeli spriječiti promjenu sustava. Danas u Kremlju vlada car Boris. Boris Putin.

 

A Moskva danas?

Moskvom jure skupi automobili, svakodnevno se otvaraju nove banke, burze, igračnice, sve više je reklama, diskoteka, noćnih klubova, hotela - dakle kapitalizam na najortodoksniji mogući način. Cinici će reći, da ih više ništa ne može iznenaditi. Za mlade i uspješne poslovne ljude samo je nebo granica, a ostali će već nekako preživjeti. Ali, Moskva je još uvijek Moskva i unatoč svim problemima i ponekad jako vidljivom siromaštvu, taj je grad predivan i nezaboravan.

 

Kada posjetiti Moskvu i što vidjeti

Moskva zapravo ima samo dva godišnja doba, zimu i ljeto. Ruska zima može biti prava pustolovina. Krzno i votka drže ljude na toplom, snijega ima dosta od studenog do ožujka. Najniža zabilježena temperatura je bila čak -42 stupnja, a 10 ispod nule je nekako normalno. Dani su veoma kratki. Ljeto stiže naglo u svibnju, a temperature mogu doseći do 30 i više stupnjeva (najviša izmjerena je 39). Srpanj i kolovoz su nevjerojatno vrući, ali mogu biti i kišoviti. Rujan je, kada parkovi mijenjaju boje i nalik su slikarevoj paleti, očito najljepši mjesec.

 

Moskva voli život

Puno je praznika i festivala, od kojih mnogi vuku tradiciju iz pravoslavlja. Ruski zimski festival predivan je doživljaj s mnogo folklora, vožnji trojkom, glazbom i votkom ... Sve je više i suvremenih događanja, kao što je poznati Moskovski filmski festival. Ali tradicionalni Silvestar (Nova godina) u Moskvi je ipak najljepši. Tada treba obavezno prošetati po starom Arbatu, uživati u društvu veselih ljudi, malo popričati s prodavačima suvenira i popiti pravu talijansku kavu.

 

Priča o Moskvi

Tko god posjeti Moskvu, ima svoju priču o njoj. A svi je vjerojatno počinju s Kremljom, koji je nesumnjivo ikona, oko i srce grada, te njen simbolični, povijesni i strateški centar. Kremlj je utvrda u obliku trokuta sa stranicama dugim 750 metara, na nekadašnjem Borivickom uzvišenju. Okružuju ga Crveni trg (Krasnaja ploščad, koja je zapravo prvobitno značila lijepi trg) sa crkvom Sv. Vasilija Blaženog (Lenjinovim mauzolejem i GUM-om - prvim, državnim trgovačkim centrom), rijeka Moskva i Manežnaja ploščad, gdje su nekada carevi držali svoje konje. Nešto manje poznate su i Staljinovih sedam sestara, monumentalne zgrade, s kojima su Sovjeti željeli parirati američkim neboderima. Jedna od sestara je Hotel Ukrajina. Kremlj je simbol ruske i nekadašnje sovjetske političke vlasti. Tu su svoj teror vodili Ivan Grozni i Staljin, Lenjin diktaturu proletarijata, Hruščov svoj hladni rat, Gorbačov Perestrojku i Jelcin i Putin svoju Novu Rusiju. U Kremlju je mnogo crkava i čak tri katedrale (Arhangela, Vnebovzetja i Oznanjenja) što iznenadi mnoge Zapadnjake budući da je komunizam ateističan. Ali Kremlj je uvijek bio i centar ruske ortodoksne crkve. Zvonik Ivana Velikog može se vidjeti čak 30 kilometara daleko.

 

Sovjetski Space shuttle

Svakako treba posjetiti katedralu sv. Vasilija Blaženog, poznatu po kupoli u obliku luka. Ljepša je izvana, ali vrijedi posjete. sv. Vasilij Blaženi je blizu hotela Rossija, koji je sa 5000 soba godinama bio najveći hotel u svijetu i u kojem se lako izgubiti. Sa Crvenog trga put vodi mimo Lenjinovog mauzoleja i GUM-a (državnog trgovačkog centra, izgrađenog u 19. stoljeću, a u kojem se nalazi preko tisuću trgovina), kroz impozantne Kremaljske dveri na Tversku ulicu, najelegantniju i najdužu ulicu u Rusiji, s palačama i starinskim sivim ogromnim zdanjima.

Gorki park proteže se oko tri kilometara uz rijeku Moskvu i službeni naziv mu je Park kulture. Ali svi ga poznaju po piscu Maksimu Gorkom. Izvanredna je kombinacija prirode, šetališta, sovjetske ornamentike, zabave i odgoja. Nostalgičari i zaljubljenici u svemir, posjetit će Buran, sovjetski space shuttle, koji nikada nije poletio, a u parku se nalazi i gomila restorana, snack barova, pa čak i njemačka pivnica s 2000 mjesta. 

Moskva je poznata po muzejima, npr. po Puškinovom, Tretjakovskoj galeriji i nedalekoj Centralnoj kući umjetnika, a praktično u svakoj kući, u kojoj su nekada živjeli geniji kao Tolstoj, Puškin, Dostojevski i Ljermontov, danas je muzej. Čehov, Eisenstein, Gogolj, Majakovski, Prokofjev, Stanislavski i Šostakovič neki su od genija pokopanih iza zidina Novodevičnog manastira, samostanskog kompleksa sa 16 kupola. Ali i Hruščov, kojeg su sovjetske vlasti smatrale nedostojnim za ukop iza zidina Kremlja, gdje su pokopani svi velikani i heroji sovjetske države. Samostan je u povijesti služio i za odmor mnogih aristokrata, ali i kao zatvor za pobunjene članove carske obitelji, na primjer polusestru i prvu suprugu Petra Velikog.

Moskva nije samo Bolšoj Teatr (Veliko kazalište), poznat kao jedna od najboljih oper-nih i baletnih kuća u svijetu, u neposrednoj blizini nekadašnjeg KGB-ovog zdanja, kojeg mnogi i danas ne mogu smisliti, već i Kazalište Čehova, koji podsjeća na velikog dramaturga, koji je revolucionirao europsku dramu. 

 

Kako razgledati Moskvu?

Najlakše je taksijem: stanete na ulicu i dignete prst. U roku od pet sekundi zaustavit će se lada ili žiguli, i onda lijepo dogovorite cijenu. Ukoliko ne znate ruski, platit ćete trostruko. Taksimetar je bolje zaboraviti, a za prijevoz do zračnih luka Šeremetjevo, Domadedovo ili Vnukovo najbolje je naručiti limuzinu i potrebnih 50 dolara (!) platiti unaprijed. 

U Moskvi je obavezno putovati i podzemnom željeznicom. Grad ima više od 150 stanica podzemne željeznice, od kojih je 44 sagrađeno kao izvanredno arhitektonsko dostignuće i imaju više kristalnih lustera negoli čitava Bakingemska palača. Gradski prijevoz je dobar, ali prijevoz autobusima nije preporučljiv. A magnetna karta važi podjednako za autobus, metro i tramvaj. Na dolazak vlaka u metrou se nikada ne čeka dulje od pet minuta, a njime se dnevno služi devet milijuna putnika. Najstarije stanice su izvorno bile namijenjene za atomsko sklonište. Zato su i tako nevjerojatno duboko u zemlji.

 

Kako do Moskve?

Moskva ima pet aerodroma, a za nas, Zapadnjake, najbitniji je Šeremetjevo 2 udaljen 30 km od grada u pravcu zapada. Let od Zagreba do Moskve traje tri sata, kao i od Londona, a do New Yorka 10 sati. S Domadedova i Vnukova može se stići praktično do svako većeg grada u nekadašnjem Sovjetskom Savezu.

U Moskvu se može stići i vlakom, ali put je jako dug. Isto tako možete vlakom do Kine i Mongolije, ali to je stvarno prava pustolovina. Moskva ima devet željezničkih kolodvora, svaki sa stanicom podzemne željeznice. Iako autobusi voze do 700 km van grada i sve su udobniji, rijetki su i spori zbog vrlo loših cesta.

Možda je najljepše putovati rijekom ljeti od Moskve do St. Petersburga, i južno do Astrahana, sve do Kaspijskog mora.

No svakako je najljepše ostati u gradu, ići na večeru u Šinok, tradicionalni restoran, u kome iza stakla žive konj, krava i koze, popiti votku, pojesti boršč, popričati uz kriglu Baltike i slušati Podmoskovnije vječera ...

  isprintaj članak