Cvijetom ću ti reći

Objavljeno: 12.10.2011. 11:06

Cvijeće Floriografija, ili govor cvijeća, stara je koliko i ljudski rod, ali su se simboli i njihova tumačenja razlikovali ovisno o vremenu i podneblju. Ipak, postoje neka uvriježena pravila, mnoštvo pojedinosti, ali i proturječnosti.

Svima je poznato da se kao poklon nosi neparan, a na groblje paran broj cvjetova, no rijetko tko zna zašto je tomu tako. I kad smo već željeli odustati od istraživanja, dobili smo neprovjerenu informaciju od jedne cvjećarice, koja je istu čula od tko zna koga, kako se, navodno, neparan broj daje samo osobi s kojom se na bilo koji način želimo spariti u ljubavi ili prijateljstvu, a kako to nije slučaj s mrtvima, nosi se paran broj.
Cvijeće je u svim kulturama oduvijek nešto značilo, govorilo. Davno, prije više od dvije i pol tisuće godina grčka pjesnikinja Sapfa je ružu proglasila simbolom ljubavi. Posebno je zanimljiv mit na osnovu kojega je suncokret postao simbol obožavanja i snage. Očajna što ju je bog Apolon napustio zbog njene sestre, grčka nimfa Klitija pobjegla je u pustinju gdje je, umirući od gladi, pogledom pratila sunce, a poslije smrti se pretvorila u suncokret.

Znakovito iskazivanje ljubavi

Iako su se simboli u tumačenja uveliko razlikovali, pa čak i toliko da su bili u potpunosti oprečni za isti cvijet, cvijeće je oduvijek, bez obzira na povijesno razdoblje, podneblje ili običaje, onome kome je darivano nosilo određenu poruku, najčešće dobru. Vjeruje se da je govor cvijeća ili floriografija, u Japanu poznat kao hanakotoba, procvat doživio u moralno-konzervativnom viktorijanskom dobu, kada je to bio najbolji način da se posredno iskažu osjećaji.

isprintaj članak