46% Hrvata će ove zime otputovati u inozemstvo, a i potrošiti više negoli prošle zime
Provedeno je online istraživanje o korištenju novčarskih usluga među korisnicima kartica. ...
Kako se pravilno ponašati u javnom bazenu
Uvijek pliva uz lijevi rub pruge. ...
Ljubav na poslu
Otkriveno je da su uredskim aferama skloniji muškarci. ...


Anketa
NALAZITE SE U > Razgovor mjeseca
Treba li Dubrovniku golf: Ivan Kusalić, prokurist društva Razvoj golf d.o.o.
Objavljeno: 19.09.2012. 13:28  
"Dubrovnik je elitno odredište, a golf će mu dodatno osnažiti doživljaj u svijetu"

Fotografije: Ivan Kusalić (1), Golf Citrus u Tunisu (Hammamet)


"Dubrovnik je elitno odredište, a golf će mu dodatno osnažiti doživljaj u svijetu" - rekao je Ivan Kusalić, prokurist društva Razvoj golf d.o.o., ulagača projekta na dubrovačkom Srđu.

 

"Projekt predviđa brojne sportske i turističke sadržaje poput dva golf terena: signature golf teren s 18 rupa Grega Normana te teren s 9 rupa, golf akademijom Grega Normana, dva hotela, vile i apartmane, amfiteatar, konjički klub, sportski centar, parkove, šetnice i brojne druge javne sadržaje. Unutar projekta bit će zastupljeno barem 13 olimpijskih sportova (golf, konjički sportovi, streličarstvo, badmington, šah, mali nogomet, košarka, odbojka, atletika, boćanje, biciklizam, rukomet, tenis) s potpuno opremljenom sportskom dvoranom i atletskim stazama".

 

Dubrovačko poglavarstvo ugovor o projektu potvrdilo je još godine 2003., da bi samo dvije godine kasnije tadašnja Vlada RH na čelu s tadašnjim premijerom, a danas najpoznatijim uhićenikom Ivom Sanaderom, i službeno na sjednici u Dubrovniku objavila da je riječ o „projektu od državnog interesa“. Međutim, golf park na Srđu ni do danas nije zaživio. Javnost i udruge, naime, podijeljene su oko straha od navodne apartmanizacije (preizgrađenosti) Srđa te koristi što ga ovaj elitni sport, znamo vrlo dobro, donosi odredištima na ime turizma i turista koji spadaju u sam vrh turističke elite kad je između ostaloga i o potrošnji riječ. Kako bi projekt što detaljnije predstavila građanima Dubrovnika, od kojih mnogi strahuju i za budući pogled iz starog dijela Dubrovnika, tvrtka Razvoj golf d.o.o. u iščekivanju dozvola i konačne prostorno-planske dokumentacije u tvrđavi Imperial na Srđu priredila je i izložbu budućega golfskoga parka na Srđu. Što donose promjene u projektu u odnosu na zadnje desetljeće, zašto ulagač unatoč poteškoćama ustraje na Dubrovniku, te planira li u slučaju konačnog NE Dubrovnika ovom projektu moguće povlačenje u neke druge dijelove Hrvatske, za Turist plus na ta i druga aktualna pitanja vezana uz projekt „Golf parka Dubrovnik“ odgovarao je prokurist Društva Ivan Kusalić.

 

- Bez obzira na prirodu aktualnih komentara, mora se istaknuti kako je izložba na Srđu zainetresirala javnost. Zašto ste se zapravo odlučili za ovakvu vrst prezentacije?

Izložba koja je otvorena za javnost u tvrđavi Imperijal je jedan od načina da građanima prikažemo projekt i da im damo priliku da sami kažu što misle, te da također do neke mjere i sami sudjeluju u stvaranju i planiranju projekta koji je na Srđu planiran. Kako bismo građanima Dubrovnika ponudili našu viziju, odlučili smo ih sve pozvati na izložbu ali i na otvoreni razgovor te smo zato i pripremili kutiju za pitanja i primjedbe građana. Tijekom trajanja izložbe planiramo dvije prezentacije (17. i 24. rujna) na koje pozivamo sve građane na otvorenu raspravu o projektu i mogućim pitanjima na koje žele dobiti odgovor.

 

- Podsjetimo se: kada je riječ o projektu golfa na Srđu posljednjih godina neke udruge i dio javnosti tvrde da je riječ o apartmanizaciji Srđa „pod krinkom golfa“. Na otvaranju izložbe spomenuli ste izvjesne promjene u projektu. O čemu je riječ? Koja je razlika između aktualnog projekta u odnosu na onaj raniji?

Točno je da smo prilagodili projekt. Naime, upravo zbog građana grada Dubrovnika, smanjili smo početne brojke planiranih smještajnih kapaciteta. Želimo istaknuti da  smo u projekt uvrstili preko deset kilometara dug linearni park. Linearni park povezuje sustavom javnih gradskih parkova, šetnicama, konjičkim  i biciklističkim stazama sve tri tvrđave, kao i ostatke tvrđava. U sklopu linearnog parka nalazit će se razni povijesni i poučni sadržaji te različiti parkovi. Ovaj projekt nikako nije apartmanizacija platoa Srđ, već ulaganje u turističku ponudu i budućnost grada Dubrovnika i njegovu okolicu. Promjene u odnosu na prije predstavljeni projekt se prvenstveno odnosi na smanjenje obujma planirane izgradnje, ali i njihova repozicija na način da je cijeli središnji dio ravni Srđa ostavljen bez predviđene izgradnje, grupiranje područja izgradnje u tzv. „klastere“, povećavanje javnih sadržaja unutar obuhvata projekta, ugrađivanje mjera zaštite krajobraza i vizura, itd.

 

- Može li golf funkcionirati i bez vila i apartmana?

Niti jedno golf igralište na svijetu nije samoodrživo pa tako niti ovo. Uz sam sport i održivost ulaganja, potrebno je ponuditi popratne sadržaje, koje u ovom slučaju nikako ne odskaču od svjetskog standarda. Uzevši u obzir odnos visokih troškova održavanja golf terena i prihod od osnovne usluge (igranje golfa), golf naselja ne mogu biti isplativi bez pratećih sadržaja poput raznih ugostiteljskih objekata, hotela, apartmana, s mogućnošću njihove prodaje/najma.


- Prema KPMG Golf Advisory i Oxford Economics, golf u Europi ostvaruje prihod od 48,3 milijarde eura, dok su prihodi od golfa u sklopu (golf) turizma procijenjeni na 7,8 milijardi eura.

Od ukupnog godišnjeg prihoda od golf resorta, udio golf igrališta iznosi ca. 10%. Preostali udio prihoda donose hoteli, restorani, trgovine, prijevoznici i druge uslužne djelatnosti. Najveći prihod na svjetskom golf tržištu ostvaruje se od nekretnina vezanih uz golf terene - gotovo 21 mijardu eura, dok se na odjeću i opremu u golf naseljima troši gotovo 2,3 milijardeeura godišnje. Ulaganja u nekretnine na svjetskom golf tržištu rastu i trenutačno su trostruko veća nego u golf terene, jer su kupci spremni platiti i 30% veću cijenu za nekretnine na golf lokacijama.

Brojnost igrača golfa i njihova sklonost putovanjima čini dobar temelj za planiranje turističkih kapaciteta.

 

Po uzoru na Portugal s najmanje mogućim zahvatima u okoliš

- Možete li nam u najkraćim crtama predstaviti kako bi u konačnici trebao izgledati golf na Srđu? Od samoga terena do hotela, vila…

Projekt predviđa brojne sportske i turističke sadržaje poput dva golf terena: signature golf teren s 18 rupa Grega Normana te teren s 9 rupa, golf akademijom Grega Normana, dva hotela, vile i apartmane, amfiteatar, konjički klub, sportski centar, parkove, šetnice i brojne druge javne sadržaje. Unutar našeg projekta bit će zastupljeno barem 13 olimpijskih sportova (golf, konjički sportovi, streličarstvo, badmington, šah, mali nogomet, košarka, odbojka, atletika, boćanje, biciklizam, rukomet, tenis) s potpuno opremljenom sportskom dvoranom i atletskim stazama.

Također želim napomenuti da će sva planirana gradnja na Srđu predstavljati najmanje mogući zahvat u okoliš, jer nam je želja osigurati sklad prirode i građevina, te obilje zelenila i otvorenog prostora  kao i brojne javne sadržaje na korist građana Grada.

 

- Koji je model primijenjen za ovaj „dubrovački golf“? Je li to onaj iz Portugala? Svojedobno ste, naime, poveli i grupu novinara u Portugal …

Istraživanje koje je provelo Međunarodno udruženje turoperatora (organizatora putovanja) - specijalista za golf (IAGTO), pokazuje da je 51% engleskih i francuskih te 70% njemačkih i švedskih golfera u 2000. godini barem jednom otišlo na „golf odmor“ u druge zemlje. Naime, u državama sjeverne Europe klima ne omogućuje povoljne uvjete za igranje golfa tijekom cijele godine. Šveđani, Englezi, Nijemci i ostali stanovnici sjeverne Europe u svojim državama golf najviše igraju ljeti, kada je kontinentalna klima vrlo pogodna za golf, dok kroz veći dio jeseni i zime (kiša/snijeg) te dio proljeća (zbog oporavka trave od snijega), tereni nisu pogodni za igranje golfa.

Zbog navedenih razloga mnoge sredozemne države (Španjolska, Portugal, Grčka, Turska, Tunis, Egipat i dr.) potiču izgradnju golf terena/naselja. Zahvaljujući takvoj razvojnoj politici Španjolska danas privlači približno 20%, Portugal 11%, a Turska četiri posto golfera iz sjevernih europskih zemalja. Golf raselja na Sredozemlju najveći promet bilježe od ožujka do svibnja te od rujna do studenoga, što značajno pridonosi produljenju sezone.

Dobar primjer dobrog utjecaja golf turizma odnosno europski case study, na produljenje sezone pruža portugalska regija Algarve u kojoj je na 100 km obale i kroz tri nacionalna parka smješteno 26 od ukupno 86 portugalskih igrališta. Sredinom osamdesetih godina prošlog stoljeća portugalska je vlada sustavno poticala stvaranje Algarve golf regije. Golf turizam znatno je pridonio poboljšanju iskorištenosti smještajnih kapaciteta regije, odnosno produljenju sezone na osam do devet mjeseci.

Nadalje, Turska je od 1997. godine do danas sagradila većinu od danas ukupno 20 golf igrališta, smjestivši ih u turističkoj regiji Belek u pokrajini Antalya. Time je (također uz državne poticaje) stvorena novo europsko golf odredište koje je u kratko vrijeme uspjele doći do četiri posto udjela na europskom tržištu turističkih golf putovanja.

U Austriji je samo u proteklih dvadeset godina sagrađeno 96 igrališta za golf. Posljednjih godina zamjetan je rast golf naselja u istočnoj Europi. Na Sredozemlju danas postoji gotovo tisuću golf igrališta. Prema analizama/prognozama svjetskih golf udruženja i vodećih golf naselja, očekuje se daljnji rast svjetskog golf tržišta, kao i „golf turizma“ (ega-golf.ch).

Istina je da smo organizirali studijsko putovanje u Portugal za četrdesetak novinara. Naime, činjenica je da podaci o golfu odnosno golf naseljima i njihovom utjecaju na turizam nisu poznati hrvatskoj javnosti, odnosno novinarima koji izvješćuju javnost pa smo tim studijskim putovanjem željeli pružiti priliku da se ljudi informiraju i na taj način približe dobrobiti takvih projekata.


Dubrovnik će postati ekskluzivno golf odredište, tvrdi Greg Norman.

- Prošlo je prilično vremena od kada je projekt u Dubrovniku predstavio jedan od najboljih igrača golfa u svijetu, Greg Norman. Što danas Norman kaže za „dubrovački golf park“. Ako ste, naravno, i dalje u kontaktu.

Naravno da smo u kontaktu. Greg Norman je arhitekt, te jedan od ulagačaovoga projekta i svakako je zainteresiran za njegovo ostvarenje. Čak je i sam Greg Norman izjavio: 'Pogled kakav puca sa Srđa nema niti jedno drugo igralište, osim toga, Dubrovnik je biser Sredozemlja. To će biti jedno od tri najljepša igrališta na svijetu, a Dubrovnik će postati ekskluzivno golf-odredište'. U nedavnom razgovoru koji smo imali zbog usklađivanja najnovijih rješenja u projektu uvjerili smo se kako ljudi iz ktvrtke Greg Norman, ali i sam gdin Norman, jedva čekaju konačno ostvarenje ovog projekta.

 

- Što će sami Dubrovčani, koji nisu golferi, imati od ovoga parka iznad njihova grada?

Građani grada Dubrovnika će imati prilike uživati u, za sada, nedostajućim sadržajima koje Dubrovnik nije u stanju ponuditi. Tu prvenstveno mislim na sportske sadržaje, kojih Dubrovnik nema dovoljno u svojoj ponudi da bi zadovoljio potrebe svih građana. Isto tako, ovaj projekt nudi dodatna uposlenja, a pruža se i mogućnost zarade za poduzetne građane, koji će svojim znanjima i mogućnostima obogatiti ponudu ne samo projekta već i samog grada.


- Koliko će tvrtku Razvoj golf stajati jedan ovakav projekt? Danas se spominje cijena veća od milijardu eura. Sjećamo se da je na početku spominjana vrijednost bila znatno manja. Što je uzrokovalo taj „skok“?

Ovaj ulagač je 2007. godine preuzeo projekt, a nedugo nakon toga napravljena je cjelovita studija isplativosti. Podaci koji su predočeni javnosti uključuju ulaganja od 900 mil do 1000 milijuna eura.

 

Ne odustajemo: Golf parke će graditi domaće tvrtke!

- Kako ulagač danas gleda na izgradnju infrastrukture na Srđu? Što će točno (ako će) izgraditi Razvoj golf, a što lokalna uprava?

Ulagačr se obavezao na obnovu tvrđave Imperial, ali i svih ostalih postojećih tvrđava koje se trenutno nalaze na ravni Srđ te koje do dan danas nisu obnavljane. Isto tako, ulagač je najavio i uređenje pristupne ceste, koja je trenutno neogovarajuća za dvosmjerni promet. Projekt predviđa ukupna ulaganja u infrastrukturu i javne sadržaje (cesta, struja, voda, odvodnja, pročišćavanje voda, linearni park, sportski sadržaji, itd). U plaćanju troškova izgradnje infrastrukture GPD će sudjelovati s 411,178.300 kuna, odnosno 77,55%, a preostalih 118,965.200 kuna (22.45%) platit će Grad Dubrovnik iz ostvarenog komunalnog doprinosa (koji će uplatiti ulagač) koji se namjenski mora utrošiti za komunalnu infrastrukturu na području na kojemu je ostvaren (GPD).

 

- Još u ožujku, 2011. potpisan je Sporazum prema kojem će Golf park izgraditi dubrovačke građevinske tvrtke. Je li se što od tada promijenilo? Kriza i recesija su, naime, uzrokom gašenja nekih od domaćih tvrtki.

I dalje stoji ideja za uključenjem domaćih građevinskih tvrtki u izgradnju Golf parka. Nažalost, istina je da je recesija natjerala određen broj domaćih tvrtki da prestanu sa svojim poslovanjem, ali to ne znači da ćemo zbog toga okrenuti leđa domaćim izvođačima. Naprotiv, smatramo da će se ovaj projekt ukazati kao prilika određenom broju domaćih izvođača, kako bi spasili radna mjesta svojim zaposlenicima i unaprijedili svoje poslovanje.

 

- Na otvaranju izložbe primijetili smo dožupana dubrovačko-neretvanskog, Frana Skokandića. Nismo, međutim, i predstavnike gradske vlasti. Imate li potporu Grada i Županije? Što očekujete od županijske prostorno-planske dokumentacije?

Imamo vrlo dobre odnose s oboje. Nažalost, zbog unaprijed dogovorenih obveza, neki dužnosnici se nisu mogli odazvati našem pozivu. Naše želja je da izložbu vidi što veći broj (običnih) građana, naravno i političara, ali političari nisu naša glavna ciljna grupa koju želimo privući ovom izložbom.

Od županijske prostorno- planske dokumentacije odnosno nositelja izrade tih dokumenata očekujemo da se propisani postupci provedu sukladno propisima i u propisanim rokovima. Naša suradnja je neophodna i želimo plod te suradnje bude plan koji će zadovoljavati potrebe svih građana grada Dubrovnika, te posjetitelja.

 

Srđ je inajbolje mjesto za golf, takav pogled s nekog mjesta nitko nema!

- Zbog čega golf na Srđu? Zašto ne na nekom drugom mjestuu Dubrovačko-neretvanskoj županiji?

Zbog posebnog položaja, Srđ predstavlja idealno mjesto za ovakav projekt. Blizu je grada, ali opet nije opterećen gradskom vrevom i zbivanjima te u potpunosti može zadovoljiti sve potrebe onih koji su željni uživanja u ovakvom tipu turističke ponude. Pogled kakav puca sa Srđa nema niti jedno drugo igralište, osim toga, Dubrovnik je biser Sredozemlja.

Dubrovnik je svjetski poznat po kulturnim i povijesnim spomenicima, prekrasnim pejsažnima i odlično sačuvanoj prirodi. Sve to, nažalost, nije iskorištenoi u potpunosti kako bi pridonijelo daljnjem razvoju Dubrovnika kao vrhunskog svjetskog odredišta, a time i daljnjem gospodarskom razvoju regije i njezinih stanovnika.

 

- Znamo da je golf elitni sport i da ga luksuzna turistička odredišta jednostavno moraju imati. No, jednako tako poznati su nam otpori na ovom našem terenu u središtu kojih su određene posljedice po okoliš, a tvrdi se i za vodoopskrbu. (Posljednjih dana spominje se „slučaj Vranskog jezera“.) Što je Razvoj golf učinio do danas po tom(im) pitanju(ima)? Jesu li te tvrdnje, po Vama, utemeljene?

Te tvrdnje su proizvod kuloarskih priča. Naime, ovaj projekt neće imati negativnog utjecaja na okoliš, a niti na vodoopskrbu grada Dubrovnika. Greg Norman je poznat po najmanje mogućim zahvatima u okoliš i najvećem mogućem korištenju autohtonih prirodnih karakteristika. Greg je i jedan od čelnika „Environmental Institute for Golf“ , a poslanje tog instituta je jačanje kompatibilnosti golfa s prirodnim okruženjem.

 

- Hoće li se iz starog dijela grada vidjeti građevine na Srđu? I to je, naime, jedno od često postavljanih pitanja od kada je aktualan projekt golfa na Srđu.

Mislimo da pitanje vidljivosti građevina treba izvući iz tajnovitosti. Jedan od ciljeva ove izložbe je i bio na stručan i znanstveni način prikažemo koji je utjecaj na vidljivost građevina, odnosno da pokažemo kako niti jedna od građevina neće biti vidljiva iz područja Grada (starog dijela Dubrovnika). Treba istaknuti kako je ovo načelo poštovano od samog početka rada na ovom projektu. To je bilo i aktualno pitanje na dan otvaranje izložbe Urbanističko – prostorne studije ravni Srđ. Naime, zone izgradnje u području najveće osjetljive vidljivosti su tako i od početka planirane da nemaju nikakvog utjecaja na samu vizuru platoa Srđ.

 

Zarada u milijardama, više od tisuću stalnih radnih mjesta

- Što bi Dubrovnik u konačnici dobio od golfa? Koliko bi golf (ako bi) izmijenio sliku Dubrovnika na svjetskoj turističkoj sceni? Koliko ljudi planirate zaposliti u Golf parku na Srđu? Gdje je u svemu tome javni interes?

Najznačajniji direktni izvor prihoda za Grad Dubrovnik za vrijeme izgradnje GPD-a bit će komunalni doprinos, zatim vodni doprinos, priključak struje, itd. Razne specijalizirane tvrtke koje će biti angažirane prilikom izgradnje, zaradit će oko 4,44 milijarde kuna. Najznačajniji prihod koji će ostvariti RH je porez na dodanu vrijednost (PDV) i to od prodaje kuća za odmor i apartmana. Procjena je da će se kuće za odmor prodavati po cijeni od 5.000 eura po četvornom metru, a apartmani po 3.000 eura po četvornom metru. Pretpostavka je da će državni proračun RH temeljem PDV-a od prodaje kuća za odmor i apartmana koje se nalaze na području GPD-a, do 2020. godine prihodovati oko 1,9 milijardu kuna.

Od poreza na promet nekretnina (otkup zemljišta) do 2020. zaradit će se ukupno pko 191 milijun kuna. Prema Zakonu o financiranju jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, 40% od ukupnog iznosa poreza na promet nekretnina prihod je državnog proračuna RH (oko 76,4 milijuna kuna). Grad Dubrovnik zaradit će oko 114,6 milijuna kuna.

Najveći izvor prihoda za vrijeme poslovanja GPD-a (godišnje) bit će komunalna naknada, odnosno porez na nekretnine (kuću za odmor), zatim porez i prirez iz dohotka, itd. Na godišnjoj razini, Grad Dubrovnik će od poslovanja GPD-a direktno dobiti oko 32,2 milijuna kuna.

Pri obračunu poreza i prireza porezu na dohodak računalo se s prosječnom mjesečnom neto plaćom zaposlenika od 4.000 kuna, na što se po obračunskom postupku naplaćuje porez na dohodak u iznosu od 400 kuna i prirez porezu na dohodak 60 kuna. Slijedom navedenog, Grad Dubrovnik će temeljem poreza i prireza na dohodak godišnje zaraditi oko 3,47 milijuna kuna. Poslovanje GPD-a na godišnjoj razini povećat će proračun Grada Dubrovnika za 10 do 13 posto

Dodatni prihodi Grada Dubrovnika iz poslovanja GPD-a su prihod od poreza na potrošnju pića po stopi do 3%, prihod od spomeničke rente i prihod od poreza na tvrtku. Procjena je da će u fazi poslovanja GPD-a, od sredine 2019. g. nadalje, na raznim ugostiteljskim, trgovačkim, športsko-rekreativnim i ostalim poslovima u objektima i sadržajima GPD-a biti zaposleno 1.045 radnika u stalnom radnom odnosu, od kojih s prebivalištem na području Grada Dubrovnika približno sedamsto. Broj zaposlenih u GPD-u povećavat će se za ca. 30% tijekom (produžene) turističke sezone, od travnja do listopada.

 

- Izgradnja je najavljivana još za veljaču, 2011. godine. Puno je vremena prošlo od tada. Imate li novi datum?

Datuma za izgradnju još nema jer smo trenutno u izradi studije utjecaja na okoliš i urbanističkog plana uređena. Iako su sredstva za izgradnju osigurana, moramo ispoštovati sve zadane uvjete od strane lokalne vlasti, ali i od nadležnih iustanova.

 

- Računate li da ćete uskoro imate sve potrebne dozvole? Ukoliko to ipak ne bude tako, planira li Razvoj golf isti projekt prezentirati u nekom drugom dijelu Hrvatske? Je li Hrvatska dovoljno „pogodno odredište“ za golf?

Mi iskreno vjerujemo u ostvarenje ovog projekta i u njegovu uspješnost. Za nas, ali i za ulagača, Dubrovnik je jedino pogodno mjesto za projekt od ovako velikog značaja za cijelu regiju. Kao što ste i sami rekli, Dubrovnik je elitno odredište te ga se takvim i smatra izvan granica Republike Hrvatske, a ovaj projekt je njegova dodatna vrijednost koja bi mu dodatno osnažila percepciju u ostatku svijeta.

 

- Otkriva li daljnje planove voditelj projekta Aaron Frenkel? Hoćemo li ga uskoro vidjeti u Dubrovniku?

Gospodin Aaron Frenkel i gospodin Greg Norman kao ulagači se redovito informiraju o napretku razvoja projekta. Nadamo se da ćemo uskoro imati prilike pozvati ih u Dubrovnik.

 

  isprintaj članak