46% Hrvata će ove zime otputovati u inozemstvo, a i potrošiti više negoli prošle zime
Provedeno je online istraživanje o korištenju novčarskih usluga među korisnicima kartica. ...
Kako se pravilno ponašati u javnom bazenu
Uvijek pliva uz lijevi rub pruge. ...
Ljubav na poslu
Otkriveno je da su uredskim aferama skloniji muškarci. ...


Anketa
NALAZITE SE U > Odredišta
Ličanke kažu da je ribolov dangubljenje pa će radije cijepati drva
Objavljeno: 30.10.2017. 11:04  
Gacka - Rijeka koja život znači
Gacka - Rijeka koja život znači
  • Gacka - Rijeka koja život znači
  • Gacka - Rijeka koja život znači
  • Gacka - Rijeka koja život znači
  • Gacka - Rijeka koja život znači
  • Gacka - Rijeka koja život znači
  • Gacka - Rijeka koja život znači

Mirna je i spokojna, vijugava poput zmije. Bogata je kisikom, vodenim biljem i pastrvom koja u njoj raste brže nego igdje na svijetu. Izvire na 467 metara i tekuća je cijele godine, a neovisno o godišnjem dobu, temperatura joj uvijek varira između 8 i 12 stupnjeva. Takva je, između ostalog, Gacka. Rijeka koja u Lici život znači…

 

Napisala i snimila: Željka Sruk

 

Rijeka Gacka iznimno tiho, što je neobično za kršku rijeku, izvire iz najvećeg Tonkovićevog vrila i nešto manjeg vrila Klanac, koja podsjećaju na modra jezerca. Uz bjelonogog potočnog raka, najbolji svjedoci njezine čistoće su ljudi koji su oduvijek, čak i iz udaljenijih krajeva, dolazili fučiju napuniti vodom Gacke. Stoga se rijeka oduvijek čuvala od zagađenja. Ličani kažu da se konji nisu smjeli kupati u potocima jer se voda pila, kao što se ni snopove konoplje nije smjelo slagati u tekuću vodu. Od davnina su Gačani rijekom plovili u plavima, čamcima od izdubljenih debala, a iz nje su, baš kao i danas, kosili resu, podvodnu livadu kojom su hranili blago.

Danas je Gacka dolina turistima iz cijelog svijeta najzanimljivija zbog ribolova i svojih izvora, iako je zbog bogatih šuma sve češće posjećuju i lovci na fazane i prepelice. Zahvaljujući autocesti, sve je češće odredište i domaćih ribiča budući da je od Zadra i Zagreba dijeli svega sat vremena vožnje, a od Rijeke čak i manje.

 

Najljepši dio autoceste

"Bilo je nedoumica na početku izgradnje autoceste, jer nismo željeli narušiti ljepotu i čistoću kraja. Htjeli smo da se cesta gradi još bliže Velebitu, čime bi Gacka dolina ostala još više nedodirnuta. Iako je na kraju prošla krajem, mislim da smo uspjeli sačuvati ljepotu, pa bih se usudio reći da je ovo možda najljepši dio autoceste od Zagreba do Splita" – rekao mi je Stjepan Kostelac, gradonačenik Otočca. Osim uživanja u ljepotama kraja, Kostelac kaže kako bi turiste u svoj kraj pozvao i zbog bogate gastronomije koja se, osim domaćom potočnom pastrvom, diči i ličkom domaćom janjetinom, kupusom, krumpirom i pečenom svinjetinom. Ipak, pažnju turista najviše pljene sami izvori Gacke, pa ih godišnje na njezina vrila dolazi oko 30.000. U suradnji s turističkom zajednicom, grad je obnovio stare mlinice i vodenice koje polako dobivaju svoje sadržaje, a sve posjećenije je i utočište za male medvjede u Kutarevu, selu očuvanog seoskog štiha.

Domaći turisti često odlaze i u Krasno, najviše planinsko selo u županiji, ujedno i vrata Nacionalnog parka Velebit te poznato središte vjerskog turizma. Stoga je nekako najčešća ruta turista postala Krasno – Kutarevo – izvori Gacke. "Turizam je razvijen cijele godine i zapravo je odličan spoj morskog i kontinentalnog" – objašnjava Kostelac.

 

Nikad pokoren

A puno se radi i na uređenju putova kulture. To dokazuje i udruga Gračanka koja u mlinicama turistima predstavlja tradicijske obrte poput pletenja, tkanja i mlinarenja, starog pet stoljeća na ovom području. Tu je još i nekoliko primjera stare tradicijske gradnje, ali i značajni kulturno-povijesni i arheološki lokaliteti poput svetišta boga Mitre i rimskog kamenoloma, čije uređenje se uskoro očekuje. Kada je riječ o sakralnoj baštini, neizostavna na turističkoj ruti je crkva sv. Križa u selu Prozor s dvije antičke ploče, nastala na svetištu božice Dijane. Neposredno uz crkvu je i kameni stup, obilježje turske granice. Upravo je na brdu Prozorina bila srednjovjekovna utvrda za obrenu od Turaka. Poznato je, naime, da su Turci zaustavljeni upravo na ovom području, pa Otočani često s ponosom ističu da im je grad uvijek bio napadan, ali nikad pokoren.

Na putu do najatraktivnijeg lokaliteta, Majerovog vrila, nemoguće je ne primjetiti muzejski primjerak zrakoplova Douglas DC-3, smještenog uz zračnu luku. Kažu da postoji još jedan takav primjerak negdje u minskom polju u Zemuniku, dok je ovaj "lički" bio u vlasništvu SFRJ, a Tito je njime letio u Moskvu. Riječ je o transportnom zrakoplovu koji je na otočki aerodrom sletio 1977., a proizveden je davne 1944. godine.

Po dolasku na vrilo, osim patki koje će vam odmah poželjeti dobrodošlicu, dočekat će vas simpatična Jasna i odmah će vas povesti u prvu mlinicu, suvenirnicu i zalogajnicu, kojom gospodari turistička zajednica. Usput će vam objasniti da su ljudi ovog kraja čakavci i govore starohrvatskom čakavštinom. Uz bogatu ponudu suvenira i rukotvorina, među kojima su domaći sir i rakija, razni drveni i vuneni predmeti, poput coklji, ponudit će vas domaćim kolačima. Svakako kušajte masnicu, savijaču od mnogo masti, u koju se ponekad stavlja pršuta, slanine i luka, a koja je služila kao kolač ili kruh. Zavirite svakako i u tavanski dio gdje su tkalački stan i svi alati potrebni za izradu rukotvorina od vune. U trećoj mlinici je posebno zanimljivo. Uz prezentaciju rada mlina, mlinar Jure Majer svoje goste dočekuje malom zakuskom uz domaći kruh, pršut, slaninu i mast. Za pedesetak kilograma brašna u njegovom mlinu potrebna su tri do četiri sata, pa dnevno uspije samljeti oko dvije vreće. Uz prodaju sve tri vrste brašna – pšeničnog, kukuruznog i raženog, Majer nudi i domaći med, rakije i likere.

Zadnja u nizu obnovljenih objekata na Majerovom vrilu je pilana na vodeni pogon koja će uskoro dobiti svoje postrojenje, čime će priča na ovom vrilu biti zaokružena. Uz pilanu je informativna ploča s prikazom utrobe samog vrila. Naime, speleoronilačka ekspedicija predvođena Francuzima se 1998. i 1999. godine spustila u izvor i istražila ga do dubine od 415 metara.

Ipak, glavni izvor Gacke je Tonković vrilo, ujedno i najizdašnije vodom. A kada je riječ o kvaliteti vode, zanimljiv podatak je da rijeku Gacku svrstavaju u svjetski vrh po kvaliteti vode za piće. No, vodu Gacke ne piju samo Otočani, već i stanovnici Senja, Novog Vinodolskog, dijela Crikvenice te otoka Paga i Raba. Turističke grupe sve više pokazuju zanimanje za pješačenje uz Gacku, kojoj domaći često tepaju da je europska kraljica boje opala. Iz tog su razloga turistička stajališta i mostovi na Gackoj s kojih turisti gledaju pastrve kako iskaču iz Gacke, ali i labudove i gnjurce.

Jedan od poznatijih je Tončin most. Put od njega do Otočca vodi kroz selo Sinac, poznato po baroknoj crkvi sv. Ilije, maloj školi sa sunčanim satom iz 1781. godine, gostionicom iz 1919. i društvenim domom NK Gacka iz 1925. godine. Uz put se uočava i zanimljiva gradnja sela kojima se prolazi, od kojih je baš svako građeno u podnožju kako bi se što više sačuvala plodna polja. Ovdje ćete još uvijek naići na stada ovaca budući da gotovo svaka kuća ima malo stado. Janjci se, kažu domaćini, čuvaju za obiteljske fešte, a zadnji plate glavom za sv. Iliju.

 

Zanimljivost

* Kada inozemni ribiči dođu na Gacku, zanimljivo je primjetiti da i žene i muškarci ravnopravno love pastrvu. No, domaće žene u tome nikad nećete uloviti, ali ćete ih zato vidjeti da cijepaju drva. Ličanke, naime, kažu da je ribolov dangubljenje.

*1991. godine u ovom su kraju sve pčele uginule, pa su ljudi morali krenuti ispočetka i množiti košnice.

*Rijeka Gacka nekad je bila najljepša u Švici i završavala je u ponoru Bezdanki u donjem Švičkom jezeru. Legenda kaže da je djevojka Pera, kći bogatog mlinara iz Švice, bila zaljubljena u jednog pomorskog časnika iz Senja. Nakon što je stradao na moru, djevojka se od tuge bacila u ponor koji je po njoj nazvan Perinka.

* Otočac je nekad bio otočić usred rukavaca rijeke Gacke, okružen jezerom, kulama i sojenicama i do njega se moglo doći samo plavima. Oduvijek je imao puno maglovitih dana u godini, prema statistikama ih je 66. Legenda kaže da je u vrijeme jednog turskog napada, za maglovitog dana, baba kružila u plavi oko Otočca i kada su se Turci spremali za napad, podignula je suknju i pokazala im stražnjicu, nakon čega su se ovi okrenuli i otišli u krivom smjeru.

*Mali Zagreb pučki je naziv jedne ulice u blizini Otočca, u kojoj je živjelo puno studenata koji su studirali u Zagrebu.

*S okolnim naseljima Otočac ima 10.000 stanovnika, a u cijeloj Ličko-senjskoj županiji živi 53.000 ljudi. Tako je ova županija zapravo najprostranija u Hrvatskoj s najmanjim brojem stanovnika.

*Selo Prozor poznato je po velikom broju mladih neoženjenih dečki, pa bi ga se slobodno moglo nazivati Selo neženja.

* Na Velikom i Malom Vitlu u Prozoru bilo je izuzetno veliko i bogato naselje Arupium, u kojem je živjelo oko 30.000 stanovnika. Nalazio se na putu prema nekadašnjoj Saloni, a grobni nalazi iz kasnog brončanog, osobito željeznog doba, govore o visokoj kulturi, posebno u obradi kovine. Arupium spada u najbogatija arheološka japodska nalazišta u Hrvatskoj. Još i danas ljudi nailaze na njegove ostatke dok obrađuju polja.

*Dobrovoljno vatrogasno društvo Otočac najstarije je dobrovoljno vatrogasno društvo u Hrvatskoj, treće po datumu osnivanja. 

  isprintaj članak