Objavljeno: 16.08.2011. 21:19

Gastronomski raj

Posjet Fužinama će biti pravi pogodak! Naime, svi znaju da je ovaj gradić najviše poznat po svojoj gastronomskoj ponudi, što mu je i donijelo titulu najturističkijeg mjesta Gorskog kotara s najvećim brojem noćenja.
Kada smo kod hrane podsjetili bi na neke goranske specijalitete. U načelu se jede divljač, gljive, kupus i krumpir. Najpoznatiji specijaliteti su pršut, kobasice i kulen od divljači, dimljeni sir škripavac, gulaš od divljači, žablji kraci, a za vegetarijanci mogu uživati u juhi od vrganja, raznim vrstama gljiva, u pastrvama...
Poseban je specijalitet puh kojeg se jede samo tu, na Hvaru i dijelu susjedne Bosne i Hercegovine!

Nestaško s planina

Nakon nekoliko provedenih dana u brdima i planinama Gorskog kotara svima nam ostaju u sjećanju noći provedene ispred kamina s upaljenom vatrom, ugodno društvo i nevjerojatne priče. Uz svjetlost svijeće te priče zvuče još zanimljivije i neobičnije. Naravno, i strašnije ako su to priče o duhovima koji žive na tavanu doma i koji se pojavljuju noću i prave galamu remeteći san gostima.

Dragi kućni ljubimci

Ti „strašni“ duhovi su najčešće mali ljupki glodavci koji se plaše ljudi i izbjegavaju svjetlost. Riječ je o puhovima, životinjicama koje vam neće pružiti otpor ako ih uhvatite. Predat će vam se i uskoro mogu postati kućni ljubimci. Prednost je što nemaju jak miris pa su pogodni za držanje u kući.
Zimi „padaju“ u zimski san. U prirodi zimski san puhova počinje s prvim jesenskim mrazom. Puh se uvlači u duplju drveta ili u rupu u zemlji, repom pokrije glavu i trup i sklupčan spava 6 do 7 mjeseci u dubokom snu. Metabolizam mu se pri tome drastično mijenja, broj otkucaja srca i tjelesna temperatura se smanjuju, a kada se temperatura spusti na samo 1˚C nastupa smrt.
Puh se u proljeće budi čak 50 posto lakši. Ljeti je težak do 18 dekagrama, a najesen i do četvrt kilograma, budući da stvara energetsku pričuvu za zimu.

Neprijatelj šumara

Puh je okretna životinja koja se može kretati i po najtanjim granama. Dane provodi u rupama drveća, gnijezdima ili rupama u zemlji, dok noću izlazi u potragu za hranom i tada stradava od svojih prirodnih neprijatelja: sove, kune, divlje mačke ili mačke lutalice. Kao glodavac hrani se biljkama, korom drveća, pupovima, voćem, kukcima, pa čak i jajima ptica te ptićima u proljeće, a u jesen orasima, lješnjacima, žirom i kestenjem. Pravi je stručnjak u otvaranju lješnjaka dok su još na grani. Jedući šumske plodove i sjemenje gotovo i da ne čini neku štetu, ali u proljeće zadaje mnogo glavobolje šumarima jer u mladim šumskim kulturama, starim do 25 godina, spiralno izgrize koru i stabla se suše. Kako bi to spriječili, šumari su nekada pribjegavali i ekološki neprihvatljivim rješenjima kao što je trovanje.

Kako uloviti puha

Najjednostavniji i najučinkovitiji način hvatanja puha je da se u limenu bačvu bez poklopca stavi malo kukuruza, žira ili oraha. S vanjske strane se zrakasto prema granama drveća usmjere zrna kukuruza. Na bačvi je potrebno napraviti nekoliko rupica kroz koje će istjecati kišnica, a s vanjske strane se polože dvije grane ili letve do ruba bačve. Na ovaj način se svake noći može uloviti po nekoliko puhova budući da im glatki limeni zidovi bačve onemogućavaju izlazak.

Cijenjeno meso

Puh je jedan od rijetkih glodavaca čije je meso ukusno i koji se lovi radi jela. Posebno u Gorskom kotaru ili, na primjer Braču, dok u Bosni to konkretno nije slučaj jer izgled sličan ostalim glodavcima izaziva odbojnost. Međutim, još su se u Starom Rimu puhovi uzgajali u ograđenim prostorima i tovili. U Bosni su ih prvi lovili vojnici Austrougarske i to je kod domaćeg stanovništva izazivalo čuđenje. U Sloveniji i Gorskom kotaru se meso puha i danas jako cijeni kao delikatesno, puhovi se love (lovna sezona traje od 25. 09. do 15. 11.) i jedu, dok se krzno prodaje.
Puh se prvo oguli, unutrašnjost se očisti, a nožice odsijeku. Najjednostavniji način pripreme je da se meso stavi na lim za pečenje i ispeče. Nije potrebno dodavati masnoću, budući da meso pušta vlastitu.

Nekoliko zanimljivosti o puhovima:

• Postoji 7 rodova i 10 vrsta puhova
• Pare se u svibnju i lipnju
• Trudnoća traje približno 30 dana
• Na svijet donose 4 do 6 mladih, nekada i više
• Goli i slijepi mladi progledaju nakon 23 dana
• Puh godišnje ima samo jedno leglo
• Spolno sazrijeva nakon 12 mjeseci
• Živi 8 do 9 godina
• Loj puha je ljekovit, mekan i lako topljiv; omogućava brzo zacjeljivanje rana, opekotina i žuljeva

Sexy štrudla

No, ekstremni vegetarijanci i mesoljupci će se složiti u jednom, a to je u odabiru slatkog! U Gorskom kotaru se nude savijače od raznih šumskih plodova, a meni je ipak najdraža bila vrsta po imenu sexy štrudla. Neću otkriti od čega je napravljena. Dođite i uvjerite se sami.
U samim Fužinama postoje tri restorana koja su otvorena kroz cijelu godinu, u kojim je  vikendom gotovo nemoguće dobiti slobodno mjesto bez pravovremene rezervacije. Ne zaboravite popiti neki od likera od ljekovitog bilja, medicu ili neizostavni Goranski jeger.

Iako je hrana vrlo bitna neka ona ne bude jedini povod posjeti Fužinama. Naime, tu možete uživati u boravku u prirodi, posjetu špilji Vrelo, šetnjici ili romantičnoj vožnji kočijom oko jezera Bajer. Fužine privlače većinom obitelji s djecom ili mlade koji žele, barem na kratko,  pobjeći od urbanog života.

Fužine su i zimi prekrasno mjesto, a skijati se možete na petnaestak kilometara udaljenom Platku, dok su ostala, već spomenuta skijališta udaljena manje od pola sata vožnje. A uspije li namjera građana, već će sljedeće zime u ponudi biti tzv. adrenalinski park s uključenim skijalištem i sanjkalištem opremljenim topovima za snijeg. Jako je zgodan naziv samoga projekta: “Ljetnim gumama na snijeg” budući da će se izgraditi na svega 800 metara udaljenosti od autoceste Rijeka - Zagreb čime se, praktički, u ljetnim gumama po kojima se vozi po cesti, može doći na skijalište.

Ako mislite da ćete u Fužinama lako naći smještaj varate se. Iako je na raspolaganju 300 postelja većinom su pune gostiju. Zato se na vrijeme pobrinite rezervirati smještaj.

Ove ste godine zakasnili na doček Nove godine koji je specifičan. Naime, kako bi  ispratili Staru godinu, mještani se već devet godina okupljaju u samom srcu grada i to - točno u podne! Tada se priprema odlično slavlje uz besplatno kuhano vino, kobasice, glazbu i vatromet!

Sigurno vas zanima kako je ova cijela priča uopće počela. Naime, na prijelazu iz 19. u 20. stoljeće tadašnji su se stanovnici grada okupili kako bi napravili zajedničku fotografiju. Kada je, prije nekoliko godina ta fotografija pronađena, građani su odlučili ponoviti cijelu stvar na prijelazu iz prošlog u ovo tisućljeće. I tako, uvidjevši kako je ipak po goranskoj zimi ljude lakše izvući na ulice u podne nego u ponoć, Fužinari su odlučili novogodišnju noć pretvoriti u starogodišnje poslijepodne, a ja im zbog toga, čestitam na orginalnosti!

U području Fužina je isto tako zanimljivo da se mogu susresti tri dijalekta na svega nekoliko kilometara udaljenosti: kajkavski u Fužinama, čakavski u Benkovcu, te štokavski u Liču. Pa kako onda otkriti da je netko iz Gorskog Kotara?

Sve to će pridonijeti želji da se duže zadržite u Gorskom kotaru. Stoga izaberite hotel Biroraj (na fotografiji) upravio u Fužinama u čijim ćete sobama naći primjerak Turist plusa!

isprintaj članak