.jpg)
Trebalo mi je pola stoljeća....jpg)
Kosi li se bioenergija s vjerom?
Sve što trebate znati o dobroj zabaviAnketa
NALAZITE SE U
| Vinorodno područje Istre | Objavljeno: 16.01.2012. 19:57 |
Vinovu lozu su na ovo područje donijeli stari Grci. Njihov boravak potvrđuje i ime malog gradića Kalavojne na istočnoj obali poluotoka. Nastalo je od grčkih riječi kalas onios što u prijevodu znači dobro vino. Razvoj vinarstva nastavili su Rimljani. Tako poznati rimski kroničar Plinije stariji u svom djelu Historarium mundi, piše o vinu Vinum Pucinum. Navodi da je carica Livija doživljela 82 godine zahvaljujući ovom, po svemu sudeći od terana napravljenom, crvenom vinu. Vinogradarstvo i vinarstvo se u Istri održalo i u srednjem vijeku da bi u 19. Stoljeću zahvaljujući Habsburgovcima doživjelo preporod. U to doba se pod vinovom lozom u Istri nalazilo više od 30.000 hektara istarske plodne zemlje. Kasnije će filoksera učiniti velike štete i istarskim vinogradima.
Renesansa u rukama mladih Vinska renesansa Istre započinje pred tridesetak godina. Dio mladih ljubitelja vina započelo je s velikim promjenama u svojim vinogradima. Preuzimaju vinograde od svojih roditelja i rade stvari koje su do prije njihova dolaska bile nezamislive. Smanjuju prinose, podižu klvalitetu grožđa, a time i vina, rade selekciju položaja i sade nove vinograde. Desetak godina kasnije nastaju promjene u podrumima tih vinara. Povećana je higijena, uvode se nove tehnike vinifi kacije poput kontrolirane temperature fermentacije te upotreba hrastovih bačvica.
Na širini Bordeauxa
Vinogradi Istre, uglavnom smješteni između Limskog kanala i Umaga, smješteni su otprilike na istoj geografskoj širini kao i Bordeaux, oko 45 stupnja sjeverne širine, što je vrlo povoljno za vinogradarstvo i vinarstvo. Istra je reljefno slična Toskani. Veliki broj brežuljaka s dolinama između njih vrlo su povoljni za uzgoj vinove loze. Većina vinograda je smještena između pet i deset kilometara od Jadranskog mora, s izuzetkom vinograda vinara Degrassija čiji se vinogradi nalaze na samoj obali. Ljeta su ovdje vrlo topla dok zime mogu biti iznimno hladne, a sve je popraćeno dovoljnim količinama padalina tijekom vegetativnog ciklusa vinove loze. Klima je submediteranska s prosječnim padalinama između 800 i 1100 mm godišnje. Vinova loza se uzgaja na dvije vrste tla, bijeloj glini i crljenici. Danas se u Istri pod vinogradima nalazi oko 3500 ha od čega je 65 posto zasađeno sortom malvazija, 10% crvenim teranom dok se na ostalim površinama nalaze muškat, chardonnay, pinot bijeli, cabernet sauvignon, cabernet franc, merlot burgonja i ostale sorte.Malvazija kao zaštitni znak
Vinsku slavu Istra treba zahvaliti svojim bijelim vinima, posebno vinima sorte malvazije.Ova se sorta, odnosno njezin klon, izvan Istre koristi još za vina Malvasia delle Lipari i Malvasia de Candia. Iako je 65% vinograda zasađeno njome ona se na ovim područjima nalazi relativno kratko. Prvi pisani dokumenti u kojima se spominje malvazija potječu iz 1891. godine, a prvi opis sorte ja objavljen 1913. godine. Dakle, kao i svugdje u svijetu, pošast filoksere donijela je nove sorte u stare vinograde. Budući da se malvazija ne uzgaja nigdje izvan Hrvatske postala je robna marka Istre. Smatram da u Istri postoje dva tipa vina od malvazije i to prvi svježi, voćem dominirani tip, koji treba popiti tijekom prve godine nakon berbe. Ova vina su jako pogodne kao aperitiv ili pratilac laganih jela, pogotovu salata s vinaigrette preljevom. Drugi tip su jača i punija vina koja se svojom strukturom mogu odlično koristiti u gastronomiji. Ove malvazije punog i bogatijeg okusa s aromama bijelog voća i meda s puno okusa treba ponekad dekantirati. Pored malvazije u Istri se mogu naći i druga zanimljiva vina poput chardonnaya i posebno slatkasta vina od muškata, pogotovo vina od muškata momjanskog.
Nezaboravni teran
U Istri se prave i dobra crvena vina. Najvažnija sorta je teran. U prošlosti je sorta tvorila bazu velikih količina jeftinih i dosta kiselinom bogatih crvenih vina za masovnu potrošnju. Dolaskom mladog vinara Morena Coronice, teran doživljava pravi preporod i nije više što je nekada bio. Još se sjećam mog iznenađenja kada sam 2000. godine kušao njegov teran barrique iz berbe 1998. Gran Teran, kako se sada zove ovo vino od terana s njegovih obiteljskih vinograda, do danas je zadržao status kultnog terana Istre. Smanjenjem prinosa i poboljšanom vinifi kacijom te odležavanjem vina u hrastovim bačvicama uspjelo mu je od nekada kiselog i neugodnog vina stvoriti jedno od najboljih crvenih vina Hrvatske .Trenutno najvažniji vinari istarske vinske scene su:- Marijan Arman iz Narduča na zapadnoj obali rijeke Mirne sa 12 ha vinograda. Bijela vina čine 70 %, a crvena vina 30 % proizvodnje;
- Moreno Coronica se nalazi u mjestu Koroniki. Njegovih 18 ha se nalaze u blizini Umaga, a 70% proizvodnje su bijela, a ostatak crvena vina. Proizvodi vrlo dobru malvaziju i najboljiteran Istre - Gran Teran;
- Moreno Degrassi iz Basanija, čijih se 12,5 ha vinograda nalazi u blizini Buja i Umaga, proizvodi podjednako bijela i crvena vina,a posebno je poznat po crvenim vinima. Ima jako dobar Cabernet Franc;
- Marino Markežic iz Momjana na 10 ha vinograda proizvodi podjednaku količinu bijelih i crvenih vina pod tržišnim imenom Kabola. Ističu se malvazija i muškat;
- Gianfranco Kozlović, također iz Momjana, je jedan od pionira istarskog vinarstva. Njegovih16 hektara vinograda nalazi se u Momjanskoj dolini na sjeveru Istre. Proizvodnju čine 75% bijelih i 25 % crvenih vina. Njegovo najbolje vino je već sada kultna Malvazija Santa Lucia;
- Ivica Matošević iz Pule je najcjenjeniji i najeksponiraniji vinar Istre i Hrvatske. Njegovih 10 ha vinograda protežu se dolinom rijeke Mirne i okolo jezera Butoniga u blizini Vrsara. Bijela vina čine 80 % proizvodnje. Dobra su malvazija i chardonnay;
- Nova zvijezda istarskog vinarstva je Eliđo Pilato iz Lašića sa svojih 8 ha. Njegov pinot bijeli je najbolji u Istri dok su mu chardonnay I malvazija također u samom vrhu regije. Bijela vina čine 70 %, a crna 30% proizvodnje;
- Peter Poletti je jedan od najnovijih bisera Istre. Na četiri hektara proizvodi 65 posto bijelih i 35 posto crvenih vina. Njegova vrlo svježa i elegantna malvazija jedna je od najboljih u regiji;
- Franko Radovan je možda najmanje poznat vinar, ali je zato podjednako kvalitetan sa svojim bijelim i crvenim vinima sa 4,5 ha vinograda smještenih u blizini Poreča. On proizvodi 60% bijelih i 40% crvenih vina. Niz vrsnih vinara Pored navedenih postoji još veliki broj dobrih vinara od kojih izdvajam obitelji Benvenutti s izvrsnom malvazijom, vinara Rina Prelca s lijepom paletom bijelih i crvenih vina i obitelj Terzollo koji su se proslavli s malvazijom koja je dva puta proglašena najboljom na Vinistri.
Brtonigla - grad vina
Pored samostalnih vinara treba spomenuti i veliku vinsku zadrugu Otium iz Brtonigle čiji je merlot dobar, a malvazija zahvalna u gastronomiji. isprintaj članak |