.jpg)
Trebalo mi je pola stoljeća....jpg)
Kosi li se bioenergija s vjerom?
Sve što trebate znati o dobroj zabaviAnketa
NALAZITE SE U >
Zdravlje
| Vitamini i bioenergija su odlični suigrači. | Objavljeno: 07.08.2011. 21:46 |
Tko želi ostati zdrav, treba prije svega zimi ojačati svoje obrambene snage - prehrambenim tvarima iz voće i povrća i/ili iz multivitaminskih tableta.
Poznati vrh noža askorbinske kiseline (vitamin C) dnevno bolje je nego ništa, ali trebali bi se efikasnije boriti protiv prehlada i gripe.Na prvoj crti fronte stoje hvatači radikala (antioksidanti) A, C i E. Slobodni radikali su ekstremno reaktivne tvari koje nastaju u tijelu kod normalnih biokemijskih reakcija. Ali, oni se pojačano stvaraju i zbog zračenja visoke energije, štetnih tvari iz zraka ili hrane (“oksidantni stres”). Prekomjerna količina slobodnih radikala u tijelu može dovesti do oštećenja stanica, odnosno tkiva. Antioksidanti djeluju protivno tom procesu tako što vežu na sebe vrlo lagane i slobodne radikale, te tako uvelike onemogućuju njihove “napade” na stanice tijela.
“Momčad iz snova” ACE
- Vitamin A nije samo nezaobilazan za vid, nego i za funkcionalnost određenih sluznica. Preveliko dovođenje vitamina A može imati teške posljedice: glavobolja, povraćanje, ispadanje kose ili čak defektnosti na embriju. U biljnoj hrani se mogu naći samo predstupnjevi vitamina A, karotinoidi. Tu prekomjerna doza ima osjetno bezopasnije posljedice - koža požuti. Vitaminskim napicima i drugim namirnicama se zato u pravilu ne dodaje vitamin A nego meta-karoten. Tko pak uzima multivitaminske pripravke s vitaminom A, mora u svakom slučaju paziti na doziranje (za odrasle: 1 mg na dan).
- Vitamin C jača imunološki sustav i još sudjeluje u gradnji sluznica, vezivnog tkiva i kostiju, kao i kod reakcija detoksikacije tijela. Osim toga, potiče metabolizam željeza. Idealna je kombinacija vitamina A, C i E jer oni u svom djelovanju pozitivno utječu jedan na drugog. Posebno bogati vitaminom C su, pored agruma i kivija, sok od acerola, maline, crvena i zelena paprika, kao i sok od vrbe. Prosječna dnevna potreba (za odrasle) iznosi 75 mg, za suzbijanje prehlada se djelomično preporučuju doze do 1000 mg. Izgleda da se opasnost od stvaranja mokraćnog kamenca pojavljuje tek kod doza preko 5 grama na dan na dulje vrijeme.
- Vitamin E se, za razliku od drugih vitamina topivih u masnoći, samo kratko vrijeme sprema u organizmu. Vjerojatno najvažniji oblik vitamina E, takozvani alfa-tokoferol, koji je također sastavni dio svih ljudskih stanica, smatra se kao jedan od najvažnijih antioksidanata. On hvata slobodne radikale isto kao vitamini A i C i tako štiti nezasićene masne kiseline u tijelu od uništenja kisikom (peroksidacija). Tako se vitamin E s jedne strane smatra zaštitnim vitaminom jer potiče prokrvljenost i ojačava imunološki sustav protiv ozona bliskog tlu kao i UV zračenja, a s druge strane vitaminom za djelotvornost jer pomaže mišićima i živcima izaći na kraj sa što je manje kisika moguće. To opet znači povećanje snage i izdržljivosti. Dnevna potreba kod odraslih: 12 mg vitamina E (= otprilike 1 žlica ulja od pšeničnih klica).
Pomagači u potrebi
Pored potentnog trija hvatača radikala A, C i E, vitamini B6 i folna kiselina (B9) su također važni za ispravni imunološki sustav. Između ostalog su suodgovorni da se uzročnici strani tijelu (antigeni) pravovremeno otkriju i stvore odgovarajuća antitijela.Element u tragovima cink djeluje antioksidativno, ubija viruse, te je između ostalog važan za funkciju žlijezde timus gdje se proizvode stanice za obranu. Alergijska liječnica dr. Maria Pertiller se već dulje vrijeme bavi s mikrohranjivim tvarima (vitaminima, mineralima, itd.), i kaže: “Tijelo najbolje preuzima cink u kombinaciji s bjelančevinama, što se u prirodi dešava samo od sebe.” Jer cink se prije svega može pronaći u: kamenicama, junećim i svinjskim jetrima, pastrvama, goveđem i telećem mesu. Za vegetarijance: integralna pšenična zrna sadrže više cinka nego oljuštena. Preporučena dnevna doza iznosi 20 mg.
Selen se, kao važni sastavni dio kompleksnog sustava za zaštitu stanica, također ubraja u hvatače radikale. Osim toga, on posebno povećava aktivnost makrofaga i podupire djelovanje vitamina E. Preparati od selena se ne bi trebali istovremeno uzimati s vitaminom C (najmanji razmak četiri sata), jer oni reagiraju međusobno, pa ih tijelo više ne može iskoristiti. Preporučena dnevna doza je 20 do 100 mikrograma. Selen u posebno velikim količinama sadrže: vrganji, riba i plodovi mora, klice kelja.
Jesu li sintetički vitamini korisni?
Općenito vrijedi: dodatke hrani najbolje je uzimati tijekom obroka. Proizvodi s bakrom ili željezom najbolje prije jela s puno vode.- Multivitaminski proizvodi su svakako preporučljivi u vrijeme povećane potrebe za vitaminima (sezona gripe, neuobičajene situacije stresa, velika sportska opterećenja, trudnoća, itd.)
- Prirodni vitamini se najčešće mogu bolje iskoristiti, ali je zato rizik od alergija veći nego kod sintetičkih vitamina. Jer, prirodne aktivne tvari često se dobivaju iz namirnica koje mogu izazvati alergije, kao soja, mlijeko ili kvasac.
- “Last but not least”: proizvodi s usporenim (“retard”) djelovanjem oslobađaju aktivne tvari posebno polako kako bi se one mogle bolje iskoristiti.
U svakom slučaju bi morali spriječiti uzimanje visokih doza vitamina koje višestruko premašuju službene preporuke. Jer ni danas još nisu u potpunosti istražene moguće posljedice takvih dugotrajnih terapija.
Imunosustav i bioterapija
Bioenergetski tretmani su odličan način podizanja obrambenog sustava tijela.
 isprintaj članak |