Berlin: Pij i ne razmišljaj!
Mnogim mladim strancima fućka e za berlinske znamenitosti, ali zato vape za jeftinim njemačkim alkoholom. ...
Divlja svinja osvaja nove površine
Ako koja krmača strada, praščiće posvoji druga. ...


Anketa
NALAZITE SE U > Odredišta
Simbol vjerske snošljivosti
Objavljeno: 06.04.2018. 10:02  
Kalnik i njegovi šljivari
Kalnik i njegovi šljivari
  • Kalnik i njegovi šljivari
  • Kalnik i njegovi šljivari
  • Kalnik i njegovi šljivari
  • Kalnik i njegovi šljivari
  • Kalnik i njegovi šljivari
  • Kalnik i njegovi šljivari
  • Kalnik i njegovi šljivari
  • Kalnik i njegovi šljivari
  • Kalnik i njegovi šljivari
  • Kalnik i njegovi šljivari

“Prokleti grade, osvojio sam pola svijeta, sravnio tolike gradove, a sada ovaj gradić i ovi Hrvati zadaše mi sramotu!”  - tako je uzviknuo Batukan, vođa Tatara ispred Kalnika. Događaj je prešao u povijest, a povijest u legendu i danas već mnogi znaju priču o Kalniku i njegovim plemićima šljivarima. Prije 760 godina Tatari (zapravo Mongoli), provalili su u Hrvatsku progoneći ugarskog kralja Belu IV. Jadni Bela se sakrio u tvrdom gradu Kalniku kojim je gospodario plemeniti Filip Bebek. Kad je Batukan vidio da neće moći osvojiti grad na juriš odlučio se na opsadu. Smatrao je da će glad obeshrabriti branitelje. Međutim, seljaci iz okolnih sela, kmetovi Filipa Bebeka, u noći su bacali grane sa zrelim šljivama preko zidina. Šljive su dale braniteljima snagu, a Tatari su odustali od opsade i zauvijek nestali iz Hrvatske. Zahvalni Bela oslobodio je kmetove i dodijelio im plemićki naslov, a jalni građani obližnjih Križevaca posprdno su ih nazvali šljivarima.

 

Simbol vjerske snošljivosti

Križevci su jedan od najstarijih gradova sjeverne Hrvatske. Pretpostavlja se da su ime dobili po križanju puteva na ovom mjestu još u 12. stoljeću kad se prvi put spominje ime ovog grada. Tu su se nekoć održavali hrvatski državni sabori, a poznat je i po svojoj kulturnoj tradiciji. Nemojte zaboraviti da se nalazite u gradu trećeg hrvatskog sveca - svetog Marka Križevčanina. On je živio u vrijeme vjerskih sukoba katolika i novonastalih kršćanskih crkava nakon reformacije. Sveti Marko Križevčanin je vjerovao da se razlike ne moraju rješavati mačevima i buzdovanima. Zato je ovaj svetac simbol vjerske snošljivosti. Naravno, u to doba takvi ljudi nisu bili dobrodošli, pa je Marko Križevčanin pogubljen zajedno sa svojim istomišljenicima. A Križevci su zaista mjesto različitih religija. Osim katolika, tu žive i grkokatolici. Naime, Grci su u doba turskih napada odlučili da im je bolje gledati turske čalme nego vatikanske crvene kape, no slavenski narodi su ipak smatrali da bi bilo dobro biti pod zaštitom rimskog pontifa. Zato su Ukrajinci, Rusini i dio pravoslavaca u hrvatskim krajevima odlučili ući u Uniju s Katoličkom crkvom, istovremeno zadržavajući istočni obred. Danas najviše grkokatolika ima na Žumberku i u križevačkom kraju gdje je i grkokatolička katedrala Presvetog trojstva zajedno s biskupskom rezidencijom. Obavezno prošećite uređenim parkom oko crkve, nakon što razgledate unutrašnjost crkve i ikonostas koji su oslikali najveći slikari s prijelaza iz 19. u 20. stoljeće. Križevci su vrlo uređen grad, a njegovih 11.000 stanovnika svojevrsni su veseljaci. Zato su napravili posebne zakone: Križevačke štatute. Po njima će vas Križevčani ugostiti u svoju kuću ili u klijeti u brežuljkastoj okolici grada. Nije čudo da i gosti odlaze veseli iz Križevaca, ne samo zbog maligana u krvi.

 

Crna kraljica

Križevci i Kalnik čine jedinstvenu cjelinu. Kalnik je udaljen 15 kilometara od grada. To je šumovito i kršno brdo koje vrvi povijesnim i prirodnim znamenitostima. Romantične šume, povijesne gradine, otvorene livade i kameni vrhovi odredište su brojnih planinara, paraglajdera i ljubitelja povijesti. U pitomom kraju živjeli su povijesni likovi, kao Barbara Celjska poznata kao Crna kraljica, koji su priređivali zabave i turnire nakon kojih su se vratili tlačenju kmetova. Danas se njihovi nasljednici vikendom okupe na livadi pored Kraljeva vrela i razapnu šatore s pogledom na gradinu Veliki Kalnik. Na roštiljima se peku pljeskavice, a nerijetko se zavrti i janje. U dodiru s prirodom uživaju preko noći. Kalnik otkrivaju ostaci hipija, sljedbenici Nju Ejđa i romantičari koji sanjare o danima kraljeva i vitezova.

 

Prkos zakonima fizike

Tvrđava je sagrađena na kraju niza šiljastog grebena zvanih Sedam zuba. Razlika između najvišeg i najnižeg dijela utvrde je čak 70 metara, a pristup je moguć samo s južne strane. Najstariji, srednjovjekovni dio tvrđave čine dvije branič kule, gornja palača, istočna kula i unutarnji obrambeni sustav. Ispod njega je noviji kompleks povezan strmim stubištem mjestimično sagrađenim u živoj stijeni. A ta kalnička stijena je raj za alpiniste. Možete ih vidjeti kako odabiru jedan od 27 penjačkih smjerova koji nose originalna imena, kao što su Skvo, Cuker na kraju i Blazer. Većinom hrvatski i mađarski alpinisti u novije vrijeme pronalaze nove puteve i nove načine penjanja, a za neke bih rekao da prkose i fizičkim zakonima. Nakon što ste se popeli na Veliki Kalnik i vidjeli indijanske žene i cukere, spustite se do obližnjeg luga gdje je smješten stalno otvoren planinarski dom Kalnik. Osim originalnih jela sa šljivama, ovdje se nudi i smještaj po niskim cijenama. Najljepši ugođaj pružaju šetnje do okolnih vrhova. Tu su kršni Vranilac, Peca s bujnim cvjetnim livadama, tjesnac Vratno kroz koji huči potok Kamešnica i poučna staza. Najviši vrh Kalnika je Vranilac (643 metara). S njegovog kršnog vrha pruža se širok pogled na Prigorje, Hrvatsko zagorje i Moslavinu.

 

Kalnik je mala Švica

Kalnik je jedina kršna planina u sjeverozapadnoj Hrvatskoj. O ljepotama Kalnika pisala je i Zora Oštrić Križevčanka“Kaj je Triglav, kaj Planica, Kalnik to je mala Švica. Kaj Velebit, Ravna gora, sikut fest se penjat mora. A kaj lepšega videt moreš neg s KalniČke naše gore, kam se saki spenjat more.”

U obližnjem selu Kalniku je stara crkva svetoga Brcka sa zanimljivim freskama i biblijski vrt. Na kraju možete uživati u čašici domaćeg vina, s pogledom na dolinu ispod vas, s osjećajem duševnog mira i ispunjenosti.

  isprintaj članak