Rubac (marama) - lagano, šareno, živahno…
Veći rubac možete prebaciti preko jednog ramena, a ako vam postane hladno, možete ga obaviti i preko drugog. ...
Konjarstvo (konjički sport) u Srbiji
Tinejdžeri koji žele biti džokeji nesmiju, kada odrastu, premašiti 50-60 kilograma težine! ...


Anketa
NALAZITE SE U > Odredišta
Pleteri nađeni u Loboru i Sisku su dokaz da je kralj Tomislav ujedinio Hrvatsku
Objavljeno: 09.10.2017. 19:06  
Lobor je najstarije dokazano svetište Majke Božje u sjevernoj Hrvatskoj
Lobor je najstarije dokazano svetište Majke Božje u sjevernoj Hrvatskoj

Fotografija: Osnovna škola Franje Horvata Kiša, Lobor


U sjevernoj Hrvatskoj su samo u Loboru i Sisku nađeni ulomci ukrašeni pleterom što je dokaz   da je sjeverna Hrvatska najkasnije u doba kralja Tomislava bila sjedinjena s južnom Hrvatskom. 

 

Mjesto Lobor spominje se davne 1257. godine kao “Castrum Lobor”, a taj naziv vjerojatno potječe od latinske riječi “labor” (rad), pa se pretpostavlja da su Rimljani na tom prostoru imali radionice i kamenolome. Kao trag boravka ostavili su nadgrobne spomenike. Jedan od njih posvećen je rimskom legionaru, potječe iz trećeg stoljeća, a pohranjen je u Arheološkom muzeju u Zagrebu.

Na brijegu iznad mjesta Lobor nalaze se tragovi srednjovjekovnog Lobor-grada koji se spominje 1244. godine kada ga kraljica Marija daruje sinu Puchyninovu. Nakon što je bio u vlasništvu mnogih plemenitaša, dvorac dolazi u ruke obitelji Keglević koji stoljećima obitavaju u tom kraju. Početkom 17. st. Keglevići podižu novi ranobarokni dvorac Lobor. U istočnom krilu dvorca nalazi se kapela sv. Trojstva. Posljednji potomak te nekad slavne obitelji, grof Oskar Keglević, 1905. godine prodao je dvorac, a danas se u njemu nalazi Dom za stare i nemoćne osobe.

U samom Loboru nalazi se i kasnobarokna župna crkva sv. Ane, dok je na brdu iznad mjesta proštenjarska crkva Majka Božja Gorska.

 

3.500 godina povijesti

Današnji Lobor poznat je po kulturno-povijesnim spomenicima, pa stoga ima dobre mogućnosti za razvitak vjerskog turizma. Uz to, važni ciljevi razvitka Lobora temelje se i na lovnom, seoskom i izletničkom turizmu budući da to mjesto ima odlične preduvjete, a privatno poduzetništvo svakim danom sve više napreduje što će u budućnosti biti jedan od temeljnih pokretača razvitka gospodarstva u Loboru.

Lobor je posebno zanimljiv za vrijeme većih priredbi i proštenja, primjerice Loborskog fašnika, proslave sv. Jurja, za Dan općine 26. srpnja kada je blagdan sv. Ane, na Veliku i Malu Gospu i dr.

Da je u Loboru lepršav život dokaz je i mnoštvo udruga koje tamo djeluju. KUD Lobor ima dvije sekcije - orkestar limene glazbe i tamburaše. U Loboru djeluju i DVD, sportska društva, loborske mažoretkinje, lovačko društvo te Udruga za održavanje kulturnih spomenika. 

 

Starohrvatsko groblje i kameni ulomci ukrašeni pleterom 

Strateški položaj gradine na kojoj je podignuto svetište Majke Božje Gorske nalazi se iznad uskog klanca koji prolazi gotovo po sredini Ivančice. Taj je položaj već bio iskorišten u brončano doba, 2.500 godina prije naše ere. Od tada do danas, uz male prekide, možemo pratiti sve slojeve naseljavanja na tom području. 

Na nalazištu oko crkve Majke Božje Gorske tijekom arheoloških istraživanja 1998. godine pronađeno je starohrvatsko groblje iz 10. i 11. st. s tipičnim starohrvatskim nalazima. To je tipično groblje na redove, a pripada bilobrdskoj kulturi. Na istom su nalazištu pronađeni kameni ulomci koji su ukrašeni pleterom. U sjevernoj Hrvatskoj postoje samo dva nalazišta na kojima su nađeni ulomci ukrašeni pleternom ornamentikom, a to su Lobor i Sisak.

Pronađeni ulomak bio je drugi ulomak ukrašen pleternom ornamentikom. Pronađen je dio oltarne pregrade, a na njemu se nalazio natpis sveta M. Pretpostavlja se da je riječ o svetoj Mariji. Ujedno je to i prvi spomen svete Marije u sjevernoj Hrvatskoj. Po tome je Lobor najstarije dokazano svetište Majke Božje u sjevernoj Hrvatskoj.

Arheolozi su dosad zaključili kako su oltarne pregrade i predromaničke crkve iz razdoblja od početka 9. st. do najkasnije kraja 10. st., rekao je Krešimir Filipec iz Arheološkog zavoda Filozofskog fakulteta u Zagrebu.

Prvi ulomak pleterne ornamentike s natpisom + SVMME koji je skrenuo pozornost na Lobor i gradinu prvi je otkrio 1946. godine Tihomil Stahuljak. Filipec navodi kako su skulpture ukrašene pleterom uobičajene u južnoj, ali ne i u sjevernoj Hrvatskoj, pa su Sisak u kojem je bilo sjedište kneževine u 9. st. i Lobor presedani. Stoga je to vrlo bitno za nacionalnu povijest. Dokaz je to, smatra Filipec, i da je sjeverna Hrvatska najkasnije u doba kralja Tomislava bila sjedinjena s južnom Hrvatskom. 

Zanimljivo je da se iz Siska nekada preko sjevernog dijela Hrvatske, dakle Lobora, dolazilo u Ptuj.

Inače, oko crkve Majke Božje Gorske održavaju se proštenja, a sama je crkva jednobrodna gotička građevina s poligonalnim svetištem, barokizirana u 18. st. Crkvu karakteriziraju dobro sačuvane gotičke freske s velikim brojem likova, a na glavnom otaru nalazi se drveni gotički kip Majke Božje.


  isprintaj članak