Vječne bokserice
Budete li zadovoljni odabranim, zračit ćete dobrom energijom, koja će vas učiniti još ljepšima i privlačnijima. ...
Vječni bikini
Svrha kostima je istaknuli žensko tijelo, pokrili moguće nedostatke i vratili samopouzdanje i ugodu. ...
Britanci o Nijemcima
Oprez: "Kultura stajanja u redovima ovom je narodu nepoznata; obično će se naguravati." ...


Anketa
NALAZITE SE U > Odredišta
Ohrid je balkanski Jeruzalem
Objavljeno: 05.08.2017. 10:32  
Makedonija: Tuga za jugom
Makedonija: Tuga za jugom

Bitola, Mavrovo

 

Tuga za jugom (T’ga za jug) je naslov pjesme napisane lokalnim narječjem istaknutog makedonskog pjesnika Konstantina Miladinova (Struga 1830. - Carigrad 1862.). Pjesmu je napisao za vrijeme studija filologije u hladnoj i snježnoj Moskvi i puna je čežnje za rodnim krajem i suncem juga. Sudbina je htjela da mu se želja o povratku u Makedoniju ne ostvari. Umro je mlad u Carigradu, u zatvoru, u istoj ćeliji s bratom Dimitrom.

T’ga za jug je i naziv odličnog makedonskog crnog vina (vranac) iz tikveškog vinogorja koje toplo preporučujem.


Napisao: Zdravko Mihevc

 

Dodirom piste zračne luke u Skoplju počeli su se množiti i prvi dojmovi. Skromna i neugledna zgrada, brzi prolazak kroz kontrole i špalir taksista i drugih koji nude prijevoz do grada. I, naravno, vrućina.

Autoputom se brzo stiže u centar Skoplja. Smještam se u hotelu Best Western - poznatog američkog lanca, u pješačkoj zoni. To mu je ujedno i najveća prednost, jer su gotovo sva zanimljiva mjesta dostupna pješice. Njegove četiri zvjezdice opravdavaju klimatizirane sobe, izravne telefonske linije, mogućnost priključka na internet, mini bar te ukupnu uređenost. Gostima je na raspolaganju besplatno čuvano parkiralište.

 

Zemlja manastira i kulture

Naručujem machiato koji plaćam i učim o Makedoniji. Ovu, nekada najjužniju jugoslavensku republiku, površine 25.713 čvkm, nastanjuje dva milijuna stanovnika: Makedonaca, Albanaca, Turaka i Srba. Glavni grad Skoplje ima približno 600.000 stanovnika. Makedonija je zemlja koja ne može nikoga ostaviti ravnodušnim. Ta zemlja manastira i muzeja, kako je često nazivaju, svojim ljupkim šarmom i raznolikošću, a prije svega

 

Makedonija za početnike

Najveći dio turističkog prometa Makedonije odvija se u Ohridskoj turističkoj regiji koja je najposjećenije i najomiljenije turističko odredište podjednako među domaćim i stranim turistima. Tako jezerska odredišta (Ohridsko, Prespansko i Dojransko jezero) ostvaruju gotovo polovinu ukupnog turističkog prometa. Planinska područja s poznatim skijalištima Popova Šapka, Mavrovo i Pelister ostvaruju svega desetak posto ukupnog turističkog prometa, a toplice svega pet posto. Razlog je u činjenici da svih osam makedonskih toplica, od kojih se najpoznatije Strumička banja poznata kao Banja Bansko u blizini Strumice sa suvremno izgrađenim hotelom i pratećim sadržajima, Negorska banja u blizini Ðevđelije, Katlanovska banja, Debarska banja i Kosovrati zahtijevaju dodatna ulaganja i nove sadržaje primjerene današnjim turističkim tokovima i zahtjevima tržišta. Povijesna zbivanja, usponi i padovi velikih civilizacija ostavili su u Makedoniji neizbrisiv trag. Vrijednost ovih povijesnih spomenika pobuđuje zanimanje svjetskih stručnjaka, a njihova je ljepota neodoljiva za turiste. Neki od njih su Herakleja Linkestis pored Bitole, Stribere na mjestu današnjeg Prilepa, Stobi na mjestu današnjeg Štipa, antičko kazalište u Ohridu i Skupi na mjestu današnjeg Skoplja.

 

Novi turisti

Današnji službeni naziv Bivša jugoslavenska republika Makedonija samo dijelom ukazuje na niz problema s kojima su Makedonci suočeni. Nesporazumi sa susjedima, visoka stopa nezaposlenosti, male plaće i nizak standard te druge teškoće otežavaju i usporavaju razvoj zemlje. U turizmu se posljedice gubitka velikog jugoslavenskog tržišta osobito osjećaju. Ohrid i druga mjesta, nekad omiljena odredišta maturalnih i sindikalnih putovanja, bore se za povratak starog sjaja te barem djelomičnog povrataka stare klijentele. Od “novog inozemstva” polako se vraćaju gosti iz Srbije i Crne Gore, a iz “starog” nekad brojni turisti iz skandinavskih zemalja, Nizozemske i Bugarske. Novi su gosti prvenstveno turisti iz Albanije. Domaćini nam kažu da su iznenađeni visokim platežnim mogućnostima Albanaca, ali i njihovim zanimanjem za kulturne sadržaje.

Ubrzano niču novi hoteli i nude se novi turistički sadržaji. Upravo kroz to Makedonci pokazuju svoju tradicionalnu poslovnost i snalažljivost. Dojam je da im država svojom neorganiziranošću i sporošću više smeta negoli pomaže.

 

Čevapčići 16 kuna

Iako kratko boravim u Skoplju, i svjestan da neću stići vidjeti sve zanimljivosti poput popularnog izletišta na brdu Vodno, odlazim do starog dijela grada, tržnice Bitpazar i tvrđave Kale s druge strane Vardara. Iz svakog detalja vidljiva je petstotina godina duga prisutnost Turaka na ovim prostorima i osjeća se duh Orijenta. Na tom području žive

uglavnom Albanci, a ima i Roma. Sve je prepuno starih obrta i odlične tradicionalne ugostiteljske ponude. Novina su - Kinezi. Ovdje su cijene osjetno niže nego u novom dijelu Skoplja. Izvrsna limunada se može popiti za otprilike četri kune. Ćevapčići su 16 kuna. I iznenađenje. Uz, u Makedoniji gotovo uobičajenog spominjanja “druga iz vojske” iz Hrvatske, gazda časti kavicom.

 

Tetovo, Mavrovo...

Jutarnji odlazak za Tetovo. Gužva na ulicama i posjet džamiji, jednoj od rijetkih oslikanih. Vadim fotoaparat i snimam u tom trenutku nesvjestan koliko ću puta u idućih nekoliko dana biti zadivljen prizorima iz vjerskih objekata. Uživam u tom kulturnom bogatstvu, ljepoti oslikanih zidova i dahu povijesti koji se osjeća u zraku. Nažalost, zbog jake kiše i predvđenog (nagruvanog) programa nije bilo moguće samostalno razgledavanje Tetova toliko bliskog našim čitateljima budući da odavde dolazi veliki broj Albanaca i Makedonaca svima poznatih slastičara, buregđija, prodavača voća i povrća...

Ubrzo, preko Gostivara, stižemo do Nacionalnog parka Mavrovo - jednog od tri nacionalna parka u Makedoniji i ujedno najvećeg sa 73.088 ha površine. Priroda je čudesna. Vrhovi planina završavaju u oblacima, a sve odiše nevjerojatnim spokojom. Ovdje se može naći najzanimljivije morfološke forme: riječne doline, gudure, špilje, glacijalna jezera, vodopodi. Park je bogat najrazličitijim biljnim i životinjskim svijetom s mnoštvom rijetkih i endemskih primjeraka. Na pašnjacima slobodno pasu ovce koje čuvaju psi šarplaninci. Ta simpatična, dugodlaka i krupna stvorenja su priznata izvorna makedonska pasmina. Iako ih danas mnogi drže kao kućne ljubimce ovdje se bave poslom za koji su pravi stručnjaci i nerijetko će doći u sukob s vukom.

Mavrovsko jezero u ljetnim je mjesecima omiljeno odredište turista što dokazuju i mnogobrojne vikendice na obalama. Velike su mogućnosti za sport i rekreaciju na jezeru, planinarenje i biciklizam po okolnim brdima, a u zimskim mjesecima za skijanje. Ovdje je jedno od najpoznatijh skijališta u Makedoniji, s izgrađenom infrastrukturom, žičarama, vučnicama, ugostiteljskim i smještajnim objektima. Iako je to još daleko od modernijh i mondenih europskih skijališta domaćini puno ulažu u proširenje i poboljšanje sadržaja nadajući se kako će sve veća popularnost skijanja i rast standarda u Makedoniji pridonijeti povećanju broja ljubitelja skijanja među Makedoncima. Isto ne taje kako se nadaju većem broju stranih skijaša.

Osim Mavrova, zimski centri Makedonije su još Popova Šapka, Kruševo i Pelister.

 

Kačkavalj, kiselo mlijeko, meso...

Ručak je visoko na planini - u Galičniku, u ugodnom i izvornom ozračju seoske kuće. Domaćini nude tradicionalna makedonska jela te rakiju i vino. Povrće, sir kačkavalj, kiselo mlijeko i meso. Jelo je izuzetno ukusno i za svakog gurmana ovdje je pravi raj. Makedonska vina su odlična, a rakija otvara tek i onima koji su odlučili biti na dijeti. Uvjeren sam da je gastronomija sigurno jedan od najjačih aduta makedonskog turizma.

Na putu za Ohrid posjećujemo i manastir sv. Jovana Bigorskog, utemeljen negdje 1020. godine, nedavno temeljito obnovljen, koji se nalazi iznad doline Radike. Visoko u planini, među crnim i kišnim oblacima molitva monaha u čudesnom spoju manastira i prirode djeluje nestvarno. Divimo se prekrasnim freskama i ikonostasima izrađenim u duborezu. Najvrednije su freske slikara Diča Zografa iz Tresonče. Predivne i jedinstvene drvene ikonostase duborezom su izradili i majstori Petre Filipovski i Makarie Frčkovski. Kao i u većini manastira gostu namjerniku se nude domaći specijaliteti, a, onima koji ne žure ili ga trebaju, nudi se i noćenje.

 

Balkanski Jeruzalem

Napokon Ohrid - grad s 50.000 stanovnika, ponekad nazivan balkanskim Jeruzalemom, omiljeno je turističko odredište smješteno na istoimenom jezeru. Ovaj grad muzej pod zaštitom je UNESCO-a od 1979. godine čemu je sigurno pridonio i broj od čak 365 svjerskih objekata što je po jedna crkva za svaki dan u godini. Izuzetnu vrijednosti imaju crkva sv. Sofije (11. st.), crkva Majke Božje Periblepte (13. st.), crkva sv. Jovana Kanea (13. st.), te manastir sv. Nauma (10. st.). Crkve obiluju freskama posebne vrijednosti i ljepote. Tu su još i vrijedna Galerija ikona i Samuilova tvrđava koja dominira gradom. Podsjetimo da Sveučilište sv. Klimenta, koje potječe iz 9. stoljeća, predstavlja prvo slavensko sveučilište.

U starom dijelu grada smješteni su Narodni muzej, kuće nekadašnjih poznatih trgovačkih sajmova na Robevi i Uranija. O povijesti grada i njegove okolice svjedoče izlošci iz pretpovijesti, helenističkog razdoblja, numizmatička zbirka iz antičkog i srednjovjekovnog razdoblja, zbirka ikona od 11. do 19. stoljeća kao i bogate gradske i seoske nošnje. Ohridsko jezero prebogato je raznolikom biljem i životinjama i jedan je od najvećih bioloških rezervata na starom kontinentu. U jezeru živi oko dvije stotine endemičnih vrsta. Nalazi se na nadmorskoj visini od 695 metara, površina mu je 349 čvkm, (manji dio pripada Albaniji), a najveća dubina 286 metara. Većinu vode dobiva iz kraških izvora na istočnoj i južnoj obali te pod jezerskom površinom, a iz njega kod Struge ističe Crni Drim i počinje put prema Jadranskom moru. Voda je čista i prozirna i boje je mora, a mnogobrojne plaže i dodatni sadržaji pružaju odlične mogućnosti za kupanje i rekreaciju. Između ostalih ribljih vrsta bogata je i pastrvom koja se priprema na osobit, ohridski način i pravi je specijalitet.

I šetnja gradskim ulicama neprestano donosi nove vidike satkane iz zgrada nastalih u različita vremena i pod raznim utjecajima. Zato ne čudi da je Ohrid odredište mnogobrojnih stručnjaka s područja arhitekture, povjesničara i ljubitelja umjetnosti. Svakako treba prošetati i prekrasnim krajolicima u okolici, uvjeriti se u ljepotu Crnog Drima, zaploviti jezerom i baciti pogled na prekrasan Ohrid s jezerske strane.

 

Ohridski biseri

Na ulicama i šetalištima je gužva, a mnogobrojni kafići i restorani su prepuni i sve podsjeća na Sredozemlje. Vrvi mladim ljudima koji se odlično zabavljaju. Na plažama je pravi morski ugođaj. U restoranima se, uz zvukove makedonske glazbe, nude poslastice domaće kuhinje poput odlične ohridske pastrve. Također na svakom koraku nude suvenire, zlatarske i prekrasne filigranske proizvode od srebra. Tu su i ohridski biseri od kojih će se svaka žena teško odvojiti.

U gradu i okolici je petnaestak hotela primjerenih za svačiji ukus i džep. Smješten sam u hotelu Flamengo s četiri zvjezdice koji se nalazi na glavnoj gradskoj prometnici i desetak minuta hoda je udaljen od jezera i najužeg centra grada. Hotel je opremljen i ima ponudu u skladu s brojem zvjezdica, a gostima je na raspolaganju i vanjski bazen. Noćenje s doručkom stoji 30 odnosno 40 eura, zavisno od opremljenosti sobe. Cijena ležaja u apartmanu kod privatnih iznajmljivača je, zavisno od kategorije i položaja apartmana, između 5 i 20 eura.

Navečer prisustvujem otvaranju već tradicionalnog Ohridskog ljeta koje se održava svakog kolovoza. Na koncerte dolazi i puno stranih turista. I svi okolni balkoni i terase prepune su gledatelja, svako mjesto je zauzeto. Očito su mnogobrojne manifestacije Ohridskog ljete snažan magnet i razlog dolaska u Ohrid.

 

Golem grad

Vozimo se kroz Nacionalni park Galičicu, velik 22.750 ha i smješten između Ohridskog i Prespanskog jezera, s najvišim vrhom od 2.225 m na istoimenoj planini. O nepatvorenoj prirodi najbolje svjedoči činjenica da u parku živi raznoliki biljni i životinjski svijet s 12 endemskih vrsta flore i 26 endemskih vrsta faune. Uživajući u prekrasnoj prirodi zastajemo da upijemo u sebe nevjerojatan i veličanstven pogled na Prespansko jezero koje se nalazi na tromeđi s Albanijom i Grčkom kojima pripadaju manji dijelovi jezera. Površina jezera je 274 čvkm, na nadmorskoj je visini od 853 m, a najveća dubina je 54 metra. Bogat je ptičjim svijetom, a nastanjuju ga čak šest vrsta endemskih riba. Sat vremena plovimo čamcem do jedinog makedonskog otoka - Golem grada koji tu, na tromeđi Grčke, Albanije i Makedonije, kao golema neman ili prirodna tvrđava izranja iz vode. U obilju raznolike flore i faune ističu se neke izuzetno rijetke vrste ptica i endemične biljke. Taj, sada nenastanjeni otok, kojeg su od neolitika preko rimskih vremena i srednjeg vijeka stalno nastanjivali ljudi i na kojem je u razdoblju od 10. do 14 st. bio manastir, stara je crkvica kao uspomena na prošla vremena.

 

Gorske oči

Na putu prema Bitoli je i treći nacionalni park - Pelister. Park, veličine 12.520 ha, okružuje 2601 metar visoku planinu po kojoj je i dobio ime. Impresivan je reljef koji nadopunjuju dva glacijalna jezera, Veliko i Malo jezero - Gorske oči na visinama od preko dvije tisuće metara. Među najznačajnijim biljnim vrstama je molika - izvorna vrsta bora iz tercijarnog razdoblja koja raste samo na nekoliko planina na Balkanu.

 

Grad konzula

A Bitola - grad konzula sa svojih stotinu tisuća stanovnika i drugi po veličini u Makedoniji, uz svoj istočnjački izgled kojem pridonosi živopisni bazar, nudi smještaj u vrhunskom hotelu sa svim sadržajima i kockarnicom. Bitola je u Osmanlijsko doba bila važno upravno središte. Ovaj grad, nekad jako vojno uporište, poznat je kao grad konzula i diplomacije (1870. - 1913.). Bogat je tradicionalnom arhitekturom. Lijepo je sačuvana gradska jezgra iz 19. st. s bazarom, obrtničko je i trgovačko središte. Posebno je vrijedna Jeni džamija izgrađena 1558. godine.

U Bitoli se odvija i bogati kulturni život. Osim kazališta tu su i galerije te mnogobrojne kulturne manifestacije. Nedaleko je i granični prijelaz prema Grčkoj pa se može otići i na izlet u sjeverni, brdski, dio Grčke.

Na rubu grada je Heraclea, naselje iz četvrtog stoljeća prije naše ere u kojem su ostavljale tragove i kasnije civilizacije. Utemeljenje drevnog grada Heraclea Lyncestis je povezano s Filipom II. Makedonskim. Kasnije ovaj grad postaje rimsko vojno uporište i važno gradsko središte. Naselje je još dobrim dijelom neistraženo, ali se mogu vidjeti upečatljivi ostaci nekadašnjih građevina i sustava kanalizacije. Posebno su lijepi i vrijedni podni mozaici koji su nekad ukrašavali bogataške kuće i druge prostore. Ostaci nekad velikog grada pokazuju kako se živjelo prije 2.400 godina.

  isprintaj članak