POSLOVNI TURIZAM

Objavljeno: 14.11.2011. 13:00

POSLOVNI TURIZAM – SVETI GRAL MEĐUNARODNOG TURIZMA Traženje najboljih rješenja za prodor na međunarodno turističko tržište i »napad« na što deblji komad turističke pogače nije karakterističan samo za Hrvatsku. Time se bave i turističke organizacije u tradicionalnim odredištima (Francuska, SAD, Španjolska) i one na novim tržištima - u zapadnoj Europi, na Srednjem i Dalekom istoku i u Srednjoj Americi. Poslovni, odnosno, kako ga bolje (ili lošije?) poznajemo,  kongresni turizam je takav »sveti gral« turizma kakvoga želi svatko, a u pravilu tek rijetki upućeni dobro znaju o čemu je riječ.

Napisao: Rok V. Klančnik


Razvoj kongresne djelatnosti seže u početak 19. stoljeća, a prapočeci bili su najvjerojatnije mirovni pregovori za vrijeme dugih ratova. Devetnaesto stoljeće započelo je s Napoleonovim ratovima, a nakon poraza francuskog cara pobjednici su se prvi put sastali 1815. godine u Beču, kao gosti cara Franje I. i njegova kancelara Metternicha. Također, davne 1821. godine u Ljubljani se odražavao prvi kongres Svete alijanse, što glavni grad Slovenije svrstava među pionire europskoga kongresnog događanja.

Pokraj luksuznog turizma i wellnessa, poslovni turizam je u svakom odredištu svakako najtraženija aktivnost. Donosi izvrstan prihod, aktivnosti su elegantne, a prihod po turistu – sudioniku kongresa ili drugih susreta te motivacijskih (incentive) putovanja neusporedivo je veći nego od gostiju koji nam dođu posredstvom inozemnih ili domaćih organizatora putovanja. Organizacija, posredovanje i promocija turizma susreta pak zahtijeva vrhunsko poznavanje tržišta i njegovih značajki, natprosječnu fleksibilnost, stremljenje ka maksimalnoj kvaliteti i, ne manje bitno, dugogodišnje iskustvo itd. – a tu je često kod mnogih odredišta kraj priče.

Ni u kom slučaju nije loše ako u nekom istarskom selu novi hotel uredi i nekoliko soba za susrete, ali to još nije poslovni turizam u međunarodnom smislu.

Što je u imenu?

Pokušajmo izraz kongresni turizam prevesti na engleski jezik, koji je »lingua franca« međunarodnog turizma. Congress tourism? Hm... neće ići. Na međunarodnom tržištu upotrebljava se izraz business odnosno poslovni turizam, a u žargonu se uglavnom najradije govori o MICE turizmu koji pretpostavlja meetings, incentives, conferences, exhibitions ili ukratko - turizam susreta. Pri tome u skladu s međunarodnom terminologijom govorimo o međunarodnim susretima jer domaći turizam ne igra ulogu u glavnim međunarodnim statistikama. Sve više prodire izraz industrija susreta (the meetings industry). Kod poslovnog turizma i industrije susreta postoji bitna razlika: poslovni turizam je, naime, svako (individualno i u manjim skupinama) putovanje na više od 24 sata iz države prebivanja (osim posla), s time da industrija susreta preferira isključivo korporativne (institucionalne) oblike turizma kao što su kongresi, konvencije, sajmovi i motivacijska (incentive) putovanja.


Motivacijska putovanja su ekskluzivna branša industrije putovanja koja je usko povezana s kongresima i drugim susretima. Jednostavno, riječ je o »nagradnim« (incentive) putovanjima koja mogu biti organizirana za poslovne partnere (npr. farmaceutska industrija koja nekamo daleko vodi skupinu liječnika) ili za zaposlenike određene korporacije. Takvo putovanje često obuhvaća i susret, nekoliko susreta ili kakav seminar, a inače je više namijenjeno uživanju i networkingu.

Svakako, industrija susreta je, osim prestižnoga (luksuznog) turizma, najpoželjnija turistička djelatnost, ali ne i najbolje organizirana. Pozicionira se iznimno visoko, zapravo mogli bismo reći najviše, kako po mjerilima kvalitete turističkog proizvoda, tako i po njegovoj cijeni.


Ovaj graf je, naravno, provizoran, a pokazuje gdje bi bio poslovni i MICE turizam danas i zapravo uvijek.

Broj kongresa, konferencija, sajmova, susreta i motivacijskih putovanja nezaustavljivo je rastao tijekom cijeloga prošlog desetljeća, ali nakon 11. rujna pomalo je počeo opadati, no već 2004. godine započeo je njegov ponovni uspon.

Poslovni turizam danas u cjelini zauzima nešto manje od četvrtine ukupnoga međunarodnog turizma, dakle, predstavlja oko 210 milijuna prihoda od turizma. Najveće udruženje poslovnog turizma na svijetu, ICCA (International Congress and Convention Association, podaci su iz 2004. godine) iznosi podatak da poslovnog turizma u Europi ima približno 18 posto (72 milijuna međunarodnih turističkih prihoda od 400 milijuna), a turizma susreta (MICE) šest posto (24 milijuna prihoda). Od toga je približno 48 posto sudionika kongresa i konferencija, seminara, oko 42 posto sudionika sajmova i burza i oko 10 posto sudionika međunarodnih putovanja. Rast industrije susreta ove će godine zasigurno nadmašiti općenit rast turizma u Europi, koji bi bio negdje oko četiri posto. Ako se to ne dogodi, krivac će biti taj sektor sam jer je u želji za što bržim oporavkom i povratom izgubljenih dobiti opet ponešto povisio cijene, što je općenit problem u Hrvatskoj. U drugim regijama slika je malo drugačija. Stupanj poslovnog turizma i industrije susreta nešto je viši u SAD-u (i zbog jeftinog dolara) i u Kini (te općenito u Aziji), ali niži na Bliskom istoku, u Africi i Latinskoj Americi.
Među regijama prednjači Europa (59 posto globalnog tržišnog udjela u sektoru), slično kao u cijelom međunarodnom turizmu, zatim slijede Azija, Amerika, Bliski istok i Afrika.

I kada je događaj doista »međunarodni susret«? Po definiciji UIA (Union of International Associations,  uz ICCA vodeće međunarodno tijelo sektora, funkcionira još od 1910. godine), uvjeti za to su sljedeći: minimalan broj sudionika mora biti 300, minimalan broj stranih sudionika bar 40 posto, minimalan broj narodnosti pet i minimalno trajanje tri dana.

Kao što je navedeno, međunarodni susreti su najpoželjniji tip turizma za gradove i općenito odredišta i zato što je potrošnja po jednom sudioniku triput veća nego potrošnja običnog turista na odmoru. Naravno, financijski priljevi različiti su između, na primjer, Pariza i Skopja, ili Zagreba, i ovise o sljedećim čimbenicima: visini osobnih dohodaka sudionika (ili stanja na bankovnom računu), udaljenosti od stalnog prebivališta, trajanju kongresa, ponudi grada, poznavanju grada, učestalosti pohađanja različitih kongresa i o broju osoba u pratnji (žena, muž, ljubavnice ili ljubavnici, tajnice, djeca). Tako, naime, sudionik kongresa na dan potroši (u srednjoj Europi) približno 300 eura, a »običan« gost oko 100 eura ili manje.

Što sadržava turizam susreta?

Turizam susreta je splet putovanja, smještaja i - kao kruna svega - organizacijskih usluga namijenjenih poslovnim turistima koji su poznati kao najzahtjevniji tržišni segment. Turizam susreta – ili kongresni turizam - je «Olimp» turističke industrije, za njega treba biti iznimno prodoran, dobro tehnički opremljen (i s aspirinom i kavom :), jer od svih vrsta turizma donosi najbolji, često i brz dobitak.

Konvencijski uredi u državama i zasebne tvrtke (profesionalni organizatori kongresa – PCO i agencije za organizaciju motivacijskih putovanja) sa svojom ponudom zadovoljavaju tri tržišta: tržišta udruženja, tržišta korporacija i tržište međunarodnih organizacija. Kupce, odnosno tvrtke koje u inozemstvu traže odredišta za međunarodne susrete i incentive teško je uvjeriti da je upravo naš grad najprimjereniji za, recimo, kongres europskih ginekologa. Približno jednako snažni su argumenti na području sigurnosti, dostupnosti, hotelske ponude, privlačnosti kraja i sadržaja kongresnog centra.

Onih koji ih opslužuju na međunarodnim susretima je mnogo, jer svaka gospodarska branša i različite grane politike i civilnog društva ima svoju priču. Važnije je pitanje tko su sudionici tih događaja. Pritom je u pravilu riječ o osobama koje odlučuju i nositeljima mnijenja te o vrhunskom, srednjem ili stručnom menadžmentu koji se većinom susreću na istoj razini. Oni najviše trebaju razmjenu mišljenja, odnosno fizički susret kojega internet nikada neće zamijeniti. Inače, kod MICE-a (susreta, kongresa, foruma, simpozija, konferencija, seminara, platforma, radionica...) riječ je o trima tržištima: tržište korporacija (koje predstavljaju vodeće strukture tvrtki, osim multinacionalnih kompanija i velikih gospodarskih sustava; oni imaju tzv. unutarnje susrete, B2B »business-to-business« susrete s poslovnim partnerima, burze i B2C – susrete s kupcima (customers)), tržište udruženja (gotovo svaka struka ima svoje udruženje) i tržište međunarodnih organizacija (vladinih i nevladinih) koje se također moraju redovito susretati.

Među burzama na kojima se nalazi ponuda i potražnja međunarodnih susreta još je uvijek najvažnija barcelonska EIBTM (European Incentive Business Travel and Meetings Exhibition), mala, ali poslovno gledano, iznimno atraktivna i vrlo skupa priredba burzovnog značaja koja se u Kataloniju preselila iz Ženeve. Poznati su i frankfurtski IMEX (kojega je osnovao »otac« EIBTM-a Ray Bloom) i londonski Confex te BTX u Firenci, a dalje pomalo nestaju, premda ima pokušaja u istočnoj Europi, osim Rusije. Najveće i najvažnije priredbe za tržište kongresa, susreta i motivacijskih putovanja su, naravno, u SAD-u (u Las Vegasu), s time da je prije tri godine svjetlo dana ugledala za budućnost vjerojatno najvažnija i najbrže rastuća burza poslovnog turizma u kineskom Šanghaju.

Socijalne i demografske značajke turizma susreta

U poslovnom turizmu - na kongresima, korporativnim susretima, burzama i sajmovima te incentiv putovanjima sve je više starijih ili iznenađujuće mladih stručnjaka i menadžera. Demografski pokazatelji inače pokazuju porast delegat starijih od 50 godina i relativan pad onih ispod 30 godina. U mnogim sektorima starije stručnjake i donositelje odluka ohrabruju da dulje ostanu u radnom odnosu, stoga oni opravdano očekuju da će se i dalje pojavljivati na sajmovima ili konferencijama. No, mimo srednje generacije pojavljuju se i iznimno agresivna "djeca", koja se već krajem svojih dvadesetih kite raznim akademskim titulama. Manjka im još iskustva, ali su iznimno jaki u informacijskoj tehnologiji, pri čemu, posebno u komuniciranju, nadmašuju sve starije od sebe. Iz navedenoga dakle slijedi da je prilično teško organizirati večernju zabavu za delegate (npr. na konferenciji), jer stariji više vole miran (tradicionalan) ambijent, hranu i glazbu, a mladi se vole opustiti, npr. umjesto piva piju pop-drinks s votkom, jedu suši i sašimi, slušaju chill-out i Red Hot Chilli Peppers. Na Dalekom istoku na snazi je dubok generacijski jaz, tako da su seniori još uvijek najutjecajniji i najpoštovaniji, iako u Kini već pušu novi vjetrovi.

This is a man's world...

Poznata pjesma Jamesa Browna očito je pala u zaborav. Žene koje su nekad bile »bijele vrane«, sada sve više prevladavaju kao predstavnice korporacija i udruženja ili političkih organizacija i državnih organa, dakle, onih subjekata koji predstavljaju kupce u poslovnom turizmu. Za žene je bitno da za razliku od muškaraca žele biti bliže obitelji, zato na poslovna putovanja radije putuju bliže i na kraće vrijeme. Danas više žena nego ikad prije putuje na poslovna putovanja. To nije nimalo čudno - svjetsko gospodarstvo se, naime, snažno mijenja iz primarnoga (proizvodnog) i tercijarnog (poljoprivreda) u uslužni sektor. A tu su žene šefice. U Veliki Britaniji žene predstavljaju oko 65 posto tržišta poslovnoga turizma, a u SAD-u i nešto više. Ali, upozoravaju neki znalci, previše je konferencija još uvijek bitno određeno muškim ukusom, na primjer glede izbora hrane na večernjim primanjima (premalo salata i previše mesa) ili time što ima više zabave za muškarce.

Ukratko: poslovni turizam i osobito turizam susreta svakako je perspektiva mladoga, novoga hrvatskog turizma. Pogrešno bi bilo baviti se samo mnoštvom ako se može dobro zaraditi i u studenome i travnju. No ponovo naglašavamo, turizam susreta je iznimno zahtjevan posao. Kupci očekuju vrhunsku uslugu, sigurnost i diskreciju, a svoje događaje planiraju i po nekoliko godina unaprijed. Turizam susreta ne dopušta pogreške. Pa ... sretno!

(Objavljeno u TURIST plusu studenog 2006. godine)

isprintaj članak