Udruga za zaštitu potrošača Karlovačke županije „Korana“ – savjet potrošačima

Jeftine robne marke naših supermarketa nude nam domaće proizvode upakirane u ambalažu svoje robne marke. Da to i nije baš tako dokaz je ispitivanje robne marke u jednom supermarketu: sol iz Austrije, biljno ulje iz BiH, margarin iz Italije, majoneza iz Makedonije. Pa zatim špinat iz Belgije, grašak iz Srbije, šampinjoni iz kine, lignje s Novog zelanda. Iz Hrvatske su zastupljeni proizvodi: razni sokovi, ribice u konzervi, masline, kiseli krastavci, jaja, mlijeko, brašno i šećer. U postocima Hrvatski su proizvodi zastupljeni s 39%, ostatak se odnosi na strane proizvode.

I nije to toliko bitno, ako možemo uštedjeti i iako nam nije bitno porijeklo. Ali je bitna transparentnost u obavješćivanju potrošača. Američki portal „WalletPop“ objavio je listu s nekoliko proizvoda koje nikako ne bi trebalo zamjenjivati jeftinijim varijantama u izdanju robnih marki. Iako je lista namijenjena stanovnicima SAD-a, svi spomenuti proizvodi nalaze se i u našim trgovinama. Prvi proizvod koji mora biti original su pelene, na koje mnogi imaju potrebu uštedjeti zato što ih djeca trebaju toliko puno. Naglašava se da pelene robnih marki, iako imaju otprilike istu moć upijanja kao i skuplje varijante poznatih proizvođača, ne pristaju jednako dobro pa mogu „procuriti“, a ujedno mogu i izazvati osip. Originalni bi uvijek trebali biti i umaci kao što su majoneza, senf, kečap i umaci za meso s roštilja. Većina ljudi dođe u iskušenje da barem jednom proba umak neke robne marke, najčešće zbog niske cijene. O kvaliteti nije dan mjerodavan sud. Papirna konfekcija, odnosno toaletni papir i papirnati ručnici također su proizvodi koje se isplati kupovati u skupljim varijantama i to zato što robne marke imaju manje vlakana što znači da manje upijaju. Treba izbjegavati i jeftiniju boju za zidove robnih marki jer je ona jeftinija jednostavno zato što je razrijeđena što znači da je treba nanositi u više slojeva, a može se dogoditi i da popuca ili izblijedi brže od brendirane boje.

Na listi se našao i prerađeni sir u listićima, onaj koji djeca obožavaju i koji se obično stavlja u tople sendviče. Neovisno o tome jesu li hranjive vrijednosti sireva u listićima slične kod poznatih proizvođača i robnih marki, ostaje činjenica da potonji imaju okus po – kartonu.

A na potrošačima je da odluče i preračunaju. Osnove matematike danas su nam najbolje investicija koju smo ikada uložili u sebe.

(Izvor: Karlovački tjednik)