Turcizmi u hrvatskom i zanimljivosti o njima
Mi koristimo turcizme iz doba Otomanskog carstva, a ne suvremene turske države. ...
Tajne stakla: obično staklo, kristalin i kristal
Standardi i opremljenost ugostiteljskog objekta se, barem što se čaša tiče, najviše ocjenjuje prema vinskim čašama. ...
Najbolji položaji u seksu (spolnom odnosu)
Mnoge žene se ne usude priznati voljenom da ne uživaju u spolnom činu! ...


Anketa
NALAZITE SE U > Izdvojeno
Postoje točno određena pravila o količini pića koje su u čaša toči
Objavljeno: 30.11.2017. 11:08  
Tajne stakla: obično staklo, kristalin i kristal
Tajne stakla: obično staklo, kristalin i kristal

Fotografija: Kristal Samobor


Staklo, kao jedan od postojanih materijala, ima široku primjenu. Osim što služi za posluživanje različitih vrsta pića, razne staklene posude primjenjuju se i u pripremanju hrane. Dijelimo ga u tri grupe: obično staklo, kristalin i kristal.

 

Kad govorimo o staklenima masama, obično staklo je najlošije kakvoće. Kristalin sadrži 9 posto olovooksida i od njega se najčešće rade vinske čaše. Njihova prozirnost je veća negoli kod običnog stakla, a upravo dodatak olovooksida bistri staklo i čini ga kvalitetnijim. Kristal je staklo koje sadrži 24 posto olovooksida, što znači da je staklo još kvalitetnije i mekše. Postoji i vatrostalno staklo koje se koristi pri kuhanju, a od ostalog se razlikuje po tome što može izdržati visoke temperature.

Obično staklo se ne brusi jer u njegovoj masi nema olovooksida koji daje mekoću, dok se kristalin i kristal koji sadrže ovu materiju može brusiti. Međutim, kristal se zbog toga ne smije prati na visokim temperaturama, pogotovo ne u stroju za pranje suđa.

 

Primjena

Budući da je staklo jako postojano ono ima vrlo široku primjenu, i načelno, može nestati samo ako ga se mehanički ošteti. Ovisno o razini gostionice koristi se i različite vrste stakla. U kafićima i pizzerijama upotrebljava se obično staklo, dok se u gostionicama, restoranima i hotelima upotrebljava i kristalin. Samo u rijetkim prilikama, kao što je npr. svečana večera, upotrebljava se kristal. Uz kristal, koji daje poseban značaj okupljanju, uobičajeno se slaže i visokokvalitetni pribor za jelo i ostala postava stola poput tanjura, svijećnjaka, ubrusa i sl.

Staklo je uvelike dobilo na značaju posljednjih tridesetak godina, naročito prilikom ispijanja kvalitetnih pića i vina. Standardi i opremljenost ugostiteljskog objekta se, barem što se čaša tiče, najviše ocjenjuje prema vinskim čašama.

 

Standardi

Vinske čaše se obično izrađuje od kristalina u zapremninama od 150, 195, 260, 350, 460 i 570 mililitara. Hit vinskih čaša, seriju pod imenom Cabernet, osmislio je francuski proizvođač Luminarc, a čaše su zapremnine i do 700 ml. Specijalizirane tvornice stakla poput Rogaške, rade po narudžbi i posebne vrste čaša od kristala zapremnine veće od 1000 ml. Po izgledu su se u posljednje vrijeme nametnule i čaše za pjenušac, koje su uske, a visoke između 30 i 40 centimetara.

Bez obzira na zapremninu čaša, postoje točno određena pravila o količini pića koja su u nju toči. Kad su u pitanju bijela vina, toči se 1 dl, a kod crnih 1,5 dl. Pravi poznavatelji vina znaju da se bijelog vina toči manje kako se ne bi zagrijalo, budući da ga se poslužuje hladno. Kako se crno vino poslužuje na temperaturi od 16-18 stupnjeva može ga se poslužiti u nešto većoj količini. Kod služenja žestokog pića usvojene su europske norme količine od 0,003 l.

 

I druge namjene

Pored čaša koje imaju široku primjenu, od stakla se izrađuju i pepeljare, dekanteri i razne druge posude. Staklo se upotrebljava i za reklamni materijal, ne samo tvrtki koje proizvode piće, već i ugostiteljskih objekata. Kada govorimo o stavljanju logotipa na čašu, moramo znati da ga se najbolje nanosi na čaše izrađene od običnog stakla. Na kristalin i kristal se znak tvrtke ne stavlja, već se može pažljivo gravirati odnosno ispjeskariti, što je još jedan dokaz posebnosti ove dvije vrste stakla.

Najveći proizvođači stakla u Europi, posebno čaša za ugostiteljstvo, su Bormioli iz Italije, Luminarc iz Francuske i Bohemia iz Češke. 

(Preneseno iz Revije Uno, Beograd)

 

  isprintaj članak