46% Hrvata će ove zime otputovati u inozemstvo, a i potrošiti više negoli prošle zime
Provedeno je online istraživanje o korištenju novčarskih usluga među korisnicima kartica. ...
Kako se pravilno ponašati u javnom bazenu
Uvijek pliva uz lijevi rub pruge. ...
Ljubav na poslu
Otkriveno je da su uredskim aferama skloniji muškarci. ...


Anketa
NALAZITE SE U > Razgovor mjeseca
"Preslagivanje" dubrovačkog turizma
Objavljeno: 10.11.2011. 19:22  
Turističke gužve ne jamče prestiž i komercijalni uspjeh odredišta
Turističke gužve ne jamče prestiž i komercijalni uspjeh  odredišta
  • Turističke gužve ne jamče prestiž i komercijalni uspjeh  odredišta
  • Turističke gužve ne jamče prestiž i komercijalni uspjeh  odredišta
  • Turističke gužve ne jamče prestiž i komercijalni uspjeh  odredišta
Napisala i snimila: Katarina Bulić 

Uz Dubrovnik kao turističko odredište po kojem se Hrvatska u svijetu prepoznaje obavezno se veže i pojam luksuznoga turizma. Njegovi hoteli, i visokokategornici i oni s nešto manje zvjezdica, i ovih su dana dobitnici brojnih nagrada i priznanja poštovanih stranih magazina specijaliziranih za turizam i putovanja. No, unatoč tome odredište kao što je Dubrovnik i dalje je predmet  niza polemika koje gotovo redovno završavaju zaključkom, odnosno pitanjem kako od jedinstvenoga Dubrovnika učiniti i najuspješniju robnu marku hrvatskoga turizma. I dok će većina analitičara u turizmu uglavnom teoretizirati, gradu Dubrovniku, i to na zahtjev upravo gradske uprave i gradnonačelnika, mogući plan restrukturiranja organizacije dubrovačkog turizma predstavio je Davor Gjivoje, Dubrovčanin s njujorškom adresom, doajen turističkog poslovanja, kojeg su dubrovačka i šira javnost upoznale zahvaljujući glasovitom Atlasu kojeg je baš on „preporodio“ i „izbacio“ na svjetsko tržište, da bi ubrzo ušao u American Express, a u novije vrijeme doveo u Dubrovnik svjetski poznati lanac hotela Hilton. Na te nas je dane podsjetio i prigodom susreta za kratkoga posjeta svome Dubrovniku, u njegovoj kući s pogledom na otok ljubavnika Lokrum i povijesnu dubrovačku jezgru. Idealno okružje za punjenje životnih baterija, kazat će nam i sam, kazavši uz osmijeh i to kako bi bilo „krasno živjeti ovdje, a zarađivati u Americi“. No, da je stvari moguće postaviti drugačije od onoga na što smo navikli svakodnevno gledati i sretati, te unaprijediti dubrovačko turističko gospodarstvo prije nego što to učini susjedna Crna Gora (koja nam opasno konkurira posebno kad su zabavni sadržaji u pitanju i poticanje stranih ulagača), uvjerljivo je prikazao kroz spomenuti projekt restrukturiranja organizacije dubrovačkoga turizma, kojega je konačni rezultat i toliko ciljana cjelogodišnja turistička sezona. Ali ne i ona masovna, cruiserska, nego kvalitetna, što je nužno za ugled odredišta i njezin konačni komercijalni uspjeh.

OPREZNO S CRUISERIMA

„Prihvaćanje desetak, pa i do petnaest brodova dneveno, s ukupno od deset do dvadeset tisuća putnika često stvara za putnike s brodova, ali i za goste koji već borave u gradu, jezive situacije: duge vožnje autobusima s broda i natrag, zastrašujuće gužve na ulazu i izlazu iz starog dijela grada, neprihvatljive redove i čekanja ispred sanitarnih čvorova i mjenjačnica, sudaranje s drugim grupama prilikom obilaska gradskih starina“, ističe Gjivoje koji je u SAD došao godine 1974., a još 1962., kao mladi magistar turizma, počeo uvoditi niz noviteta u turističku djelatnost. Kao prvo, boreći se da tadašnje ime dubrovačke agencije Putnik (strancima nepoznato i nerazumljivo) promijeni u svjetski prepoznatljivo ime Atlas, poslije čega je ova agencija agresivno krenula na nova tržišta (SAD i prekomorske zemlje) i s Gjivojem, i ostalom mladom ekipom, dovela u Dubrovnik za to doba nezamislivih 50 tisuća američkih gostiju godišnje.
Po Gjivoju, neophodno je i moguće ograničiti broj posjetitelja s brodova za krstarenja na najvišeo sedam do osam tisuća u jednom danu. Cilj je, kaže, i tim kratkotrajnim gostima osigurati da im bude lijepo, jer se očekuje da se vrate u Dubrovnik na „tjedan ili dva“. No, kako isto izorganizirati s cruise-tvrtkama?
„Ako se takva politika obznani organizatorima i brodskim tvrtkamaa unaprijed, i ako im se da tri do četiri godine vremena da, uz inteligentno smišljene novčane poticaje, prilagode svoje polaske i itinerere prema novim uvjetima, oni će to biti u mogućnosti uraditi“, istaknuo je Gjivoje i dodao kako se o istom može naučiti iz primjera Bermuda. Na Bermudima, naime, postoji državni zakon po kojem se dnevno ne smiju primiti u luku više od dva broda.

PO UZORU NA BERMUDA

Bermuda su, po Gjivoju, odličan primjer i odnosa prema inozemnim tvrtkama. Riječ je o osiguranju financijskih beneficija (bescarinke zone) onim stranim grupacijama koje bi našle svoju računicu da se iz inozemnih predstavništava presele te uspostave svoje upravne funkcije na širem području Dubrovnika. Bermuda su, ističe Gjivoje, zahvaljujući takvom modelu ostvarila ogroman novčani uspjeh. „Privlačenjem novih visoko platežnih cjelogodišnjih stanovnika, ostvarila bi se za Dubrovnik i okolicu djelomično dodatna dvanaestomjesečna turistička sezona. Bojim se da ako ovo ne učini Hrvatska, Crna Gora bi nas mogla preduhitriti“, objašnjava Gjivoje, kazavši kako Dubrovnik ujedno ima i sve preduvjete privući najjače sveučilišne svjetske brandove (Harvard, Yale, Princeton...).
Kvaliteta, to jest stvaranje najuspješnijeg branda hrvatskoga turizma, podrazumijeva međutim i drastične poteze koji, barem u ovom trenutku, i ne oduševljavaju previše domaće stanovništvo. Jer istodobno očuvanje i kvalitete i prirodnih ljepota znači Dubrovnik bez fast fooda, nebodera, automobila... „Zabraniti izdavanje koncesija za fast food bilo kome, zabraniti bilo kakvu nebodersku izgradnju u blizini gradske jezgre, uvesti, ako je moguće, najstrožu kontrolu izdavanja novih automobilskih dozvola zbog ograničnog cestovnog prometa“, ističe Gjivoje prema kojem valja, i to najstrože, zabraniti i neonske reklame unutar ili u blizini gradske jezgre, a od svih vrsta izgradnje sačuvati područje od Zatona do Cavtata. U interesu produženja sezone sklon je i „izmještanju“ Dubrovačkih ljetnih igara u dva dijela – uoči i poslije ljeta, to jest srca turističke sezone kada gosti, kaže, ionako pune grad i okolicu.

KOME TREBA „DEVCO“?

„Dubrovnik danas nema dovoljno širok, raznolik, ustaljen i kvalitetan sadržaj turističkoga boravka koji je najobičniji preduvjet za produženje sezone, a uz to i za ugled nekog odredišta, te samim time i njezin komercijalni uspjeh“, objašnjava. U prilog toj tvrdnji izdvaja i statističke podatke prema kojima je 60 posto dubrovačkih gostiju u dobi između 28 i 48 godina. Među njima je 20 posto domaćih i 80 posto stranih gostiju. Za njih, upozorava, Dubrovnik ni približno nema dovoljno kvalitetnih sadržaja. No, nastavlja s prezentacijom restrukturiranja organizacije dubrovačkoga turizma Davor Gjivoje, sve navedeno nije moguće i ostvaritii bez uključivanja cijelog turističkog gospodarstva. Za što bi uz već postojeći Turistički destinacijski menadžment Dubrovnika na čelu s nekadašnjom ministricom turizma Pavom Župan-Rusković, trebala još jedna operativna struktura. O kojoj Gjivoje govori kao o DVCO-u, odnosno – „Dubrovnik Destination Development Company“. Po uzor na aktualne, i uspješne, modele u drugim zemljama.
„To bi sve napore destinacijskog menadžmenta učinilo još učinkovitijim“, siguran je Gjivoje. Ta bi, kako ga on naziva, operativna struktura uključila u suvlasništvo i Turističku zajednicu grada Dubrovnika i druge ključne čimbenike turističkog gospodartsva: hotele agencije, zrakoplovne tvrtke, Zračnu luku Dubrovnik... I bila bi, zaključuje ovaj turistički doajen kojeg je inače kratkoća turističke sezone (od)uvijek mučila te je uvijek smišljao nove načine kako je produžiti, toliko potreban zamašnjak koji bi privukao sigurno većinu na akcije od zajedničkog interesa kako bi Dubrovnik ispunio sve potrebne (pred)uvjete za siguran uspjeh na svjetskom turističkom tržištu.



IZ BIOGRAFIJE

Atlas, American Express, Networld, Hilton

Ime Davora Gjivoja usko je vezano sa osnivanjem i izuzetnim uspjesima dubrovačkog Atlasa. Godine 1962. ustrajao je na uvođenju niza noviteta prema stvaranju najbolje turističke agencije u zemlji. Priču s Atlasom 1974. prekida American Express koji ga je privolio, nakon uspjeha s Atlasom, da postane članom njihove uprave i preseli u SAD.  Sa 34 godine postao je najmlađi potpredsjednik tvrtke i član Upravnog odbora u povijesti American Expressa. Uspio je, uz značajne uspjehe u ovoj tvrtki, u Dubrovnik svojedobno dovesti i čitav Upravni odmor American Expressa – 36 vrhunskih američkih poslovnih ljudi. Godine 1981. pridružuje se Networldu, kao predsjednik i suvlasnik. Mlađi ga sigurno pamte po dovođenju svjetski poznatoga lanca hotela Hilton u Dubrovnik. I za vrijeme ratnoga vihora 1991. pomagao je svom gradu i zemlji. Organizirao je pomoć, dokazivao istinu svima koji su mogli pomoći u to doba, uključujući i tadašnjeg predsjednika SAD-a... Između ostaloga, Davor Đivo Gjivoje, jedan od najuspješnijih menadžera turističkoga poslovanja u bivšoj državi, a potaknuo je i izgradnju prve žičare na Jadranu.  

  isprintaj članak