Berlin: Pij i ne razmišljaj!
Mnogim mladim strancima fućka e za berlinske znamenitosti, ali zato vape za jeftinim njemačkim alkoholom. ...
Divlja svinja osvaja nove površine
Ako koja krmača strada, praščiće posvoji druga. ...


Anketa
NALAZITE SE U > Razgovor mjeseca
Prošle godine nas je posjetilo 83.500 gostiju iz Hrvatske
Objavljeno: 09.04.2018. 10:53  
Vladan Vešković: U toplicama Srbije uvijek ćete dobiti više od onoga što ste platili
Vladan Vešković: U toplicama Srbije uvijek ćete dobiti više od onoga što ste platili

Vladan Vešković je već puno desetljeće tajnik Udruženja banja (toplica) i klimatskih mjesta Srbije. Uvijek mi je zadovoljstvo razgovarati s njime, ne samo kao s ugodnim sugovornikom, već i kao sa stručnjakom za topličkim, wellness i spa turizam.


Razgovarao: Željko Marušić

 

- U našim krajevima je još uvijek uvriježeno mišljenje kako se u toplice treba otići kada je netko bolestan zaboravljajući da su upravo one pogodne za sprečavanje bolesti. Nije li tako?

U pravu ste, i zato je promjena javnog mnijenja o tome kada i tko ide u toplice jedna od stalnih aktivnosti našeg udruženja. Dugogodišnja rad na predstavljanju toplica kao mjesta za boravak mladih i zdravih, daje rezultate. Međutim, kampanju ne bismo ni mogli započeti da naše toplice u Srbiji nisu, početkom ovog stoljeća, uvidjele kao mlađe goste mogu privući jedino novim, raznovrsnijim i kvalitetnijim sadržajem. Kada kažem "mlađu" mislim na osobe između 30 i 45 godina starosti, a koji su najčešći posjetitelji toplica u Europi. Zato više nemamo zdravstvenu ustanovu u našim toplicama koja u ponudi nema wellness sadržaj. Za hotele se to, odavno, podrazumijeva.

Ipak, bit ćemo zadovoljni tek kada državu uvjerimo (čitaj: Fond zdravstvenog osiguranja) da su troškovi ulaganja u preventivu višestruko manji od plaćanja liječenja. Koliko vidim, to je očiti problem toplica u ovom dijelu Europe, pa tako i u Hrvatskoj.

 

- Kakvo je sveukupno stanje s toplicama u Srbiji?

Možemo je voljeti, ili ne, ali bez statistike, bar za početak, ne možemo. Zdravstveni turizam Srbije bilježi stalan rast u svim segmentima statističkog mjerenja, posebno u broju stranih gostiju. Svake godine toplice u Srbiji ostvare desetak posto povećanja dolazaka i ostvarenih noćenja. Posebno smo zadovoljni prometom u siječnju ove godine u kojem je ostvareno povećanje noćenja domaćih turista za 25,5%, a inozemnih za čak 46,3%! Ali da ne bi baš sve bilo sjajno, brine nas podatak da smo za sedam godina (od 2008. do 2015.) izgubili 43% ležaja, odnosno ukupno 17.300! Detaljnom analizom smo došli do 5.572 ležaja koji nisu u funkciji, većinom zbog rezultata neuspješne privatizacije smještajnih objekata u toplicama. Pretpostavljamo da je ostatak do 17.300 ležaja prešao u sivu zonu poslovanja.

 

- U Srbiji je i sve više vodenih parkova. Koje biste izdvojili kao ponudu u toplicama, a koje kao atrakciju?

U srbijanskim toplicama imamo samo tri – četiri aquaparka, od kojih su najveći oni u Bukovičkoj banji i Sokobanji. Nažalost, izgrađeni su kao sezonski sadržaj, rade samo četiri mjeseca u godini. Ja bi ih nazvao kao privlačna ponuda u toplicama, i ne mogu ih odvojiti po funkciji ili značenju.

 

- Koje su toplice planirale nova ulaganja?

Na sreću, ima značajnih ulaganja u srbijanskim toplicama u prošloj, a bit će i u ovoj godini. Najveće završeno ulaganje je novi wellness centar u Prolom Banji na 2.100 čvm, koji po kvaliteti ne zaostaje za zapadnoeuropskim centrima. 

U Vrnjačkoj Banji su također u tijeku velika ulaganja. U pitanju je potpuna obnova četiri hotela, koji će biti na razini četiri zvjezdice. To je dodatnih gotovo 2.000 kvalitetnih ležaja u najvećim toplicama Srbije, koji će im omogućiti da u 2018. godini ostvare milijun noćenja. No, to je još uvijek dvostruko manje od broja ostvarenih noćenja 1982. i 1983. godine.

 

- Koliki je omjer slobodnog tržišta i zakupljenih kapaciteta od strane zdravstvenog i mirovinskog osiguranja?

U zdravstvenim ustanovama u toplicama Srbije imamo 7.300 ležaja, od kojih je oko pola (3.650) u mreži Fonda zdravstvenog osiguranja. Fond svake godine s ustanovama ugovara cijenu "bolesničkog dana", koji podrazumijeva dijagnostiku, terapiju, smještaj i prehranu. Umirovljenici imaju dvije vrste pogodnosti: Fond o svom trošku šalje oko 12.500 umirovljenika svake godine u toplice, a osim toga, oni imaju značajan popust i odgođeno plaćanje u zdravstvenim ustanovama. Fond penzijskog osiguranja, u biti, ne zakupljuje kapacitete u toplicama.

 

- Postoje li još uvijek kapaciteti zakupljeni od strane pojedinih (državnih) tvrtki?

Ne, to vrijeme je davno iza nas.

 

- Jesu li sve toplice članovi vašeg Udruženja banjskih i klimatskih mjesta Srbije?

Članovi udruženja su sve zdravstvene ustanove u toplicama, lokalne samouprave u tim toplicama, fakulteti i sveučilišta. Nismo klasično strukovno udruženje, već jedna multidisciplinarna asocijacija sposobna riješiti gotovo svaki problem vezan za toplice.

 

- A koja klimatska mjesta su vaši članovi?

Lokalne samouprave i zdravstvene ustanove u Ivanjici i na Zlatiboru.

 

- Što se dobiva članstvom?

Cilj svakog udruživanja, pripadnost grupi, treba donijeti rješenja pojedinačnih i, posebno, općih problema. U našem slučaju to znači da zastupamo interese članova u nadležnim ministarstvima, pogotovo na pravnom području, te da ih reklamiramo na domaćim i inozemnim sajmovima turizma, organizirima edukativne i stručne skupove …

 

- Odakle dolazi najviše inozemnih gostiju i koliko ih je iz Hrvatske?

Najviše stranaca nam dolazi iz BiH (108.058), Turske (99.500) i Bugarske (91.330). Prošle godine nas je posjetilo 83.500 gostiju iz Hrvatske.

 

- Je li strane goste više privlače povoljne cijene ili kvaliteta toplica?

Rekao bih oboje: kombinacija cijene i kvalitete. Čak mislim da ćete u toplicama Srbije uvijek dobiti više od onoga što ste platili. Odličnu medicinu, uredan smještaj, dobar wellness, obilje privlačnih prirodnih i kulturno-povijesnih atrakcija i bogatu gastronomiju. Čak bogatiju nego što bi, možda, trebala biti u toplicama …

 

- Svojevremno su slovenske toplice bile pojam kako treba biti. Danas pomalo gube trku i sve se više okreću medicini. Zašto?

Svi smo se, manje ili više, učili na slovenskim toplicama, to ne smijemo zaboraviti spomenuti. Općenito gledajući, mislim da su njihove toplice napredovale najbrže u Europi, istini za volju, uz uložen ogroman novac u samo osam ili devet godina. Osim toga, Slovenija ima bogate susjede, a nema granice. Međutim, bilo je dovoljno petnaestak godina da uvide činjenicu da samo zdravlje nema cijenu. U vrijeme svjetske krize (2008. – 2012. godine) svi vidovi turizma su pokazali stagnirali, osim jednog – zdravstvenog turizma. Wellness i medicina su itekako kompatibilni, i zato ne treba zapostaviti balneologiju, kao što je to uradila Slovenija.

 

- Poznavatelj ste topličkog turizma u Europi, posebno onog na području bivše Jugoslavije i Balkana uključivo Turske. Jedan ste i od osnivača Asocijacije toplica Balkana koja održava i redovite godišnje kongrese. Koliko je to pridonijelo razvoju topličkog turizma na ovim prostorima?

Prirodni ljekoviti resursi su gotovo istovjetni na području cijelog Balkana, kako po kapacitetu, tako i po morfološkim osobinama. I medicina u toplicama se razvijala u skladu s tim bogatstvom, znači vrlo slično. Prije dva stoljeća na osnovu saznanja zapadnih (pogotovo austrijskih i njemačkih) baleneologa, a od kraja XIX. stoljeća samostalno. Ako ćemo biti iskreni prema sebi, i običaji i navike su nam slični. Kada svemu ovome dodamo i ostale etno komponente – glazbu i gastronomiju, zaokružit ćemo sve elemente novog, atraktivnog i jedinstvenog turističkog proizvoda – toplica Balkana. To je bila i bit će osnovna uloga suradnje topličkih profesionalaca zemalja u okruženju.


"Pogledajte Članak 142. točka 2. Ustava Republike Hrvatske, bit će vam jasnije o čemu pričam!"

 

- Priključila se i Hrvatska. Zanima me kako ocjenjujete pravac u kojem ide toplički (wellness, spa) turizam. Poznato je da je u BiH jadno stanje s toplicama, u Makedoniji gotovo da nema nikakvog ulaganja, u Mađarskoj su toplice vrste bolnica koje pružaju zdravstvene usluge od 7 do 15 sati, a ostalo vrijeme je dosadno.

Što se Hrvatske tiče, priključila se Wellness i fitness udruga Hrvatske (WUH), s iskrenom željom i dovoljnim stručnim znanjem da dobro utječe na daljnji razvoj regionalne saradnje. U Hrvatskoj je 2014. godine, u Tuheljskim toplicama, održan i 4. BalkanSpa Health & Wellness Summit, u organizaciji WUH – a. Međutim, WUH ipak nije dalje mogao sam, bez podrške ostalih stejkholdera (zainteresiranih strana u projektu) u zemlji, koji ne žele biti dijelom Balkana. Uostalom, pogledajte Članak 142. točka 2. Ustava Republike Hrvatske, bit će vam jasnije o čemu pričam!

BiH je imala manje – više razvijene toplice, koje su na području Federacije BiH danas zapuštene ili uopće ne rade. Za razliku od njih, Republika Srpska ima volje vratiti sjaj toplicama, i na tome ubrzano radi poslednjih desetak godina.

U toplicama Mađarske je, možda, dosadno popodne i navečer, ali one svakako ostvaruju više od pola ukupnog prihoda od turizma. Zahvaljujući Sečenji planu, one su još 1990. godine označene kao strateški turistički proizvod, i to su i danas. Kamo sreće da se to dogodi i nama…

 

- U Hrvatskoj je nekih 280 izvora termalne vode, a koristi ih se samo dvadesetak. Isplati li se i ostale staviti u funkciju? Poznat je, npr., jodni izvor u Sisku smješten uz Gradski bazen i Dom za starije i nemoćne osobe, ali nitko nije zainteresiran za korištenje. I vi u Srbiji imate, negdje sam pročitao, gotovo 500 izvora isto ljekovite vode, a svega dvadesetak ih se koristi.

Naravno da se isplati, pogotovo ako se radi o greenfield ulaganjima. Ova vrsta ulaganja poticajno utječe na ravnomjerni regionalni razvoj, jer moramo imati u vidu da se toplice većinom nalaze u slabo do umjereno gospodarski razvijenim lokalnim zajednicama. Zaista čudi toliki nedostatak zanimanja ozbiljnih ulagača za ulaganje „u livadu“, obzirom da su lokalne samouprave raspoložene pružiti izvjesne pogodnosti što se tiče lokalnih nameta, i da je Vlada nudi subvencije za svako novo radno mjesto. Kada je turizam u pitanju, radije se ulaže u stare objekte, negoli da se počne iz početka.

 

- Svojevremeno ste izjavili da zašto bi neki Nijemac došao kod nas u toplice kada ima iste takve u Njemačkoj i kako naše trebaju biti drugačije. Kakve?

Kada sam to rekao, imao sam na umu činjenicu da je sadržaj toplica počeo biti isti vizualno, programski, pa čak i tehnički. Turizam se temelji na privlačnosti odredišta, na njenoj izuzetnosti i različitosti od drugih. Zašto bi netko voziti 500 ili tisuću kilometara da bi, u konačnici, boravio u prostoru koji mu je tako poznat iz vlastitog okruženja? Naše bi toplice trebale biti drugačije, i upravo to je zadatak naše inicijative za okupljanjem topličkih profesionalaca regije kako bismo osmislili drugačiji sadržaj naših toplica. Nemamo ni novaca, ni vremena za čekanje, moramo nešto sami poduzeti. Jer, čak i da imamo i jedno i drugo, zašto bismo pravili toplice koje naliče onima na Zapadu?

 

- Koristite li i vi usluge toplica?

Da, u mjeri koju mi to dozvoljava posao, mada iskreno, nisam baš neki "kupač".

 

- I sada jedno "bogohulno" pitanje? Jeste li ikada otišli na tjedan dana u neke toplice, sve sami platili (iako bi bilo dobro da vam je Udruženje potrošeni novac vratilo), koristili usluge, a da nisu znali tko ste, i poslije se vratili doma?

U Srbiji je, iz razumljivih razloga, gotovo nemoguće da u toplicama ne znaju tko sam. Možda u nekom gradskom spa centru, ali me takvi sadržaj baš ne zanimaju. Ali zato sam, u inozemstvu mnogo puta bio incognitus, o svom trošku. Mislite jesam li bio mistery guest(tajni gost) nekada? Nisam.

  isprintaj članak