Anketa
NALAZITE SE U >
Savjeti za putovanja
| BITI U FORMI ZA LETENJE ZRAKOPLOVOM | Objavljeno: 12.11.2011. 21:08 |
Virusi i bakterije konstantno putuju s nama
Posebno je velik rizik da ćete nešto „pokupiti“ na dugim letovima jer se već nakon nekoliko sati „svježi zrak“ u biti ustajali.
Usko sjedenje putnika jednih kraj drugih je zapravo glavni uzrok visoke opasnosti od dobivanja neke infekcije u zrakoplovu. Stisnuti u uskim redovima sjedala putnici nemaju nikakvu šansu držati se na „sigurnosnom razmaku“ od drugih putnika pa se tako bacili jednostavno mogu prenositi, a posljedica toga su prehlade, hunjavice i čak infekcije sinusa.
Dodatno k tome, filtrirani zrak koji ulazi u kabinu putem klimatizacijskog uređaja uzrokuje sušenje nosne sluznice pa na taj način virusi mogu lagano prodrijeti u dišne puteve te je infekcija skoro pa unaprijed predodređena. Osim toga: S akutnom upalom sinusa se apsolutno ne bi niti smjelo letjeti. Kako se let ne bi pretvorio u pravu torturu, već bi se nekoliko dana prije trebalo započeti s pripremom dišnih puteva na letenje.
Tijekom leta je organizam pod konstantnim stresom
Ukoliko je dugoočekivani godišnji odmor konačno tu, on skoro u pravilu započinje nervozom i stresom: Treba brzo spakirati kofere i pronaći potrebne putne dokumente. Posljednje su nabavke u žurbi odgođene na sam put do zračne luke. Često i tad čovjek još nešto zaboravi pa se ljuti zbog toga. Nije čudo da tijelo na takav stres odgovara pojačanim ispuštanjem „slobodnih radikala“. Pritom se aktiviraju zaštitni sustavi organizma pri čemu se pojačano proizvode hiperoksid, radikali i dušikov oksid.
Za vrijeme leta se organizam nalazi u konstantnom stresu: prilikom polijetanja i slijetanja se treba nositi s izmjenom tlaka – to se u prvom redu odnosi na sinuse i srednje uho. U njima se tlak mora prilagoditi tlaku zraka u okolini. Liječnik zračne medicine i otorinolaringolog, profesor doktor medicine Hans Michael Moser putnicima preporučuje da aktivno utječu na izmjenu tlaka tako da žvaču žvakaće gume ili sišu bombon. Kako bi se to moglo ostvariti, za vrijeme slijetanja se ni u kojem slučaju ne bi trebalo spavati.
Imunološki sustav je u stanju pripravnosti
Osim toga, organizam se mora prilagoditi promjenjivoj vlažnosti zraka i braniti se od bakterija koje se nalaze svuda uokolo. Uz to se sve još mogu pribrojiti opterećenje organizma bukom, ubrzanje, promjene temperature, propuh i vremenske razlike. Sve u svemu: Zaštitni sustav organizma se bori na svim frontovima i u najvećem je stupnju pripravnosti. Ovakvim su specifičnim uvjetima u zrakoplovu posebno opterećeni dišni putevi. To se, na primjer, najbolje dokazuje time što je skoro polovica svih kratkoročnih zdravstvenih problema pilota i kabinskog osoblja vezana uz slučajeve oboljenja uha-grla-nosa. U najtežim slučajevima, zbog prelaska bolesti u kroničnu, čak može doći do trajne nesposobnosti za letenje i samim time do nesposobnosti za rad.
Dišne se puteve ipak može pripremiti na nadolazeći stres. Nos i sinusi su kao glavni usmjereni organ odgovorni za klimatizaciju dušnih puteva, a na njima je i uloga – kad su potpuno funkcionalni – borbe protiv infekcija. Kako bi se aktivirao ovaj obrambeni sustav, preventivno se, kao mjera predostrožnosti, najmanje jedan dan prije leta može uzeti Gelomyrtol forte. Zbog svojih svojstava redukcije sluzi i protuupalnih svojstava podupire najvažniji mehanizam samoočišćenja dišnih puteva, rastvaranje sluzi.
Osim toga je tijelo za vrijeme leta izloženo mnogim bakterijama i virusima. Kao zaštitna reakcija na to se aktiviraju bijela krvna zrnca (leukociti), točnije određeni enzimski sustavi u staničnoj membrani imunoloških stanica, koji time sintetiziraju veliku količinu hiperoksida, radikala i dušikovog oksida. Za taj postupak leukociti kratkoročno iskorištavaju veliku količinu kisika.
Posljedica: Nastanak oksidativnog stresa u dišnim putevima. Biljna djelatna tvar standardizirani Myrtol (ulje mirte u Gelomyrtol forte) posreduje u tom procesu. On djeluje zajedno s leukocitnom membranom pri čemu se mijenja prijenos signala koji iz te interakcije proizlaze, a što guši hiperaktivnost oslobađanja radikala. Na taj se način korigiraju oksidativna oštećenja stanica pa je naše tijelo manje podložno infekcijama dišnih puteva.
Sluznicu nosa održati vlažnom i glatkom
Daljnji problem prilikom letenja zrakoplovom je opadanje vlažnosti zraka u kabini. Kod dugih letova ona pada na čak samo 10 posto. Razlog za to je hladan i suh vanjski zrak koji se koristi za klimatizaciju zrakoplova. Preostala vlažnost se sastoji zapravo isključivo od one koja se nalazi u izdahnutom zraku putnika. Nedostatak vlažnosti zraka dovodi do toga da se trepetljike u sluznici usta i grla sve više isušuju i lako mogu biti savladane virusima prehlade. Posebno neugodno može biti kad se dodatno na sluznici formiraju suhi dijelovi i nastane tipično oboljenje i simptomi prehlade. Iz tog razloga bi se tijekom leta trebalo uzimati dovoljno tekućine i vlažiti sluznicu sprejem za nos.
Ovdje se dobrom pokazala sterilna, izotonizirana morska voda. Još boljim se svakako pokazalo sezamovo ulje (koje sadrži sprej za nos GeloSitin Nasenpflege). Pomoću ulja se sluznica nosa dugotrajno vlaži, a gubitak vode se smanjuje pa se ponovno uravnotežuje razina tekućina. Ulje također dopire ispod suhih mjesta, odvaja ih i time stvara preduvjet za ozdravljenje sluznice.
Daljnji pozitivan učinak je da se lakše može provesti izjednačavanje tlaka u tijelu prilikom slijetanja jer već u okviru normalnog šmrcanja može doći do poteškoća s obzirom da je sluznica otečena što može spriječiti izjednačavanje tlaka. Kako bi se povisila vlažnost zraka u kabini i kako bi se sluznica zaštitila od isušivanja, kabinsko osoblje ponekad često u zrakoplovnoj kuhinji pari vrećice čaja.
Trebalo mi je pola stoljeća...
Kosi li se bioenergija s vjerom?
Sve što trebate znati o dobroj zabavi.jpg)