Plesni stilovi koji će vam poboljšati tjelesnu spremnost
Ples je jedan od najvažnijih načina rješavanja kalorija, a istovremeno se zabavljate. ...
Stvari koje nikako ne pripadaju u perilicu rublja
Ako želite uštedjeti novac i ako želite da vaša perilica rublja dobro i dugo radi, onda budite oprezni da sljedeći predmeti ne uđu u nju. ...
Djeca, škola i zaštitne maske za lice
I učenici i studenti u Nizozemskoj ne moraju nositi maske za lice, čak ni učitelji i starija djeca iako su se neki učitelji opirali takvoj "slobodi”. ...
Anketa


NALAZITE SE U
Kako da knjižnice opstanu u digitalnoj eri
Objavljeno: 04.09.2020. 20:09  
„Meridijani“ u NSK u Zagrebu predstavili knjigu „Narodne knjižnice u tranziciji“
„Meridijani“ u NSK u Zagrebu predstavili knjigu „Narodne knjižnice u tranziciji“

Slijeva: prof. dr. sc. Aleksandra Horvat, autorica knjige, akademik Dragutin Feletar i Petra Somek. 

U Finskoj 80 % stanovništva koristi narodne knjižnice, a u Hrvatskoj samo 12 %, jedan je od zapanjujućih podataka iz knjige dr. sc. Dijane Sabolović-Krajine „Narodne knjižnice u tranziciji – Sociološki aspekti", koju je izdala nakladnička kuća „Meridijani".  Djelo je u petak, 4. rujna predstavljeno pred punim predvorjem Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu. Riječ je o prilagođenoj doktorskoj disertaciji dugogodišnje ravnateljice Knjižnice i čitaonice „Fran Galović" u Koprivnici. 

Knjiga dr. Sabolović-Krajine bavi se krupnim promjenama koje proživljavaju i knjižnice na prijelazu iz 20. u 21. stoljeće, u vremenu snažnog prodiranja digitalizacije i novih medija. Djelo donosi i istraživanje - studiju slučaja koprivničke knjižnice. 

Glavna ravnateljica NSK prof. dr. sc. Ivanka Stričević istaknula je koliko je knjižničarska struka unaprijeđena i zahvalila je Dijani Sabolović-Krajini na velikom doprinosu ovim djelom i njezinim ukupnim radom. 

„Mnogi danas smatraju da je Gutenbergova galaksija u izumiranju, ali knjiga je -  dakako, u novim uvjetima - još uvijek riznica znanja i spoznaja" - rekao je urednik knjige, akademik Dragutin Feletar. „Ovo djelo daje i konkretne primjere i prijedloge pretvaranja knjižnica i čitaonica u suvremena središta informatičkog doba, pri čemu knjižnice neće nimalo izgubiti u svojim funkcijama i značenju” - kazao je.

„Društvo postaje krajnje umreženo, stvarni svijet polako postaje i virtualni, a u uvjetima potrošačkog društva traži se konkretno i funkcionalnije djelovanje knjižnica. One moraju imati sve veće značenje i za cjeloživotno obrazovanje. Zato programi knjižnica moraju biti dostupniji i masovniji, a to prerasta u pravu kulturnu industriju, što traže i novi dokumenti europskih i svjetskih organizacija. Koprivnička knjižnica postala je primjer uspješnog prilagođavanja novom vremenu” - zaključio je akademik Feletar.

  isprintaj članak