Život bez muke i nereda
Jeste li se sjetili kupiti jeftinu plastičnu foliju i njome zaštititi radnu površinu prilikom rada za koji smatrate da će je dosta zaprljati? Kad završite jedno ...
Pet načina kako pronaći pravog životnog partnera
Postoje razne stvari koje nekome mogu otežati pronalazak srodne duše, počevši od previše zauzetosti poslom, nespojivosti itd. Postoje čak i oni koji su odlučili ...
Kostarika je proglašena najsretnijom zemljom u Latinskoj Americi
Ovo istraživanje mjeri očekivano trajanje života, BDP po stanovniku, doživljaj korupcije, slobodu donošenja odluka, podršku drugih ljudi u teškim vremenima i ve ...
Anketa


NALAZITE SE U > Mala škola turizma
Osnovu turističke ponude čini odmorenost
Objavljeno: 28.03.2021. 14:33  
365 dana turizma u Hrvatskoj ne nemoguće postići
365 dana turizma u Hrvatskoj ne nemoguće postići

Nepravilno postavljena rezervna rola zahodskog papira

Nedavni nastup velikog turističkog stručnjaka Damira Trputca u mojoj televizijskoj emisiji Željko Marušić i gosti podsjetio me na stalne nevolje s kojima se susrećem putujući Hrvatskom.

 

Napisao i slikao: Željko Marušić

Dobro se sjećam, već davnog, predstavljanja prve izmjenjene kategorizacije smještajnih objekata u Ministarstvu turizma Hrvatske kada se, u želji da hoteli umjetno dobiju zvjezdicu više, u površinu sobe uračunavalo balkone, a sapunčić i šampon za kosu su također donijeli bod više. A da ne pričam kako u nju do tada nisu bile uračunate kvadrature predsoblja (hodnici) odvojeni vratima pa su hotelijeri požurili ukloniti vrata između njih i sobe kako bi dobili željenu kvadraturu, odnosno zvjezdicu više.

Da, dobili su zvjezdicu više, ali nisu mislili na udobnost boravka gostiju. Naime, uglavnom  su ostala rasklimana ili doslovno savinuta ulazna vrata čime su sobe postrale „vile propuh", bučne zbog ulaska zvukova s hodnika, a i osvijetljene jer vrata nisu prijanjala uz dovratak. Vjerujte, mogao bih nabrojati popriličan broj hotela s tim problemom.

 

Kreveti i madraci

Jedan od najvećih nedostataka smještajne ponude Hrvatske su upravo kreveti i madraci, posebo u privatnom smještaju. Još uvijek nailazimo na krevete široke 90 i duge 190 centimetara! Isto tako i na krevete koji su na dnu pregrađeni okomitom daskom tako da se već i čovjek dug 180 cm ne može ispružiti jer dio prostora zauzima i jastuk! 

U svijetu su kreveti široki najmanje 110, a uobičajeno 120 centimetara u jednokrevetnoj sobi. Bolji hoteli, već od tri zvjezdice dalje, trude se da budu široki barem 140 centimetara.

Dužina je uglavnom iznad dva metra, vrlo često i 220 cm.

Madraci su boljka u hrvatskom hotelijerstvu za razliku od velikog broja država u svijetu u kojima im ponuđači smještaja posvećuju posebnu pažnju. Čak nerijetko oglašavaju od kojeg su proizvođača kako bi privukli goste.

Kod nas i danas postoje hoteli u kojima su madraci stari preko dva desetljeća!

 

Jastuci

Zanimljivo je kako sam dobrom prijatelju, koji je inače poslušao niz mojih savjeta, preporučio da u svom hotelu na recepciji drži barem po dva jastuka tri različite gustoće i barem dva anatomska. Čak sam mu ih htio pokloniti. Nije se odazvao. 

U velikom broju naših hotela ne može se birati jastuk, a mnogi podsjećaju na male jastuke za napuhavanje („luftmadrace"), koliko su neudobni. Stoga nerijetko vlastiti jastuk nosim sobom na put.

 

Grijanje u sobama

Damir Trputec je, kao najveću manu hrvatskog turima i činjenicu koja odmaže našoj želji da imamo turizam 365 dana, naveo da gradimo objekte bez dimnjaka, a to znači bez grijanja! Veliki broj smještajnih objekata, posebno pansiona i ostalih objekata za iznajmljivanje u privatnom vlasništvu, uopće nema predviđeno grijanje. Ako postoji, onda su to samostalne jedinice klima uređaja. Nažalost, i na kontinentalnom dijelu.

A kako to izgleda najbolje ću pokazati davnim primjerom iz poraća na lipičkom hotelu Lipa. Ušavši u hotelsku sobu pomislio sam da sam ušao u neku hladnjaču budući da u sobi mjesecima nitko nije boravio. Brzo sam uključio radijatore i izašao iz sobe kako se ne bih prehladio. Nakon nekoliko sati sam se vratio, u sobi je bilo kao u sauni, ali iz zidova je i dalje isijavala hladnoća, a madrac jednako hladan i vlažan. Rezultat je bio prehlada sutradan ujutro.

Iako je ovo krajnji primjer nebrige o gostima slično se događa i u mnogim drugim smještajnim objektima. Jednostavno se ne sjete po primitku rezervacije uključiti grijanje kako bi gosta dočekala ugodno topla soba. A da o temperiranju io ne govorim!

Naravno, putujući po Hrvatskoj sa sobom nosim grijalicu i električnu deku koji mi jedini jamče ugodan boravak!

 

Zaključak se nameće sam

Turističke inspekcije, ili inspekcija Ministarstva turizma i sporta (MINTS), trebale bi često kontrolirati i kakvoću madraca, na primjer, a MINTS imati savjetodavnu službu za ulagače i ne dozvoliti gradnju ukoliko ne budu zadovoljeni propisani uvjeti za ugodan boravak gostiju, od kojoh najvažniji ne postoje niti u jednom pravilniku.

Sjećam se davne zgode kada smo dr.sc. Nikica Karamarko, naš najveći stručnjak u hotelijerstvu (vlasnik Karamarko Consultinga d.o.o.) otišli u nenadanu inspekciju hotela Pucić Palace u Dubrovniku. Postavljao je nevjerojatna pitanja recepcionerki na koje je sve znala odgovoriti (Turci su je očito odlično školovali), a onda smo krenuli u pregled jedne od hotelskih soba. Nikica se zavlačio na nevjerojatna mjesta, ni sam više ne znam kamo je sve gurnuo svoje prste, uklanjao slike sa zidova, pregledavao zavjese i – izašao zadovoljan. Dakle, može se.

 

A zašto slike?

I u stanovima postoje mjesta na koje ne obraćamo pozornost. To su zidovi iza slika, ogledala, posebno u kupaonici, koja su leglo gljiva koje mogu itekako narušiti čovjekovo zdravlje.

A znate li da prilikom mokrenja muškarceva mokraća štrca do metar i pol daleko iz zahodske školjke, ali i pisoara, u okolni prostor što je podloga za razvoj mnogih bakterija? Stoga ni u kom slučaju rola toaletnog papira ne smije biti u njenoj razini ili niže!

Puno je još toga. Razmislite budući ulagači, a vi koji imate već smještajne objekte razmislite o tome što nudite. Prodajete udobnost boravka, a bez dobrog sna ga nema. Zalud je sav ostali sjaj!

  isprintaj članak