Vidra uživa u ljubavnoj predigri

Razlog uništavanja vidri je bilo meso koje se mnogo tražilo u zemljama kršćanske vjere za vrijeme posta. ...
Programirani kvarovi uređaja odnose potrošačima novac
Predloženo glasanje da potrošači imaju pravo na popravak, što znači da im dijelovi moraju biti dostupni po razumnim cijenama tijekom očekivanog vijeka trajanja. ...
Tijekom karantene djeca zaboravljaju kako koristiti nož i vilicu
Tijekom karantene tijekom pandemije covida-19, većina djece u Engleskoj zaostala je u učenju, a neka su imala znatno pogoršane društvene vještine. ...
Anketa


NALAZITE SE U > Odredišta
Kelti su još prije starih Rimljana prepoznali vrijednost Provanse
Objavljeno: 14.11.2020. 12:14  
Arles i Glanum u prelijepoj Provansi
Arles i Glanum u prelijepoj Provansi
  • Arles i Glanum u prelijepoj Provansi
  • Arles i Glanum u prelijepoj Provansi
  • Arles i Glanum u prelijepoj Provansi
  • Arles i Glanum u prelijepoj Provansi
  • Arles i Glanum u prelijepoj Provansi
  • Arles i Glanum u prelijepoj Provansi
  • Arles i Glanum u prelijepoj Provansi
  • Arles i Glanum u prelijepoj Provansi
  • Arles i Glanum u prelijepoj Provansi

Na slikama: Arles (Trg Republike, arena, arena s vrha, kazalište, pojilo i fontana), Glanum: vjetrenjača, Van Goghove slike u priordi, mauzolej, rimski grad) i Fontvieille (vjetrenjača)

Područje Provase već u 7 stoljeću prije naše ere naseljavaju Grci, koji na području današnjeg Marseja, a ranije keltskog naselja, osnivaju koloniju Massalia. Ubrzo nakon toga plovnom rijekom Rhonom šire se dublje u unutrašnjost do Arlesa i Nimesa. U 2. stoljeću p.n.e. dolaze Rimljani i Julije Cezar, koji tu pravi prvu rimsku provinciju izvan područja Italije. Odatle potiče i ime. Iz toga razdoblja ostalo je mnogo građevina, koje se smatra jednim od najočuvanijih u svijetu i sve su pod zaštitom UNESCO-a.

 

Napisali i slikali: Verica u Boris Pletikosa

www.pletikosa.com

 

Ljepote Provanse prepoznali su još stari Rimljani, a na nama je uživati gledajući ostatke prošlosti.

 

Arles

Ulazeći u Arles vozimo se bulevarom s drvoredom gdje su nekada bile zidine utvrđenog srednjevjekovnog grada. Zidina više gotovo nigdje nema. Zato su redovi kafića i restorana, kazalište, nekoliko zanimljivih palača i gradski park. Na obali Rhone još jedan podsjetnik o njenoj snazi. Ostaci srušenog mosta čije ulaze s obje obale čuvaju lavovi. Rijeka je plovna i danas, ali njome plove gotovo isključivo turistički brodovi. Ulazimo pješice kroz stara ulazna vrata La porte de la Cavalerie iz 1588. godine, čije ime otkriva da je tu ulazila konjica. Prolazimo pored zanimljive fontane iz 1887.godine. Iznad nekadašnjeg pojila dižu se dva korintska stupa s okruglim mozaikom s anđelima. Na trgu Voltaire, u hladovini drveća je nekoliko kafića u kojima su često koncerti. Na sličnom trgu Forum, u žutoj zgradi u kafiću La Nuit je nekada sjedio i slikao Van Gogh. Danas na njega podsjećaju vaze sa suncokretima i - visoke cijene.

 

Arena i kazalište

Konačno stižemo do arene, sagrađene 90. godine naše ere u obliku elipse, velike 136x107 metara s dva reda po 60 lukova. Mogla je primiti 21.000 gledatelja, a to znači svo stanovništvo grada u to vrijeme. Vanjski zid je nestao, kao kod svih arena, jer se koristio kamen kojim je izgrađen kao jeftin građevinski materijal za srednjevjekovne palače. U 12. stoljeću podignuti su obrambeni tornjevi tako što su zazidani neki lukovi i sve još dograđeno u visinu. U njima se živjelo, a bili su izvsna obrana. Iako je jako dobro očuvana, unutra je sada metalna konstrukcija za gledatelje mnogih suvremnih događanja. 

Malo se zna da se i u Provansi još danas održavaju borbe bikova. To je u Arlesu veliki događaj. Nedaleko je i veliko kazalište koje je primalo 10.000 gledatelja i imalo promjer 102 metra. I ovdje su vidljivi obrambeni tornjevi iz srednjeg vijeka. Paradoksalno da su Rimljani uživali istovremeno u brutalnim borbama i ubojstvima životinja i ljudi, a toliko opet polagali na kulturu i kazališne predstave. 

Od rimskih građevina moguće je još posjetiti Konstantinove terme, nezaobilazno mjesto opuštanja stanovnika grada. 

 

Trg Republike

Rimski glavni trg forum je u potpunosti izmjenjen u 17. stoljeću. Danas je to veliki trg s 15,26 m visokim obeliskom iz 4. stoljeća i fontanom u sredini. Obelisk je bio na rimskom hipodromu, pa zaboravljen. Kao simbol sunca i moći postavljen je ispred nove gradske vijećnice 1676. godine. Toranj sa satom kojidjeluje kao dio zgrade, izgrađen je 1558. godine umjesto još starijeg, koji je bio dio susjedne Podesta palače iz 13. stoljeća. Tu je i bila stara gradska uprava. 

Najljepša građevina na trgu je svakako katedrala. Kršćanstvo ovdje dolazi već 254. godine s prvim biskupom, kada počinje gradnja crkve u romaničkom stilu. Mnogo puta je dodavano i mijenjano, najviše u 12. i 15. stoljeću kada dobiva veličanstven gotički prednji dio s prikzaom posljednjeg suda. Niti unutrašnjost mnogo ne zaostaje s oltarima. Nakon revolucije gubi status katedrale. Preko puta nje je još jedna stara crkva iz toga razdoblja. 

 

Glanum

Obližnji rimski grad Glanum odlično bi svjedočio kako su živjeli Rimljani prije 2000 godina budući da je napušten padom Rimskog carstva. Nažalost, kasniji stanovnici su razgrabili ondašnji građevinski kamen. Na ulazu su slavoluk i mauzolej koje su podigli tri sina ocu Juliju, mjesnom moćniku. Nešto dalje je glavna ulica s kućama u kojima se živjelo, trgovinama, hramovima, gradskom vijećnicom s 24 stupa, forumom (trgom) i nezaobilanim kupalištem.

Pored kompleksa je umobolnica u kojoj je bio zatvoren Van Gogh, a koji je slikajući okolne krajolike proslavio ovaj kraj. Danas je u njoj muzej, a svuda uokolo postavljene su slike na mjesta na kojima su naslikane. 

 

Stari mlin 

Na povratku u hotel kod gradića Fontvieille, kratko zastajemo kod starog mlina ili bolje reći vjetrenjače iz 1814.godine. Postala je poznata nakon što ju je opjevao provansalski pjesnik Alphonse Daudet, rođen u Nimesu. Govori o starom mlinaru koji ne prihvaća promjene pa sve teže živi. Alegorija je to na cijelo društvo. Ipak, danas se po okolnim brdima mogu vidjeti i suvremen vjetrenjače za proizvodnju električne energije.

  isprintaj članak