Kruh
Za Abrahama Židovi još nisu znali peći u kiselo umiješani kruh, ali ga već Mosije spominje u svom zakonodavstvu. ...
Dio kuhinja snižen za 40% i još nude 20% u Lesnini XXXL
Dio ponude kuhinja trenutačno je sniženo čak 40%, a moguće je ostvariti i dodatnih 20% popusta. ...
Janjetina za prste polizati!
Otkrivamo tajne kakve ni bake ne znaju ...
Anketa


NALAZITE SE U
Zapadno od raja zid se prodaje na kilograme
Objavljeno: 06.07.2013. 14:51  
Berlin: Kann ick da nu durchjurken, oder watt?
Berlin: Kann ick da nu durchjurken, oder watt?
  • Berlin: Kann ick da nu durchjurken, oder watt?
  • Berlin: Kann ick da nu durchjurken, oder watt?
  • Berlin: Kann ick da nu durchjurken, oder watt?

Neki od nas bi se u šali mogli zapitati pod Brandenburškim vratima: Mogu li tuda samo projuriti, ili što? Kada bi se zatekli pod jednim od 14 gradskih vrata i najmanje još 1200 preostalih važnih znamenitosti grada, kamo bismo samo jurcali?

Grad Berlin je u stalnom procesu društvenih promjena koje nalazimo na umjetničkim "street art" instalacijama, na njegovim fasadama, u industriji i poslovanju koji Njemačku svrstavaju u osam najrazvijenijih zemalja svijeta. Svejedno je traje li boravak tjedan ili godinu dana, ovu saveznu pokrajinu i grad nikako se ne može odjednom obuhvatiti.

 

Slavni berlinski trgovi i promenade

Prvo iskustvo u ovom velegradu za mene se svelo na kaznu od 40 eura u podzemnoj željeznici. Nakon toga se više nisam zafrkavao i počeo sam koristiti vrlo praktične dnevne karte. Iako me sve do odlaska nitko više za kartu nije pitao, valja reći da ih se u popodnevnim satima može lako nabaviti u pola cijene na svim većim stajalištima javnog prijevoza. Njih prodaju ljudi koji ih najprije dobiju od turista ili poslovnjaka kojima one više toga dana ne trebaju, pa zarade pristojnu dnevnicu za osnovne potrebe.

Jedan od prvih trgova na kojem sam zastao bio je Pariser Platz. Njega okružuju slavna Brandemburška vrata s jedne, te sa ostalih strana skupocjeni hoteli i dvije žile kucavice grada: Unter den Linden (Pod lipom) i ulica 17. lipnja. Te dvije znamenite ulice nadovezane su pod vratima jedna na drugu. Trgovi i prolazi, zanimljive umjetničke instalacije i spomenici kulture odavde se u nizovima šire na sve strane.

Povijesna priča nas odvodi sve do prvog spomena izgradnje vrata nakon sedmogodišnjeg rata 1791. godine, zatim ocrtava kontekst Napoleonove vladavine Pruskom i konačno dvanaestogodišnju Hitlerovu vladavinu i vrijeme Trećeg Reicha. Nakon pada posljednjeg pokušaja uspostave carstva i bombardiranja Berlina ona gube svoj izvorni oblik. Rijetko spominjana činjenica o Brandenburškim vratima i krilatoj Viktoriji koja se nadvija nad dvjema promenadama jest, da je ovaj zelenkasti mjedeni spomen na antička vremena ostao sačuvan samo zahvaljujući vjernoj kopiji koju je Hitler izradio pripremajući svoju maketu savršenog arijevskog grada. Ironično ili ne, ali u samo nekoliko godina nakon pada "željezne zavjese" obližnje su se livade preobrazile u moderna okupljališta.

Slavne trgove i spomenike kulture turisti obilaze svakodnevno besplatnim turističkim obilascima na biciklima od Alexander platza, pješice i brodovima niz rijeku, te autobusima na kat koji omogućuju obilazak svih važnijih dijelova Berlina.

 

Die Topographie des Terrors

Jurišajući iz metroa u metro unaokolo Friedrichove ulice i Postdamer Platza, prvoga sam dana tragao za ostacima dvadesetosmogodišnjeg terora i izolacije istočne Njemačke od ostatka razvijenog svijeta. Onaj tko želi naučiti nešto više o sljedećem nezamjenjivom berlinskom simbolu mora se prije ili kasnije susresti s Amerikancem Charlijem.  Charlie me dozivao prema ratnom muzeju na otvorenom, a za bolje razumijevanje izrađeno je višejezično audio- i tekstualno vođenje, te razni drugi bogati sadržaji koji živopisno progovaraju o povijesnom tijeku. Sve to zajedno u vodičima je opisano kao "must-do" i naslovljeno Checkpoint Charlie. Isprve čovjek može pomisliti da je riječ o kafiću ili suvenirnici, ali ovdje će nas dočekati daleko više. Još na izlazu iz podzemne željeznice zapažamo ogromnu uličnu instalaciju na kojoj je s južne strane rusko vojno lice, a na sjevernoj američko. Kada to vidimo našli smo se na tzv. topografiji terora (Die Topographie des Terrors). Čitavo područje nosi ime po izmišljenom kontroloru prijelaza: američkom vojniku Charliju. Riječ je dakle o trijumfu pluralističke demokracije nad onom u bivšem DDR-u (Socijalisticčka Demokratska Republika Njemačka). Topografija govori o dva suprostavljena politička koncepta koja su se na ovim koordinatama sudarali do propasti slabijeg. Granice koje čine razliku u kvaliteti života su porušene, a novi svijet se ubrzano počeo globalizirati prema novim pravilima međunarodne politike i trgovine. 

 

Zapadno od raja zid se prodaje na kilograme

Od 160 kilometara dugog zida do danas je sačuvano tek nešto više od 200 metara po gradu porazbacanih ostataka. Baš kao i u njujorškom dućanu mode čiji je vlasnik prostor pretvorio u muzej robe i prašine od ostataka porušenih Tween Towersa, tako se i u Berlinu mogu kupiti blokovi od tri i više kilograma teških ostataka zida. Vjerovali ili ne, kilogram oslikanog zida može se u trgovinama oko Checkpoint Charlija kupiti po cijeni od otprilike pedesetak eura!

 

Alternativna scena

Političke, kulturne ili bilo koje druge podjele čine mi se dalekima dok se krećem izmedu dvije berlinske Viktorije. One dominiraju s dva kraja poznate ulice 17. lipnja. Na ovom potezu izmedu Brandenburških vrata i zlatnog Viktorijinog kipa podignutog na 62 metarskom pijedestalu u Tiergartenu (tzv. Velika zvijezda), održava se najznamenitija europska Love parada. Najveća techo zabava Europe pretvara se u višednevni karneval posvećen ljudskim pravima i njihovim slobodama da vole na načine koje sami odabiru. Zbog svoje masovnosti on može ravnopravno stajati uz bok s najvećim svjetskim karnevalima i svojevrsni je turistički simbol ovog otkačenog i poslovično ljevičarskog grada. U večernjim satima posjetiteljima su na raspolaganju  stotine klubova za baš sve zamislive i nezamislive ukuse mladih i starijih ljudi.

Na Oranienburger Strasse može se doživjeti ugođaj jednog drugog dijela berlinske alternativne scene. U poluruševnoj četverokatnici nalazi se galerija umjetnina u specifičnom postapokaliptičnom ruhu. Radi se o Kunsthaus Tacheles umjetničkoj kući koja je postala ‘squat’ ne tako davne ’89. godine. Kompleks započinje ulaskom s ceste u zapušteno, ali dobro osvijetljeno predvorje. U polumraku dvorišta na pješčanom terenu svira glazba na otvorenom, s masama turista susreću se alternativci iz svih krajeva Europe i svijeta. Zajedno ispijamo svoja pića na jednome od tri bara, osvijetljeni tek pokojom žaruljicom u boji ili vatrom. Okružen sam sa najmanje 500 ljudi, a ništa se posebno važno ne zbiva. Nije vikend, nego neki "glupi" dan u tjednu. "Peace, love and unity" vrišti sa zidova, na izložbi umjetnina i ulja na platnu svoje proteste u apstrakcijama izražavaju anonimci, nikakvo osiguranje ne čuva otisnute papirnate crteža, kolaže i naljepnice po kojima svi mi doslovno gazimo. Radovi katkad vise sa zidova ili su zaljepljeni na stepenicama, prozorima i oglasnim panoima koji su već odavna izvan svoje primarne funkcije. Tamo sam Berlin doživio kao svjetsku metropolu alternativne scene, kao nezaobilazni dio jedne drugačije kulturne slike današnjice.

 

Friedrichsheim

Svatko može sudjelovati, pridonijeti svojim video uratkom, kazališnom predstavom ili performanceom i to pred stotinama koji se ovdje sa pažnjom zaustavljaju. Radovi aktivista za ljudska prava izloženi su godišnje kritici milijuna posjetitelja i što je još važnije, ovdje takvi umjetnici nailaze na razumijevanje. Za vrijeme mog kratkog boravka u Brelinu  održan je jednodnevni sajam aktivnosti nevladinih udruga i gradanskih inicijativa. Na sasvim drugom kraju grada, koji slovi za jednu od mnogih zdravih oaza u zelenilu, smjestio se Friedrichsheim s kinom na otvorenom. Upravo u tom kompleksu održao se sajam i svojevrsna promocija različitih "Queer" programa,  predstavljen je pregled uspjeha postignutih do sada. Događanje nije diglo posebnu medijsku prašinu ili potaknulo neku revolucionarnu javnu raspravu, jer takva Njemačkoj nije potrebna već gotovo 20 godina.

Bez obzira na naprednost njemačkog društva i europske kulture, razvijena ljudska prava i ostalo, ovdje manjine i nadalje ostaju na marginama društva.

 

Grad za treće tisućljeće

U Berlinu su se od pruskih vremena skladala najljepša djela klasične glazbe, a grad je danas jedini na svijetu s tri operne kuće, 150 kazališta i drugih scenskih programa. U čast glazbi podignuto je na Gendarmenmarktu sedam divovskih srebrnih nota u čast svim velikim i malim njemačkim skladateljima, kazalištarcima i drugim scenskim umjetnicima. Ovaj trg podsječa me na talijanske renesansne piazze i jedan je od najljepših u Berlinu. Sa svake strane neka znamenitost i posebnost: koncertna dvorana, njemačka i francuska katedrala, kazalište i mnogobrojni kafići i umjetničke galerije.

Izmedu znamenitog Reichstaga i kolodvora na obalama rijeke smješteni su kafići kao u sredozemnim gradovima. Na ljetnim terasama rive svira glasna muzika i svjetla velegrada, odavde nas usmjeravaju prema središtu grada Berlin Mitte. Ulicom Unter den Linden dolazimo do Museum Insela koji je pod zaštitom UNESCO-a. Tri od ukupno četiri muzeja na "otoku" bila su zatvorena radi obnove punih četiri godine od 2002.-2005. godine.  Kao jedinstveni kompleks ovi muzeji predstavljaju jednu od najznamenitijih svjetskih muzejskih zbirki na svijetu. Ona se sastoji od egipatskih, babilonskih i drugih bliskoistočnih izložaka, te od neprocjenjivih dijela iz antičkih, srednjovjekovnih i naravno modernih vremena.

 

Putovima vizionara

Bilo da dolazimo iz pravca jedne od tri međunarodne zračne luke ili smo iskoristili pogodnosti njemačke vikend karte za vlakove u svim smjerovima, nezaobilazna je nova središnja željeznicka postaja Lehrter Bahnhof. Ovaj kopleks zadivljuje svojom velebnošču i nadasve redom koji se odavde kao u koncentričnim krugovima širi sve do najudaljenijih periferija grada, Njemačke, Europe i ostatka svijeta. Novi, suvremeni, kolodvor pruža s njegovih perona na visini od pedesetak metara pogled na desetak kilometara dug put za šetnju uz rijeku Spree i uzduž centra grada: tzv. Vizionarski put (The walk of ideas). Ovaj dio kulturne ponude grada obuhvaća civilizacijska postignuća njemačkih velikana znanosti, umjetnosti i sporta.

Kada uz rijeku Spree krenemo dalje prema središtu grada dolazimo do gigantske tanjuraste pilule paracetamola koja predstavlja spomen na postignuće nobelovca Roberta Kocha i drugih na planu mikrobiologije. Slijedeća plastična skulptura nalazi se ispred znamenitog Sveučilišta Humbolt na kojem se školovalo dvadeset devet nobelovaca. U njegovoj blizini nalazi se poznati trg spaljivanja knjiga. Među nobelovcima najistaknutiji je Albert Einstein. Manje je poznata stvar da su Amerikanci upravo s ovog sveučilišta prenijeli sve tadašnje metode, znanja i načine obrazovanja, te ih još prije rata preslikali i primijenili na svoj obrazovni sustav koji danas poznajemo kao američki. Niti stotinu godina nakon tog informacijskog manevra američko umijeće marketinga, politike i znanosti prenosi se potpuno preobraženo nazad u Europu ponovno preko Berlina.

 

S jednoga od desetak kolodvora u Belinu bilo kamo u Europi

S druge strane rijeke Spree dočekat će nas najstarije naseljeno područje grada. Nikolaiviertel omeđen je parkovima i trgovima među kojima dominira svojom veličinom i značajem. Alex, kako Berlinci nazivaju središnji berlinski trg Alexanderplatz. Izvorno je trg Alex služio kao stočna tržnica i tržnica vunom, kasnije je postao park okružen administrativnim, kulturnim i stambenim zgradama. Namjena mu se značajno promjenila nakon bombardiranja tijekom Drugog svjetskog rata  kada je bio sravnjen sa zemljom. Od tada je prerastao u živu oazu namjenjenu odmoru vikendom, mjesto za obiteljski roštilj ili igru loptom na svojim čistim i ugodnim livadama. Njegovi se građani s ponosom nazivaju "Ich bin ein Berliner". Odavde se nad gradom uzdiže televizijski toranj visine koja odgovara broju dana u godini. Do njegovog vrha se vozi brzim dizalom, a čitavu je priču slatko završiti posjetom Tele-Cafea. On se s gornje platforme svakih 30 minuta okrene oko svoje osi i nudi jedinstveni pogled nad prostranstvom grada. Odavde vidimo svaku od desetak stajališta brzih vlakova u svim pravcima Europe.


  isprintaj članak