Redoviti rekreativni biciklizam ugodan je i blagotvoran, te bi stoga bila prava šteta kada bismo ga se odrekli zbog neizbježnih početničkih teškoća. U ovom vam članku stoga želimo savjetovati kako nadvladati nekoliko najkarakterističnijih biciklističkih teškoća.

Teškoće povezane s tjelesnom neugodom

Riječ je o onim tegobama s kojima se ponajprije upoznajemo jer su reakcija tijela na značajno tjelesno opterećenje. Pravilnim i redovitim treningom, te uz uvažavanje osnovnih zakonitosti možemo ih osjetiti u umanjenoj mjeri, ako ne i posve otkloniti. Tipičnim teškoćama ove vrste pripadaju bolovi u stražnjici i koljenima, bolovi u području kralježnice, umor i iscrpljenost uslijed nepravilne prehrane, dehidracija i s njome povezane teškoće.

Bol u stražnjici      

Tipična početnička teškoća s kojom se morate uhvatiti u koštac s velikim strpljenjem i ustrajnošću svakako je bol u stražnjici. Kako smo već napomenuli, jedini je lijek redoviti biciklizam s postupnim povećanjem broja prijeđenih kilometara. Najgorega ćete biti spašeni nakon dvije stotine prijeđenih kilometara, a dijelom bol možete ublažiti kvalitetnim sjedalom i podloženim biciklističkim hlačama. Druge neugode koje prijete vašoj stražnjici, upale su kože i pojava prištića, ako ne i strgnute kože. Na sve se takve neugode moramo pripremiti prvenstveno na biciklističkom putovanju kada većinu dana presjedimo na biciklu. Teškoće će biti manje ako se na bicikli popnemo u podloženim elastičnim biciklističkim hlačama. Nadraženu kožu možemo uspješno ublažiti kremom za njegu dojenčadi s kojom je pametno namazati i unutarnju podlogu biciklističkih hlača.

Koljena

Ako vas na biciklu bole koljena, valja vam odmah poduzeti odgovarajuće korake, a to znači utvrditi uzrok i otkloniti ga. Posljedice mogu biti vrlo neugodne jer vode do trajnog oštećenja zgloba koljena. Najčešći je uzrok bolova neodgovarajuća veličina okvira i nepravilno postavljeno sjedalo. Bicikl vam mora pristajati kao i cipele, stoga kupnji i pripremi bicikla posvetite dovoljno vremena. Sljedeći je uzrok bolova u koljenima nezagrijanost zgloba koljena. Takva se bol javlja prije svega kod biciklizma za hladna vremena, kao i pri dugim spustovima. Pomažu biciklističke hlače koje prekrivaju koljena ili posebne natkoljenice koje po potrebi s lakoćom možemo ukloniti. Bolove ove vrste vrlo brzo otklanja Miospray jer djeluje kao lokalni analgetik. I ne na posljednjem mjestu, koljena vas mogu boljeti i zbog pogrešne tehnike vožnje. Na ravnini je važno da bicikl vozite ravnomjerno, s prosječnim brojem okretaja 70-80 u minuti. Ubrzavanje, neravnomjerno pedaliranje ili premještanje nogu s manje od 50 okretaja u minuti nije preporučljivo. I pri vožnji uz brdo potrebno je zadržati ravnomjernu kadencu između 65 i 75 okretaja u minuti. To će vam omogućiti odgovarajuće odnose premještanja težine tijela, a u slučaju da je brdo suviše strmo, i hod pješice.

Ako vas počne boljeti nakon 90 prijeđenih kilometara 

Bolovi u leđnom i kralježnom predjelu javljaju se većinom zbog dugotrajnijeg lošeg držanja na biciklu. Ako vas u predjelu ramenog obruča počne boljeti već nakon 20 prijeđenih kilometara, obično je to znak da imate pogrešno poravnatu visinu upravljača (prenizak je) ili da sjedalo nije namješteno vodoravno, već visi prema naprijed, drugim riječima, da je bicikl u cjelini neprimjeren vašoj tjelesnoj građi. Ako koristite spušteni vupravljač, možda će biti bolje da ga zamijenite ravnim. Dobrodošao je dodatak i aerodinamični upravljač koji vam omogućuje dodatni odmor na biciklu. Ako vas počne boljeti nakon 90 prijeđenih kilometara, riječ je o prirodnoj posljedici naporne vožnje, a pritom pomaže samo odmor. Ne smijemo previdjeti ni činjenicu da se nakon tridesete godine života već počinje degenerativno mijenjati kralježnica, počinje se okoštavati i gubiti amortizacijske sposobnosti. Biciklizam je dodatno opterećenje koje se, međutim, može nadvladati. Vožnju makadamom znatno olakšava uporaba prednjih umetnutih vilica koje umjesto kralježnice ublažuju udarce. Jedna je od najučinkovitijih mjera redovito izvođenje vježbi za istezanje kralježnice i cijeloga tijela, što će vam biti od velike koristi.

Dehidracija i pregrijavanje

Na dužem putovanju, kada gotovo cijeli dan izgaramo na biciklu, moramo biti pozorni na još nekoliko čimbenika koji nam mogu zagorčiti put. Riječ je o dehidraciji, pregrijavanju (vrućinska kap) i umoru. Dehidracija može biti ozbiljan problem, stoga ne zaboravite da neprestano valja piti vodu, a posebice ljeti kada tijelo izlučivanjem tekućine hladi tijelo. Izgubljene minerale valja redovito nadomiještati pijenjem mineralno-vitaminskih tableta. Pri dugotrajnijem i napornijem biciklizmu na 30 i više stupnjeva Celzijusovih može se dogoditi, u povezanosti s dehidracijom, da se tijelo pregrije, te dođe čak i do vrućinske kapi. Odgovarajuće mjere valja poduzeti odmah kada se, unatoč naporu, prestanete znojiti. Iz vlastitih iskustava možemo reći da stvar nije nimalo zabavna, a posebice ako vam se počne magliti pred očima. U tome pomaže hlađenje tijela (led, hladna voda) i ispijanje slane vode. Ovakve probleme, međutim, nastojte izbjeći već na samom početku bavljenja biciklizmom.

Premorenost

I premorenost može biti ozbiljna teškoća koja vam može zagorčiti putovanje. Prepoznajemo je po sljedećim karakterističnim znacima:

- i kada se odmaramo, premor ne jenjava,

- bolovi se u mišićima nakon 24 sata ne smanjuju,

- sposobnost biciklizma opada, ne možemo više održati početni tempo,

- javlja se nesanica i gubitak teka,

- gubimo volju za biciklizam.

Premorenost možete otkloniti na taj način da smanjite intenzitet biciklizma. Na biciklističkom putovanju to znači da ćete morati uzeti cijeli dan odmora. Pravilnom uporabom srčanog monitora premorenost možete i posve izbjeći.

Teškoće psihičkog porijekla

U suprotnosti s prethodnima, ove teškoće mogu biti tvrdokorne, a obično se javljaju kada su nam najmanje potrebne na zahtjevnijim pojedinačnim vožnjama, kao i na biciklističkom putovanju. Prepoznajemo ih po izjavam poput ove: "Ne idem dalje!", "Tko je izmislio taj idiotski biciklizam?", "Bacit ću bicikl", "Ima li kraja ovim brdima?" itd. Na najgorem stupnju psihičkih teškoća klizne i pokoja suza, a pojedinci se u biciklističkoj skupini na smrt mrze. Problemi iskrsavaju većinom zato što nas smeta da se stvari ne odvijaju onako kako smo ih kod kuće, u svojoj glavi, zamislili. Umjesto predviđena tri brda, prešli smo već pet i dalje se uspinjemo. Cijelog se dana vozimo ususret snažnom vjetru koji uopće nije bio najavljen. Prema broju prijeđenih kilometara već smo odavno trebali biti na cilju, a još uvijek ne znamo gdje smo, itd. Posebnoj kategoriji pripada i pogrešan izbor biciklističkih partnera zbog čega se i najbolje planirani izlet može preobraziti u pravu moru. U takvom je slučaju vrlo važno da na vrijeme upoznamo karakterne osobine budućih biciklističkih suputnika. Za snaženje psihičke kondicije i pozitivan odnos prema negativnim događajima najbolje je pročitati zbirku izreka na temu Murpheyeva zakona. Od njih posebno ozbiljno valja shvatiti dvije izreke o brdima i smjeru puhanja vjetra kada se vozimo biciklom. Ipak, nikada ne očajavajte. Sve ćete opisane teškoće redovitim biciklizmom lako nadvladati, te su nam možda i potrebne upravo zato da nam kasnije, na biciklu, bude ugodnije.

Sigurnost na biciklu

Za početak, morat ćete se pomiriti s činjenicom da na biciklu niste sigurni i da ćete se za svoju sigurnost neprestano morati brinuti. Ako je karakteristične biciklističke teškoće moguće nadvladati skupljanjem iskustava, pitanje je sigurnosti uvijek aktualno. Teškoće se javljaju onoga trenutka kada se biciklisti uključe u cestovni promet. Po nekom nepoznatom zakonu za većinu vozača biciklisti postaju nevidljivi jer ih i u najvećoj brzini pretječu na milimetar točno, iako bi ih mogli i zaobići na većoj udaljenosti. Oni koji imaju više smisla za humor, tik iza stražnjice rado nam potrube, a da o nasilju na cestama s pravom prvenstva niti ne govorimo. Loših iskustava svih vrsta u nas ćete brzo prikupiti. U svijetu, međutim, nije tako. Već ćete u susjednoj Italiji biti ravnopravan partner u prometu, što znači da ni vozaču najvećeg teretnjaka neće biti teško voziti iza biciklista ako mu prilike na cesti ne dopuštaju da ga sigurno pretekne.

Što možete učiniti za svoju sigurnost na biciklu?

1. Kad god je to moguće koristite biciklističke staze i pokrajnje ceste.

2. Redovitim se servisiranjem pobrinite da vaš bicikl uvijek bude u besprijekornom stanju, opremljen učinkovitim kočnicama i svjetlima.

3. Izbjegavajte noćne vožnje, vožnje po magli ili kiši, a posebice unutar naselja.

4. Počnite nositi kacigu.

5. Biciklistička odjeća neka bude šarena kako bi vas vozači brže zapazili.

6. Pomnjivo pratite što se oko vas događa u prometu kako biste pravodobno reagirali ako se za to ukaže prilika. Pratite i samu cestu kako vas ne bi iznenadile rupe, rubovi bankine, otvoreni šahtovi ili neka druga neugodnost.

7. Posebno je poglavlje susret sa psima puštenim s lanca budući da su oni prava nevolja. Vašoj mašti i hrabrosti prepuštamo da za vas odgovori kako ćete se spasiti iz takve situacije.