Što možete učiniti za svoju sigurnost na biciklu? | Objavljeno: 30.04.2013. 16:33 |
Redoviti
rekreativni biciklizam ugodan je i blagotvoran, te bi stoga bila prava šteta
kada bismo ga se odrekli zbog neizbježnih početničkih teškoća. U ovom vam
članku stoga želimo savjetovati kako nadvladati nekoliko najkarakterističnijih
biciklističkih teškoća.
Teškoće
povezane s tjelesnom neugodom
Riječ
je o onim tegobama s kojima se ponajprije upoznajemo jer su reakcija tijela na
značajno tjelesno opterećenje. Pravilnim i redovitim treningom, te uz
uvažavanje osnovnih zakonitosti možemo ih osjetiti u umanjenoj mjeri, ako ne i
posve otkloniti. Tipičnim teškoćama ove vrste pripadaju bolovi u stražnjici i
koljenima, bolovi u području kralježnice, umor i iscrpljenost uslijed
nepravilne prehrane, dehidracija i s njome povezane teškoće.
Bol
u stražnjici
Tipična
početnička teškoća s kojom se morate uhvatiti u koštac s velikim strpljenjem i
ustrajnošću svakako je bol u stražnjici. Kako smo već napomenuli, jedini je
lijek redoviti biciklizam s postupnim povećanjem broja prijeđenih kilometara.
Najgorega ćete biti spašeni nakon dvije stotine prijeđenih kilometara, a
dijelom bol možete ublažiti kvalitetnim sjedalom i podloženim biciklističkim
hlačama. Druge neugode koje prijete vašoj stražnjici, upale su kože i pojava
prištića, ako ne i strgnute kože. Na sve se takve neugode moramo pripremiti
prvenstveno na biciklističkom putovanju kada većinu dana presjedimo na biciklu.
Teškoće će biti manje ako se na bicikli popnemo u podloženim elastičnim
biciklističkim hlačama. Nadraženu kožu možemo uspješno ublažiti kremom za njegu
dojenčadi s kojom je pametno namazati i unutarnju podlogu biciklističkih hlača.
Koljena
Ako
vas na biciklu bole koljena, valja vam odmah poduzeti odgovarajuće korake, a to
znači utvrditi uzrok i otkloniti ga. Posljedice mogu biti vrlo neugodne jer vode
do trajnog oštećenja zgloba koljena. Najčešći je uzrok bolova neodgovarajuća
veličina okvira i nepravilno postavljeno sjedalo. Bicikl vam mora pristajati
kao i cipele, stoga kupnji i pripremi bicikla posvetite dovoljno vremena.
Sljedeći je uzrok bolova u koljenima nezagrijanost zgloba koljena. Takva se bol
javlja prije svega kod biciklizma za hladna vremena, kao i pri dugim
spustovima. Pomažu biciklističke hlače koje prekrivaju koljena ili posebne
natkoljenice koje po potrebi s lakoćom možemo ukloniti. Bolove ove vrste vrlo
brzo otklanja Miospray jer djeluje kao lokalni analgetik. I ne na posljednjem
mjestu, koljena vas mogu boljeti i zbog pogrešne tehnike vožnje. Na ravnini je
važno da bicikl vozite ravnomjerno, s prosječnim brojem okretaja 70-80 u minuti.
Ubrzavanje, neravnomjerno pedaliranje ili premještanje nogu s manje od 50
okretaja u minuti nije preporučljivo. I pri vožnji uz brdo potrebno je zadržati
ravnomjernu kadencu između 65 i 75 okretaja u minuti. To će vam omogućiti
odgovarajuće odnose premještanja težine tijela, a u slučaju da je brdo suviše
strmo, i hod pješice.
Ako vas počne boljeti nakon 90 prijeđenih kilometara
Bolovi u leđnom i kralježnom
predjelu javljaju se većinom zbog dugotrajnijeg lošeg držanja na biciklu. Ako
vas u predjelu ramenog obruča počne boljeti već nakon 20 prijeđenih kilometara,
obično je to znak da imate pogrešno poravnatu visinu upravljača (prenizak je)
ili da sjedalo nije namješteno vodoravno, već visi prema naprijed, drugim
riječima, da je bicikl u cjelini neprimjeren vašoj tjelesnoj građi. Ako
koristite spušteni vupravljač, možda će biti bolje da ga zamijenite ravnim.
Dobrodošao je dodatak i aerodinamični upravljač koji vam omogućuje dodatni
odmor na biciklu. Ako vas počne boljeti nakon 90 prijeđenih kilometara, riječ je
o prirodnoj posljedici naporne vožnje, a pritom pomaže samo odmor. Ne smijemo
previdjeti ni činjenicu da se nakon tridesete godine života već počinje
degenerativno mijenjati kralježnica, počinje se okoštavati i gubiti
amortizacijske sposobnosti. Biciklizam je dodatno opterećenje koje se, međutim,
može nadvladati. Vožnju makadamom znatno olakšava uporaba prednjih umetnutih
vilica koje umjesto kralježnice ublažuju udarce. Jedna je od najučinkovitijih
mjera redovito izvođenje vježbi za istezanje kralježnice i cijeloga tijela, što
će vam biti od velike koristi.
Dehidracija
i pregrijavanje
Na
dužem putovanju, kada gotovo cijeli dan izgaramo na biciklu, moramo biti
pozorni na još nekoliko čimbenika koji nam mogu zagorčiti put. Riječ je o
dehidraciji, pregrijavanju (vrućinska kap) i umoru. Dehidracija može biti
ozbiljan problem, stoga ne zaboravite da neprestano valja piti vodu, a posebice
ljeti kada tijelo izlučivanjem tekućine hladi tijelo. Izgubljene minerale valja
redovito nadomiještati pijenjem mineralno-vitaminskih tableta. Pri
dugotrajnijem i napornijem biciklizmu na 30 i više stupnjeva Celzijusovih može
se dogoditi, u povezanosti s dehidracijom, da se tijelo pregrije, te dođe čak i
do vrućinske kapi. Odgovarajuće mjere valja poduzeti odmah kada se, unatoč
naporu, prestanete znojiti. Iz vlastitih iskustava možemo reći da stvar nije
nimalo zabavna, a posebice ako vam se počne magliti pred očima. U tome pomaže
hlađenje tijela (led, hladna voda) i ispijanje slane vode. Ovakve probleme,
međutim, nastojte izbjeći već na samom početku bavljenja biciklizmom.
Premorenost
I
premorenost može biti ozbiljna teškoća koja vam može zagorčiti putovanje. Prepoznajemo
je po sljedećim karakterističnim znacima:
- i
kada se odmaramo, premor ne jenjava,
-
bolovi se u mišićima nakon 24 sata ne smanjuju,
-
sposobnost biciklizma opada, ne možemo više održati početni tempo,
-
javlja se nesanica i gubitak teka,
-
gubimo volju za biciklizam.
Premorenost
možete otkloniti na taj način da smanjite intenzitet biciklizma. Na
biciklističkom putovanju to znači da ćete morati uzeti cijeli dan odmora.
Pravilnom uporabom srčanog monitora premorenost možete i posve izbjeći.
Teškoće
psihičkog porijekla
U
suprotnosti s prethodnima, ove teškoće mogu biti tvrdokorne, a obično se
javljaju kada su nam najmanje potrebne na zahtjevnijim pojedinačnim vožnjama,
kao i na biciklističkom putovanju. Prepoznajemo ih po izjavam poput ove: "Ne
idem dalje!", "Tko je izmislio taj idiotski biciklizam?",
"Bacit ću bicikl", "Ima li kraja ovim brdima?" itd. Na
najgorem stupnju psihičkih teškoća klizne i pokoja suza, a pojedinci se u
biciklističkoj skupini na smrt mrze. Problemi iskrsavaju većinom zato što nas
smeta da se stvari ne odvijaju onako kako smo ih kod kuće, u svojoj glavi,
zamislili. Umjesto predviđena tri brda, prešli smo već pet i dalje se
uspinjemo. Cijelog se dana vozimo ususret snažnom vjetru koji uopće nije bio najavljen.
Prema broju prijeđenih kilometara već smo odavno trebali biti na cilju, a još
uvijek ne znamo gdje smo, itd. Posebnoj kategoriji pripada i pogrešan izbor
biciklističkih partnera zbog čega se i najbolje planirani izlet može
preobraziti u pravu moru. U takvom je slučaju vrlo važno da na vrijeme upoznamo
karakterne osobine budućih biciklističkih suputnika. Za snaženje psihičke
kondicije i pozitivan odnos prema negativnim događajima najbolje je pročitati
zbirku izreka na temu Murpheyeva zakona. Od njih posebno ozbiljno valja
shvatiti dvije izreke o brdima i smjeru puhanja vjetra kada se vozimo biciklom.
Ipak, nikada ne očajavajte. Sve ćete opisane teškoće redovitim biciklizmom lako
nadvladati, te su nam možda i potrebne upravo zato da nam kasnije, na biciklu,
bude ugodnije.
Sigurnost
na biciklu
Za
početak, morat ćete se pomiriti s činjenicom da na biciklu niste sigurni i da
ćete se za svoju sigurnost neprestano morati brinuti. Ako je karakteristične
biciklističke teškoće moguće nadvladati skupljanjem iskustava, pitanje je
sigurnosti uvijek aktualno. Teškoće se javljaju onoga trenutka kada se
biciklisti uključe u cestovni promet. Po nekom nepoznatom zakonu za većinu
vozača biciklisti postaju nevidljivi jer ih i u najvećoj brzini pretječu na
milimetar točno, iako bi ih mogli i zaobići na većoj udaljenosti. Oni koji
imaju više smisla za humor, tik iza stražnjice rado nam potrube, a da o nasilju
na cestama s pravom prvenstva niti ne govorimo. Loših iskustava svih vrsta u
nas ćete brzo prikupiti. U svijetu, međutim, nije tako. Već ćete u susjednoj
Italiji biti ravnopravan partner u prometu, što znači da ni vozaču najvećeg
teretnjaka neće biti teško voziti iza biciklista ako mu prilike na cesti ne
dopuštaju da ga sigurno pretekne.
Što
možete učiniti za svoju sigurnost na biciklu?
1.
Kad god je to moguće koristite biciklističke staze i pokrajnje ceste.
2.
Redovitim se servisiranjem pobrinite da vaš bicikl uvijek bude u besprijekornom
stanju, opremljen učinkovitim kočnicama i svjetlima.
3.
Izbjegavajte noćne vožnje, vožnje po magli ili kiši, a posebice unutar naselja.
4.
Počnite nositi kacigu.
5.
Biciklistička odjeća neka bude šarena kako bi vas vozači brže zapazili.
6.
Pomnjivo pratite što se oko vas događa u prometu kako biste pravodobno
reagirali ako se za to ukaže prilika. Pratite i samu cestu kako vas ne bi
iznenadile rupe, rubovi bankine, otvoreni šahtovi ili neka druga neugodnost.
7.
Posebno je poglavlje susret sa psima puštenim s lanca budući da su oni prava
nevolja. Vašoj mašti i hrabrosti prepuštamo da za vas odgovori kako ćete se
spasiti iz takve situacije.
![]() |