Odjeća za pustolovna putovanja
Prirodna vlakna poput svile i vune, koliko god mislili da su otporna, neće izdržati pustolovna putovanja. ...
Pospremanje u svrhu zdravlja
Ovi kišoviti jesenski dani, kada nam se ne izlazi na dosadnu jesenku kišu, najbolji su za čišćenje od stvari koje obično zanemarujemo. ...
Prigodna poštanska marka “350 godina Sveučilišta u Zagrebu”
Od 1874. ukupno je više od pola milijuna studenata završilo studij na Sveučilištu u Zagrebu, a danas je po veličini među 15 najvećih sveučilišta u Europi. ...
Anketa


NALAZITE SE U > Zdravlje
Mnoge ljude odbijaju sportovi koji zahtjevaju visoku razinu vještine
Objavljeno: 09.05.2013. 20:33  
Biciklom do zdravlja
Biciklom do zdravlja

Redovite tjelesne aktivnosti na otvorenom, proljeće sa svojim dužim sunčanim danima, ugodnijom temperaturom, mirisima i bojma nagonski budi u nama želju za tjelesnom aktivošću radilo se samo o šetnji u prirodi. Većina ljudi slijedi tri osnovna puta koji će im osigurati dobro zdravlje i neopterećen život: posjeti liječniku, pravilna prehrana i tjelesna aktivnost. Često nismo svjesni da bi naši posjeti liječniku mogli biti znatno smanjeni kada bi radili na sprečavanju bolesti povezanih s nedostatnom tjelesnom aktivnosti. Još je Krauss 1976. godine doveo u vezu nekretanje sa bolestima kao što su arterioskleroza, srčani i moždani udar, šećerna bolest, gojaznost, nepravilno držanje...

Novije studije su ustvrdile kako 30 minuta tjelesne aerobne aktivnosti na dan, pet puta tjedno smanjuje opasnost obolijevanja od kardiovaskularne bolesti za 50% i kolorektalnog karcinoma za 40%.

Aerobne aktivnosti pomažu jačanju kardiovaskularnog sustava, kao što su brzo hodanje, vožnja bicikla, jogging, plivanje, vožnja koturaljki itd. Najbolje je izabrati tjelesnu aktivnost koju možemo raditi svaki dan.

 

Vožnja bicikla je gotovo idealan oblik tjelesne aktivnosti, zbog toga što je:

- Aerobna aktivnost.

Da bi ste vozili bicikl morate koristiti velike mišićne skupine (nogu), time se podižu srčani otkucaji i vrši trenirajući učinak na kardiovaskularni sustav.

- Rasterećuje zglobove donjih udova

Mnogi ljudi moraju odustati od određenih sportova upravo zato što imaju oštećene zglobne strukture koje ne mogu podnositi povećani pritisak, kao npr. kod trčanja. Kod vožnje bicikla dolazi do rasterećenja tjelesne težine sa zglobova što ga čini idealnim sportom za one koji pate od spomenutih problema.

- Ne zahtjeva veliku vještinu i predznanje

Mnoge ljude odbijaju sportovi koji zahtjevaju visoku razinu vještine (kao naprimjer aerobni ples). Većina nas znade voziti bicikl, jednom kad se nauči više se ne zaboravlja. Sve što je potrebno je malo hrabrosti i, naravno, bicikl a dva kotača.

 

Neke važne činjenice vezane uz vožnju biciklom:

- Umjerena vožnja bickila troši otprilike 300 kalorija na sat. Ako svakodnevno vozite bicikl pola sata kroz godinu dana će te izgubiti 11 paunds. Zato što je aktivnost svakodnevna, učinak će biti trajan, a još učinkovitiji ako se kombinira s pravilnom dijetom.

- Studije su pokazale da svakodnevno brzo hodanje ili vožnja bicikla do radnog mjesta kroz 15 tjedana, će za tri do sedam posto poboljšati kardiovaskularnu izdržljivost, smanjiti kolesterol za 5%, a tjelesnu težinu za 3%. Također je uočeno i smanjenje razine stresa, depresije i anksioznosti.

- Pri vožnji bicikla postoji i određena opasnost od ozljeda, koji se spominje kao čimbenikr koji trebamo u obzir kod odluke na ovu vrstu aktivnosti. Opasnost je slična kao i kod vožnje automobila. Ustanovljeno je da dobrobiti vožnje biciklom prevaguju nad opasnostima u odnosu dvadeset prema jedan.

 

Koliko voziti?

Uvriježeno mišljenje je da je pet polusatnih aktivnosti tjedno dovoljno za postizanje navedenih pozitivnih učinaka na zdravlje. Voziti treba umjerenog tempa, moguće je i podjeliti na dva ciklusa po 15 minuta ukoliko je prošlo duže vremena od regularnih tjelesnih aktivnosti. S povećanjem izdržljivosti, po želji, možete produžiti i do 45 minuta dnevno. Dakako, izbor opsega vremena je u velikoj mjeri individualan. Vodilja pri biranju opterećenja i tempa je vlastiti osjećaj. Najbolje je ne ići prko granice onda kada počnete osjećati da lagano ostajete bez zraka.

 

Osnovne napomene:

- Ako je prošlo dugo vremena od zadnje vožnje biciklom, preporučljivo je provjeriti svoje vještine izvan prometnog područja.

- Početnici bi trebali namjestiti sjedalo dovoljno nisko da mogu bez problema dotaknuti tlo stopalima.

- Za sigurnu vožnju potrebno je moći voziti s jednom rukom, kako bi bez problema davali onima iza sebe signale o skretanju i biti u mogućnosti pogledati iza sebe. Važno je biti svjestan što se događa oko vas, ali i usmjeriti pažnju na to kamo želite ići.

- Ako bicikl ima brzine odaberite onu s kojom se osjećate najugodnije pri pedaliranju.

- Vježbajte naglo kočenje kako biste stekli osjećaj koliko prostora je potrebno na različitim podlogama.

- Kod kočenja koristite obje kočnice i držite se čvrsto rukama za upravljač.

- Poznavanje prometnih znakova, pravila u prometu  i korištenje zaštitne kacige neophodno je za vožnju bicikla na cesti.

 

Zašto ne koristiti bicikl kao svakodnevno prijevozno sredstvo?

Razmislite malo i o ovome:

Bicikl se može voziti gotovo bilo gdje, u svako doba godine, s gotovo nikakvim troškovima. 

Ne morate gubiti vrijeme čekajući javni prijevoz ili u gužvi, vozite bicikl do radnog mjesta ili jednostavno uživajte u prirodi u slobodno vrijeme.

Vožnja biciklom ne pridonosi zagađenju zraka koje uzrokuje astmu i bronhitis. Biciklist je manje izložen zagađenju zraka nego motorist.


  isprintaj članak