Iznenađujuće činjenice o fakultetima u SAD-u
Fakulteti se često međusobno natječu u tome koji je kampus najdomljiviji i koji će pridobiti najviše studenata. ...
Posjetili su 10 restorana brze hrane, nezadovoljni označavanjem alergena
Stručnjaci Međunarodnog instituta za potrošačka istraživanje (MIPOR) posjetili su 10 restorana brze hrane u pet slovenskih gradova i provjerili je li označavanj ...
Sa završenim studijem psihologije može se ostvariti krasan posao i napredovanje u njemu
Kako je područje psihologije toliko raznoliko, mogućnosti zaposlenja su beskrajne! ...
Anketa


NALAZITE SE U > Prehrana
Borovicu se rabi i kao ljekovitu biljku
Objavljeno: 26.11.2019. 21:54  
Borovica
Borovica

Borovica je kod nas poznata pod različitim nazivima: crna smrekinja, smrika, venja, kleka, brinje, fenja, šmrika.

 

Napisao: Artur Vaško

 

Najčešće raste kao srednje visok razgranat grm, a ponekad naraste i kao nisko drvo, iako može narasti i do osam metara visine. Borovica pripada porodici čempresa, a rasprostranjena je po cijeloj Europi, zapadnoj i sjevernoj Aziji, te Sjevernoj Americi i Africi.

Borovica je zimzelena biljka koja podnosi jake mrazove i velike suše. Raste na planinskim, krčevinama, šikarama i pašnjacima, te na zapuštenim, suhim i ogoljelim kamenitim mjestima. Raste vrlo sporo, ali može doživjeti veliku starost. Listovi borovice su igličasti, a plodovi su debelo mesnate i sočne svijetlozelene bobe promjera 4-8 mm s trokrakim urezom na vrhu.

Bobe s tri tvrde svijetlo smeđe sjemenke počinju sazrijevati tek u jesen druge ili treće godine nakon cvatnje, a kad sazriju srebrnoljubičaste su.

 

Nekada se pred svakim grmom borovice skidalo šešir 

Gotovo da nema biljke s kojom je narodno vjerovanje povezalo toliko tajanstvenih, praznovijernih i mitskih predođbi kao s borovicom. Germani su upotrebljavali šiblje borovice za svoje žrtvene ceremonije i za spaljivanje mrtvaca. Po njihovu je mišljenju nesreća očekivala onog tko bi drsko posjekao grm borovice. Neko se vrijeme pred svakim grmom borovice skidalo šešir, a ako su se htjele izbjeći ozljede za šešir bi zatakli grančicu borovice.

U Bavarskoj su maslac miješali miješalicom od drva borovice jer su tako rastjerivali vještice. Šibe od borovice bile su pomoć u pronalaženju ukradenih stvari.

 

Borovicu se rabi i kao ljekovitu biljku 

Miris borovice je aromatično balzamičan, a okus pikantan, malo slatkast i gorkasto smolast. Osim eteričnih ulja i smole borovica sadrži invertni šećer, tanin, vosak, jabučnu, mravlju i ocetnu kiselinu, kalcij, kalij.

Borovicu se rabi i kao ljekovitu biljku. Osim plodova za lječenje borovicom se upotrebljavaju i iglice (listovi) te korijen. Narodna medicina opisuje borovicu kao biljku koja dopire i do mjesta u našem tijelu do kojih ne mogu prodrijeti ni antibiotici, kao što su primjerice urinarni putevi. Ljekovito djelovanje borovice dolazi do izražaja kod svih oboljenja u kojima su uzročnici bakterije. Borovica je učinkovita i u liječenju dišnih organa i kroničnog bronhitisa.

 

Za opis bezbrojnih dobrih osobina borovica trebalo bi puno prostora

U kulinarstvu se borovicu koristi za začinjavanje mesa ili salamure za sve vrste divljači. Aromatične bobice ne bi smjele nedostajati ni u pripremi kiselog kupusa ni u riblji, juhama i ribljim marinadama.

Borovica je neizostavna i u brojnim začinskim mješavinama koje sadrže mljevenu ili zrnatu borovicu.

Često se nalazi i u čajnim mješavinam, a isto tako je borovica zastupljena u nekim likerima i gorkim alkoholnim pićima. Neizostavni je sastojak i engleskog "gina", francuskog "Genevre", slovenskog "brinjevec", a i u hrvatskim krajevima je rado kušana rakija od borovice ili klekovača!

  isprintaj članak