Prodaja kineskih 5G pametnih telefona trebala bi doseći 140 milijuna komada 2020. godine
Kineska prodaja 5G pametnih telefona u srpnju iznosila je blizu 14 milijuna komada, što je 239 posto više u odnosu na siječanj ...
Plesni stilovi koji će vam poboljšati tjelesnu spremnost
Ples je jedan od najvažnijih načina rješavanja kalorija, a istovremeno se zabavljate. ...
Stvari koje nikako ne pripadaju u perilicu rublja
Ako želite uštedjeti novac i ako želite da vaša perilica rublja dobro i dugo radi, onda budite oprezni da sljedeći predmeti ne uđu u nju. ...
Anketa


NALAZITE SE U > Izdvojeno
Zmajevi zelenih krila - čuvari ognjišta
Objavljeno: 05.02.2020. 10:38  
Braća hrvatskog zmaja
Braća hrvatskog zmaja

Kulturno-povijesna građevina Zrinska kula u Vrbovcu, u vlasništvu je Družbe Braća hrvatskoga zmaja (izvor: FB Grad Vrbovec)


Član Družbe Braća hrvatskoga zmaja mora biti domoljub, ali ne nacionalist. Prije samog ulaska u Družbu, mora proći polugodišnji pripravnički staž. Svi članovi Meštarskog zbora moraju odabrati bijelu kuglicu kako bi taj član bio prihvaćen u Družbu. Ako je samo jedna kuglica crna, za njega je doživotno zabranjen ulaz u Zmajski red.

Napisala: Željka Sruk 


Družbu Braća hrvatskoga zmaja u Zagrebu su utemeljili Emilij Laszowski i Velimir Deželić stariji 16. studenoga 1905. godine s ciljem njegovanja hrvatske povijesne i kulturne baštine. Ta nacionalna kulturna udruga djeluje na osnovi hrvatskog prijateljstva i bratstva. Naziv je potekao iz Reda zmajskih vitezova hrvatsko-ugarskog kralja Sigismunda, utemeljenog 1408. godine, u kojem su pretežno bili hrvatski velikaši. Simboliku tog starog reda dijelom je preuzela i nova zmajska družba. Znak Družbe je poluokrugli štit s povijesnim hrvatskim grbom, oko kojega je savijen zmaj spuštenih krila i repom omotanim oko vrata, a zaštitnik je sv. Juraj. Družbino je geslo Pro aris et focis Deo propitio što znači Za žrtvenike i ognjišta, s Božjom milošću. 


Zmajevi s crvenim krilima su zločesti

Družba Braća hrvatskoga zmaja je tipična kulturna udruga, ali imamo neobičan naziv. Naime, prema legendi postoje dobri zmajevi koji imaju zelena krila i oni čuvaju svoj dom, ali postoje i zmajevi s crvenim krilima koji napadaju, pa ih nazivamo zločestim zmajevima. Na grbu Družbe nalazi se zmaj sa zelenim krilima, koji je njima obgrlio Hrvatsku i na taj je način čuva. To je ujedno i poruka grba. Jedan od temeljnih zadataka Družbe jest gajenje kulta Zrinskih i Frankopana, ali i svih ostalih značajnih osoba, građevina i kulturno-povijesnih spomenika. Vlasnici su nekoliko kulturno-povijesnih građevina, od kojih je među najznačajnijima ona u starom gradu Ozlju, potom Zrinska kula u Vrbovcu te kula kod Kamenitih vrata u Zagrebu. 

Upravo je zagrebačka kula trebala biti srušena 1907. kako bi kočije lakše ušle u Gornji grad. No, članovi Udruge su kupili tu Kulu te 1905. godine osnovali Družbu hrvatskoga zmaja. U njoj su godinama djelovali Muzej grada Zagreba, Arhiv grada Zagreba i Gradska knjižnica. 

Družba je osnovala i Prvu hitnu pomoć koja u Zagrebu do tada nije postojala. Od značajnijih djelovanja treba istaknuti i prijenos kostiju Zrinskih i Frankopana iz Bečkog Novog Mjesta u zagrebačku Prvostolnicu. Družba je 1937. podigla spomenik Lijepoj našoj u Zelenjaku. Grob Anti Starčeviću u Šestinama također su podignuli Zmajevi. Može se kazati kako je Družba podignula oko 350 spomenika diljem Hrvatske.

 

I u Mađarskoj postoji slična udruga

Slična družba postoji u Mađarskoj i s njome dobro surađuju. No, manje radi na zaštiti kulturno-povijesne baštine što je bio prvobitni cilj. Više organiziraju razne manifestacije i viteške igre, a imaju i ergelu konja u Višegradu. Za razliku od međunarodne udruge Lions, koja se bavi dobrotvornim radom, Družba više bavi očuvanjem nacionalnih vrijednosti. Još su stari Latini govorili kako narod koji ne poznaje svoju prošlost nema ni svoju budućnost. 

Članovi Družbe mogu postati i žene, pa trenutno imaju i desetak Zmajica. U Družbi postoji numerus clausus, dakle prirodna selekcija. Tek kada netko umre, može se primiti novi član. No, ako je neki član neaktivan i ne plaća članarinu, moguće ga je izbaciti iz članstva. 

Zmajska Matica u Zagrebu i Zagrebačkoj županiji ima 101 člana, a u svakoj drugoj županiji postoji Zmajski stol koji smije imati najviše 11 članova. Osim redovnih članova postoje i prinosnici, a to su uglavnom gospodarstvenici čiji je osnovni cilj novčana potpora radu. 

Postoje i počasni članovi. Obzirom da u Matici u Zagrebu nije popunjen broj do 101, svake se godine bira nove članove. Kako bi netko postao član Družbe Braća hrvatskoga zmaja moraju ga predložiti dva Zmajska brata, a potom se taj prijedlog upućuje na Meštarski zbor u kojem djeluju Meštri za pojedine djelatnosti. Na sastanku se odlučuje hoće li kandidat biti prvo pripravnik ili će ga se odmah birati u Družbu. Prije pripravničkog staža stavlja se njegovo ime na oglasnu ploču kako bi se mogle napisati moguće primjedbe. Ako je sve u redu, spomenuti se član izabire na mjesto pripravnika na šest mjeseci i u tom se razdoblju mora iskazati. Po završetku pripravničkog staža, šest članova Meštarskog zbora bira novog kandidata. Važno je da on prilikom ulaska u Družbu mora imati najmanje 30 godina. Ako samo jedan član Meštarskog zbora baci crnu, a ne bijelu kuglicu, tada taj kandidat ne može postati član Družbe, a više nikada se ne može ni kandidirati za člana Družbe. Novi član mora biti domoljub, ali nikako nacionalist. Kada je član odabran, slijedi srednjovjekovni ceremonijal zazmajenja. To je svečani čin kojem prisustvuje i njegova obitelj. Prigodom tog čina, novom se članu po tradicinalnim hrvatskim običajima nudi sol i vino s prahom lipe, te potom daje prisegu nad hrvatskom zastavom, a od Velikog Meštra prima lentu...

Mandat Velikog Meštra koji predsjeda Meštarskim zborom i jedini predstavlja Družbu traje pet godina. Zmajska godina traje od Jurjeva do Jurjeva

 

Povijest

Družba Braća hrvatskog zmaja u svom je djelovanju imala nekoliko prekida rada. Prvi put je to bilo za vrijeme I. svjetskog rata, od 1914. do 1917. godine, kad je bilo obustavljeno svako javno djelovanje svih društava u Hrvatskoj. Drugi puta za vrijeme II. svjetskog rata kad je bez potpore članstva Družba zakonskom odredbom od 19. studenoga 1941. pretvorena u Viteški red hrvatskoga zmaja, koji se neposredno pred kraj rata odlukom družbine uprave od 7. svibnja 1945. ponovno pretvorio u izvornu Družbu Braća hrvatskoga zmaja. Posljednji put Družbi je zabranjen rad i ujedno je raspuštena odlukom Ministarstva unutrašnjih poslova Narodne Republike Hrvatske od 4. ožujka 1946. Bio je to i najdulji potpuni prekid rada. Kada je uspostavljena Republika Hrvatska, Družba je obnovljena u Zagrebu 23. lipnja 1990., a svečano ponovo uspostavljena 16. studenog 1990. godine.


  isprintaj članak