Prirodan hidrogel kao ekološko rješenje za suše
Bečki znanstvenici razvili su hidrogel od potpuno prirodnih sirovina koji dugoročno poboljšava kakvoću tla. ...
Glačalo i glačanje
Kada kupujete novo glačalo obavezno provjerite ima li odgovarajući atest tj. zadovoljava li sigurnosne sustave u našoj zemlji. ...
U Baški otvorena trgovina ručno rađenih mirisnih suvenira
Nakon što su se 15 godina prodavali na štandu, ručno rađeni suveniri Kiki dobili su trgovinu. Iako je dolazak turista na Krk neizvjestan, vlasnica obrta Suzana ...
Anketa


NALAZITE SE U
Brtonigla - grad vina
Objavljeno: 20.09.2011. 19:49  
Brtonigla
Brtonigla
  • Brtonigla
  • Brtonigla
Jeste li znali da je Istra - najveći hrvatski poluotok, dobila ime po prapovijesnim stanovnicima Histrima, inače pripadnicima plemena Iliri. Jedna od zanimljivosti vezanih uz njih je činjenica da su običavali spaljivati pokojnike i njihove ostatke spremati u keramičke žare.

Tako je bilo u 11. stoljeću prije naše ere. Nakon njih je Istrom prošlo puno osvajača budući da je tu bio strateški izlaz Srednje Europe na Sredozemlje. Može se reći da je sva europska povijest “prošetala” po Istri kroz međusoban dodir triju europskih civilizacija: romanske, germanske i slavenske. Iako je Istra kroz povijest bila nastanjivana Gotima, Bizantincima, Akvilejcima, Francima i Hrvatima u povijesti su najveći utjecaj ostavili Rimljani. O tome svjedoče mnogobrojna zdanja u Puli i Poreču. Ostatke burne istarske povijesti moguće je naći i u zaseocima za koje možda nikad niste čuli. Ranokršćanske crkvice, bizantski mozaici, romaničke bazilike, srednjevjekovni gradići na brežuljcima, renesansne freske, kule i zidine, gotičke katedrale, barokne palače, austrougarske tvrđave namjernike doista dočekuju na neočekivanim mjestima.

Može se reći da je Istra počela turistički živjeti još u vrijeme Rimskog carstva. Tada su izgrađena zdanja kao što je Vespazijanov amfiteatar u Puli iz 1. stoljeća naše ere koji je služio za zabavu građanima i turistima, a mogao je primiti gotovo 20.000 gledatelja. Osim toga drevni Rimljani su za razonodu i odmor sagradili su mnogobrojne vile rustike, danas bismo rekli raskošne vikendice.

Nakon Rimljana slijedi duga stanka da bi turizam ponovno oživio ranih godinama 19. stoljeća. U vrijemen Austro-ugarske monarhije grade se hoteli, pansioni, gostionice, morska i termalna kupališta, niču duž cijele obale.

Danas Istra nudi sve vidove turizma, a posebno značajna postaju manja mjesta u kojima i dalje važi poslovica: Vino od loze i mliko od koze. A to znači: od pšenice se živi, a vino je mit. Kruh je za tilo, vino je za dušu - reći će naši stari.“

Kako je vino za dušu predlažemo putovanje u Brtoniglu - grad vina.

Brtonigla je smještena u sjeverozapadnom dijelu Istre, a izgradnjom zapadnog kraka ceste zvane istarski ipsilona dostupnija je nego ikad. Podignuta je na ruševinama pretpovijesnog kaštela. Inače, u tom kraju je dosta takvih gradina - prapovijesnih ljudskih naseobina, koje su se još u brončano doba gradile na uzvisinama, koje danas spadaju u nacionalna kulturna dobra. Broniglu se prvi put spominje u dokumentima iz 1234. godine kao pod imenom Ortoneglio ili Hortus Niger, što u prijevodu znači vrt zemlje crnice što najbolje opisuje boju ovdašnjeg tla.

Položaj Brtonigle s brežuljcima izloženim suncu i blagoj sredozemnoj klimi koju osigurava blizina mora pridonio je vrhunskoj kvaliteti vina. Iako zauzima tek dva posto najzapadnije hrvatske županije u Brtonigli se proizvodi čak 10 posto ukupne proizvodnje vina Istarske županije. Stoga se nije čuditi bogatstvu ponude na Vinskoj cesti.

Brtonigla je jedina primljena općina iz Hrvatske u svjetski poznatu talijansku nacionalnu udrugu „Čita del vino - Gradovi vina“ i u europsku mrežu „Recevin“..



Priroda se pobrinula da nije samo jesen i vrijeme berbe grožđa očaravjući dio godine u Brtonigli. Tako se u proljeće održava Fešta istarske malvazije, dok je najvažnija svetkovina Svetoga Roka koja se slavi 16. kolovoza svake godine.

Pa upoznajmo najvažnija istarska vina


Istarska malvazija je već preko stotinu godina najčuvenije i najprisutnije vino našeg poluotoka. Redovita obilna rodnost, bujan rast, otpornost na bolesti i kvaliteta vina su joj osigurali vodstvo. Ovisno od tehnološkog postupka prerade, njege i starosti varira od slamnato žute do zlatnožute boje. Miris malvazije podsjeća na bagremov cvijet. Sjajno se sljubljuje s ribom i plodovima mora.

Teran je istarska protuteža malvazije. Teran i njegova podvrsta refšok smatra se starim i autohtonim vinima istre. Crvena vina se nazivaju ovdje crnima upravo zbog teranove izrazite tamne boje rubina. Istrani kažu da mu je boja kao u zečje krvi, a pije se kao mlijeko. Živih je voćnih i prepoznatljivog okusa.Pripisuje mu se ljekovitost, odlična je dopuna kaloričnim jelima, domaćim gulašima te divljači.

Istarski muškat ili Momjanski moškat pravilnije, vino je koje će mnogi poznavatelji istarskih vina staviti na prvo mjesto radi njegove zlaćane boje, jakog mirisa divljih karanfila i izuzetnog okusa. Ide uz suho i slatko, uz slastice ali i sva profinjena jela.Muškatu se pripisuju i afrodizijska svojstva.

Reći će Istrijani: „Ako se izgubite po istarskim selima, nema veze i u ovom selu ima dobrih vina“.

Brtonigla će vam se, kao i Istra, sigurno svidjeti. Pa poželite li ostati duže svakako izaberite hotel San Rocco u Brtonigli ili Adriatic u Rovnju budući da će vas u svakoj sobi dočekati primjerak Turist plusa.

  isprintaj članak