Svjetski dan krastavaca

Ovogodišnji Svjetski dan krastavaca prigodno je obilježen i proslavljen otvaranjem tajnih vrata zagrebačke Vile Werner Među gostima bile sui DJ Bizzo Bodega, mo ...
Trovanje računom iz dućana
Bisfenol A može utjecati na hormonski povezane metaboličke procese u tijelu i izazvati dijabetes i debljinu, te smanjuje plodnost i nepovoljno utječe na razvoj ...
Anketa


NALAZITE SE U
Država u kojoj se može istinski uživati
Objavljeno: 05.02.2019. 11:53  
Bugarska
Bugarska

Bugarska je prošla težak put od zemlje komunističkog režima do zemlje članice Europske unije. Bilo je tu i skandala koji su dosta naštetili ugledu ove države, a zbog potkupljivanja i malverzacija bila je zakinuta za milijune eura iz europskih fondova. 

 

Napisala: Ana Marković 

 

Bez obzira što su Beograd i Sofija udaljeni svega četristotinjak kilometara vlakom se do Sofije vozi punih 12 sati. Na srbijansko-bugarskoj granici u naš su odjeljak ušle dvije starije i punašnije gospođe koje su pod suknjama švercale po desetak šteka cigareta. Iako sam mislila da su ovakve scene bile stvarnost prije petnaestak godina, upravo sam jednu takvu proživljavala u 2009. moleći se da neće biti potrebno ostaviti nekoliko eura u putovnici kao što su to učinile dotične gospođe. No, ipak je sve prošlo u redu i za mene i za gospođe, te smo u jutarnjim satima stigli u Sofiju. Na kraju će se ispostaviti da je tijekom cijelog puta ovo bilo jedino malo neugodnije iskustvo.

 

Cjelogodišnji turistički doživljaj

Ova balkanska država s osam milijuna stanovnika zadivljuje svojom raznolikošću. Turističke doživljaje pruža cijelu godinu: od plaža u ljeto preko kulturnih znamenitosti u svako doba, do skijanja zimi. Posebno treba naglasiti Praznik ruža u Kazanlaku prve nedjelje srpnja, koji je povod za pjesmu i ples. Najbolje bi bilo odvojiti deset dana da bi se vidjelo najzanimljivije, a nije loše spomenuti da je mnogi smatraju novom Hrvatskom na turističkom polju.

 

Grad velikih mogućnosti

Iako su na svakom koraku vidljivi primjeri socijalističke arhitekture, u Sofiji su, nastanjenoj s milijun i stotinu tisuća stanovnika itekako dobro sačuvane vjerske i svjetovne građevine iz ranijih razdoblja. Najuočljivija je vjerojatno najpoznatija vjerska građevina - velebna pravoslavna crkva Aleksandra Nevskog sagrađena u 19. stoljeću u spomen žrtvama u oslobodilačkom ratu od Turaka. Sagrađena je u neobizantskom stilu. Prostor oko crkve okružuju Nacionalna galerija, Sveučilište te Nacionalna knjižnica, dok je park ispred crkve vjerojatno jedino mjesto u Sofiji na kojem se na otvorenom mogu kupiti razni suveniri i ikone. Ne biste vjerovali kako je teško pronaći razglednice!

U prostoru bivše Velike džamije danas se nalazi Arheološki muzej s izuzetno vrijednim izlošcima iz razdoblja Tračana, Rimskog carstva te dvaju bugarskih srednjovjekovnih kraljevstava. Nasuprot muzeju nalazi se predsjednička palača pred kojom se svakih sat vremena izmjenjuje predsjednička straža. No, ovdje nećete, kao u Pragu, naići na gomile turista koji se žele slikati sa stražom. Tek se s vremena na vrijeme može, kao i u ostalim dijelovima Bugareske, osim cnomorskog primorja, čuti neki strani jezik. Tako ovaj grad i državu imate samo za sebe. 

Središte grada je Trg sv. Nedelje i spušta se južno u glavnu trgovačku ulicu Vitoša, koja je dobila ime po istoimenoj planini iznad Sofije. Na tom su se prostoru smjestile pravoslavna crkva sv. Nedelje, Banja Baši džamija, te sinagoga. U svako doba dana mogu se čuti zvona koja pozivaju u crkvu ili glas mujezina s obližnje džamije.

 

Pomalo buntovan javni prijevoz

Središte Sofije je relativno malo pa je sve znamenitosti moguće razgledati pješice. Sofijski tramvaji, iako izrazito točni, zbog svog izgleda i godine proizvodnje odličan su podsjetnik na socijalizam. Osim toga, zar ćete u Zagrebu doživjeti da vozač tramvaja na raskrižju stane, izađe na kiosk, kupi cigarete i pivo, vrati se u tramvaj, zapali cigaretu, popije kupljeno pivo, pojača glazbu u kabini i nastavi dalje kad se na raskrižju upali zeleno svjetlo? 

 

Roštilj, šopska salata, jogurt, kava

Sofija obiluje kafićima i restoranima koji su prije svega izrazito suvremeno uređeni, uvijek puni i u kojima se jako dobro jede. U to sam se uvjerila u domaćem lancu brze hrane Happy Grill u kojem se mogu naručiti izvrsni bugarski specijaliteti (roštilj, šopska salata, domaće lubenice), ali i jela iz međunarodne kuhinje. Zanimljivo je da su svugdje samo konobarice. 

Nezaobilazni dio svakog bugarskog zajutarka je jogurt preliven medom ili džemom. Predstavlja pravu poslasticu! Da su Bugari veliki ljubitelji kave, i to dobre, možete se uvjeriti već na ulici jer je na svakih dvjestotinjak metara postavljen aparat za kavu. Koji put su to i veliki štandovi Nescaffea. Stoga mnogi hodaju sa šalicom kave u ruci. 

Nakon svega treba otići do javnog kupalilišta kao istinskog mjesta uživanja!

 

Bojana

Svakako dan treba odvojiti za posjet planini Vitoši, deset kilometara južno od Sofije, a visokoj 2.300 metara. Stanovnici Sofije obožavaju tu planinu i njen svježi zrak, moguće je skijanje, a odvažni mogu okušati sposobnost na stazi Vitoša Lale koja je najstrmija u zemlji.

Za manje odvažne na obroncima planine, u mjestu Bojana, nalazi se mala crkvica iz 11. stoljeća, a pod zaštitom UNESCO-a. Jedan je od najljepših spomenika bugarske srednjovjekovne umjetnosti. Unutrašnjost crkve u potpunosti je ispunjena prekrasnim muralima iz ranog srednjeg vijeka koji stvaraju dojam da promatraju ljude, a ne ljudi njih. Dio ih prikazuje biblijsku tematiku, a drugi je posvećen prizorima iz bugarske povijesti. Kako bi sva ta umjetnost bila očuvana dozvoljeno je zadržavanje svega deset minuta s time da istovremeno u crkvi može boraviti svega deset ljudi.

 

Najljepši bugarski manastir

Do Rila, najpoznatijeg i najposjećenijeg bugarskog manastira lako je stići autobusom iz Sofije. Ovaj strmi kraj obiluje dubokim klisurama i zelenim površinama ispresijecanih sa stotinu jezera. Dovoljno je zakoračiti i ući u ogromno dvorište čijim središtem vlada živopisna crkva Ivana Rilskog okružena manastirom. Svećenici udubljeni u svoje misli proći će u svojim dugim crnim mantijama i ne primjetivši vas. Na ovaj prostor Ivan Rilski je došao u 9. stoljeću i izabrao ga kao utočište. Manastir je izuzetno dobro očuvan i nadživio je sva turska osvajanja. U manastirskom muzeju je bogata zbirka predmeta vjerske namjene nastalih u manastiru ili dobivenih kao poklon. Dodajmo kako u Bugarskoj postoji približno 160 manastira što ispada jedan na svakih pedeset tisuća stanovnika. 

 

Od rimskog amfiteatra do bugarskog narodnog preporoda

Slijedeća odredište je grad Plovdiv. Osnovao ga je Filip II. Makedonski u 4. st. pr.n.e., ali značajnija ostavština je iz razdoblja Rimskog carstva. Ostaci rimskog amfiteatara nalaze se na brežuljkastom dijelu grada s kojeg se pruža predivan pogled na novi dio grada i planine Rodopi. Osim amfiteatra, koji se i dan danas koristi za potrebe raznih kulturnih priredbi, stari dio grada obilježavaju prekrasne obnovljene kuće trgovaca i intelektualaca iz sredine 19. st. U tom razdoblju je jačala ideja za oslobođenjem od Turaka pa stoga većina trgova i ulica u Plovdivu, kao i u Bugarskoj, nose imena bugarskih heroja iz razdoblja Bugarskog narodnog preporoda i rata za oslobođenje 1878. godine. Kad se spustite iz starog dijela Plovdiva, uzduž ulice Knjaz Aleksander I. i trga Džumaja na kojem se nalazi istoimena džamija, nailazite na lijepo uređenu pješačku zonu. Sve je prepuno cvijeća, dućana, terasa i česmi s vodom koja je odlično osvježenje u vrijeme ljetnih vrućina. 

Plovdiv je godinama bio značajan trgovački centar Bugarske, a sada je je središte umjetnosti s velikim brojem galerija i boemskih kafića punih mladih ljudi.

 

Oaza mira i spokoja

Svega pedesetak minuta vožnje autobusom od Plovdiva, u mjestu Bačkovo, nalazi se drugi najpoznatiji manastir u Bugarskoj. Osnovala su ga dva Gruzijca, komandanti vojske bizantskog cara koji im je prepustio zemlju u zamjenu za lojalnost. Za razliku od Rile prepunog turistima, u Bačkovu prevladavaju vjernici, a time mir i spokoj. Freske u crkvi su prekrivene čađom od svijeća koje stalno gore. Ispod manastira su brojni štandovi s vrlo jeftinim suvenirima, a moguće je i prespavati u nekoj od nekoliko spartanski uređenih soba bez tople vode i grijanja.

 

Balkan

Putovanje sam nastavila preko planine Balkan, po kojoj ime nosi poluotok na kojem je i dio Hrvatske, i Doline ruža prema Velikom Tarnovu. Ekstrakt ružinog ulja i kozmetički preparati na bazi ruže vjerojatno su najprepoznatljiviji bugarski suveniri. Bugarska godišnje proizvede 70% svjetske potrebe za uljnim iscrpkom ruže. Iako su ružina polja najljepša neposredno prije njihove berbe u svibnju, i u ljetnim mjesecima se može uživati u pogledu na ta nepregledna polja podno planine Balkan. Nikako ne zaboravite kušati džem od ruža!

 

Bivša prijestolnica

Veliko Tarnovo, odnosno njegov stari dio, smješten se na klisuri iznad rijeke Jantre. Važno je naglasiti da je Veliko Tarnovo bitan grad u bugarskoj povijesti jer je tijekom Drugog bugarskog kraljevstva, u srednjem vijeku, bio glavni grad. Iz tog su razdoblja i dojmljivi ostaci srednjovjekovne tvrđave, Tsaverets. Veliko Tarnovo se smatralo jednim od najljepših na Balkanu, odmah iza Konstantinopolisa, naravno. U uskim krivudavim uličicama ovog najživljeg grada u Bugarskoj najbolje se može upoznati tradicionalna bugarska arhitektura. I obiteljski hotel u kojem sam odsjela bio je uređen u tradicionalnom bugarskom stilu. Svega pet kilometara od Velikog Tarnova smjestilo se malo selo Arbanasi u kojem se danas nalaze skupocjene vile i restorani. S tog se mjesta pruža prekrasan pogled na Velko Tarnovo i tvrđavu.

 

A čuvene Zlatne pijeske i crnomorsku obalu s Varnom, trećim gradom po veličini u Bugarskoj, nazvanim biserom Crnog mora, ostavljam za neku drugu priču... 

 

Bugarska info

Glavni grad: Sofija

Stanovništvo: 7,718.750 prema popisu iz 2006. godine 

Vjera: stanovnici su većinom pravoslavne vjere. Bugara je 83,9 posto, Turaka 9,4, Roma 4,7 posto...

Hrana: bogata ponuda hrane temeljene na povrću i mesu. Posebno su popularna jela s roštilja.

Cijene: u prosjeku su niže nego u Hrvatskoj

Novac: Lev (BGN)

Jezik: bugarski

Vremenska zona: EET (UTC +2), ljeti (UTC +3)

Sezona: na kontinentu je cjelogodišnja turistička sezona. Zimi su posebno omiljena skijališta, a ljeti crnomorska ljetovališta. 

  isprintaj članak