Opasni osvježivači prosora
Istraživanja su pokazala da bezopasni limonin u dodiru s ozonom iz zraka stvara molekule opasnog formaldehida, poznatog uzročnika najtežih bolesti poput raka. ...
Ne morate platiti sve što dolazi na stol
Novo jelo ili piće ne plaćate, a ako ugostitelj odbije zamjenu naručeno niste dužni platiti. ...
Nove SightRun ture za novu turističku sezonu za one koji vole trčanje
SightRun tim kaže kako bi trčanje nakon biciklizma moglo zapravo postati novi zaštitni znak Hrvatske, ako se dovoljno potrudimo. ...
Anketa


NALAZITE SE U > Izdvojeno
U razgovornom jeziku takav se neekonimični dvočlani terminološki naziv često prarafrazirao u ekonomičnije fraze: ići kod frizera, ići na frizuru, ići u frizeraj
Objavljeno: 08.05.2019. 10:14  
Češljaonica, frizeraj, brijačnica
Češljaonica, frizeraj, brijačnica

Od triju ne odviše sretnih rješenja hrvatsko će nazivoslovlje smatrati najmanje slabim termin češljaonica. Njegovu "knjiškost” i govornu nespontanost nadomjestit će tvorbena prozirnost ("mjesto na kojem se češlja”) i terminološka neutralnost. 

 

Napisao: Nebojša Koharović 

 

U mjestimičnim neodređenostima hrvatske obrtne terminologije našlo se prostora i za dvojbu oko nazivanja objekta u kojem se brine oko održavanja naše kose, vlasišta, brade i brkova. Da takav obrtni objekt nije tako jednoznačno nazivati vidljivo je i po šarenilu naziva kojom sami majstori nazivaju svoj lokal. Svatko tko i jednom pomnije pročita "cimere” nad tim lokalima lako može uočiti brojnost i neujednačenost ispisanih naziva: češljaonica, frizerski salon, frizeraj, brijačnica - do u posljednje vrijeme pojavnih pomodnica hair stylist, coiffeur. S iznimkom posljednjih pomodnih inačica koje zbog svoje slabije učestalosti teško da zaslužuju detaljniji jezikoslovni osvrt, prvospomenute inačice naziva svakako treba osvijetliti.

 Naziv češljaonica mogao bi po kriterijima hrvatskoga jezičnoga sustava biti prihvatljivo terminološko rješenje. U osnovi ove imenice razvidna je motivacija glagolom češljati, pa će govornicima biti lako razumjeti o kakvom je objektu riječ. Imenski dometak -onica (usporedi s npr. blagovaonica, kupaonica, kladionica) također je u jezičnoj navici hrvatskih govornika lako raspoznatljiv, opisujući zatvoren prostor u kojem se obavlja radnja iskazana glagolom u prvom dijelu tvorenice. Naziv češljaonica jezično je lako odgonetljiv u značenju "prostorija u kojoj se češlja”. 

Češljaonica bi dakle, prema pravilima hrvatskoga tvrbenoga sustava, mogla odgovarati kao termin kojim bi bilo pokriveno nazivanje takvih obrtnih objekata.

Zagledamo li u status riječi češljaonica u jednojezičnom rječniku Vladimira Anića, u opisu te riječi uočit ćemo i njezinu najveću slabost koja će vjerojatno i uzrokovati njezinu dvojbenu stabilizaciju u hrvatskoj terminologiji i sporniji položaj u govornim ostvarajima hrvatskih govornika. Imenicu češljaonica rječničar će Vladimir Anić opisati kao konstruiranu i neudomaćenu riječ. Konstruirana riječ znači da je takva riječ dobivena primjenom tvorbenoga pravila koji odgovara sustavu, ali je sama riječ bez prave potvrđenosti u jeziku. Takva riječ može biti u opreci prema riječi koja je bolje potvrđena ili proširena (takav je slučaj i s mogućim sinonimima naziva češljaonica, imenicama brijačnica, frizerski salon ili frizeraj). Neudomaćena riječ znači onu koja je ostala izvan opće upotrebe, nije se proširila, niti stekla komunikativnu vrijednost među govornicima. Pokušamo li utvrditi i na analizi vlasitite govorne navike koliko puta ostvarujemo imenicu češljaonica, vidjet ćemo da su ove Anićeve opisne kategorizacije potpuno točne. Ovaj je nazivni pronalazak terminološki dobrodošao kao neutralni opisni termin za spomenutu vrstu obrtnoga lokala (što naziv brijačnica s obzirom na podrazumijevanu spolnu određenost korisnika usluga sigurno nije), no slabe usvojenosti i proširenosti koja će nerijetko utjecati i na nazivni ostvaraj češljaonice, što je i vidljivo iz šarolikosti imenovanja ovih obrtnih objekata.

Otuda se već poodavno, pogotovo kod hrvatskih gradskih govornika, pojavljuje kao vrlo učestao naziv i posuđenica frizerski salon ili žargonski frizeraj. Iako je sprva imao konotacije mjesta u kojem se uređuju u prvom redu žene (u opreci prema brijačnici u kojoj su to činili muškarci), danas je ta opreka neutralizirana pa nerijetko možemo susresti naslove: frizerski salon za muškarce. Imenica friseur, odnosno friseureuse za žensku osobu, u suvremenom su francuskom zastarjelice sa značenjem "frizer, vlasuljar” koje su nastale prema glagolu friser – "frizirati, kovrčati, uvijati, narudati”. Glasovno i oblično prilagođena imenica frizer u značenju "onaj koji šiša i njeguje kosu, uređuje kosu” ustalila se u hrvatskom jeziku prema francuskom izvorniku, dok su se imenica frizura i glagol frizirati u hrvatskom pojavile preko njemačkog jezičnog posredništva. Francusko frisure u njemačkom dobiva imenski lik Frisur, dok njemački glagol koji je motivirao naš bliskozvučni glasi frisiren. Njemačkim jezičnim posredništvom, iznimno plodnim za hrvatsko jezično posuđivanje, u hrvatski tako dolaze izvorno francuske riječi. Slijedom navedene jezične posudbe došlo je do iznalaska dvočlane sveze frizerski salon kojom se najčešće označavala takva vrsta obrtnoga objekta. U razgovornom jeziku takav se neekonimični dvočlani terminološki naziv često prarafrazirao u ekonomičnije fraze: ići kod frizera, ići na frizuru, ići u frizeraj. 

Jedna od nazivnih inačica za nazivanje takvoga lokala, imenica brijačnica, značenjski je ograničena s obzirom na spolnu određenost korisnika. Govorničku svijest o takvoj ograničenosti možemo lako prikazati poznatom jezičnom doskočicom. …pričaju žene po brijačnicama, što je naravno značenjski paradoks. Drugoj nazivnoj inačici, imenici češljaonica slabost je uočljiva u neusvojenosti i isključivo terminološkoj konstruiranosti. Sveza frizerski salon kao temeljni nedostatak ima neekonomičnu dvočlanost i inojezičnost koju se u hrvatskom nazivoslovnom purizmu uglavnom nastoji ukloniti.

Od triju ne odviše sretnih rješenja hrvatsko će nazivoslovlje smatrati najmanje slabim termin češljaonica. Njegovu "knjiškost” i govornu nespontanost nadomjestit će tvorbena prozirnost ("mjesto na kojem se češlja”) i terminološka neutralnost. 

  isprintaj članak