Kako otjerati žohare iz doma
Kako se riješiti žohara prirodnim putem? Što ih drži daleko od kuće? ...
Zatvorenici u Rusiji vole čitati klasiku
"Da, čovjek je smrtan, ali to još ne bi bilo tako loše. Loše je to što je ponekad iznenada smrtonosan, to je odvratna stvar!" ...
Odmor i lopovi
Zaboravite na suosjećajnost na odmoru. Često će vam pristupati ljudi s pričama koje izazivaju suze, a da niste svjesni da je riječ o lopovima. ...
Anketa


NALAZITE SE U
Crveno jezero je, prema narodnoj predaji, mjesto boravka vila i vukodlaka
Objavljeno: 25.07.2020. 16:15  
Crveno jezero - najdublje europsko krško jezero
Crveno jezero - najdublje europsko krško jezero
  • Crveno jezero - najdublje europsko krško jezero
  • Crveno jezero - najdublje europsko krško jezero

Prema legendi, na mjestu današnjeg Crvenog jezera nalazio se dvorac u kojemu je živio bogati Gavan sa svojom oholom ženom i isto takvom djecom. Bili su poznati po raskalašenim proslavama, a prezirali su siromahe.

Znanost postanak Crvenog jezera objašnjava na drugi način. Prema znanstvenicima, jezero je nastalo procesom urušavanja dna ponikve. Ovo još traje jer se često događaju urušavanja stijena u njegovu provaliju. Jedno od većih urušavanja zbilo se 1942. godine kada je Imotsku krajinu zadesio jak potres.

 

Napisao i snimio: Bože Ujević

 

Obod jezera nagnut je od sjevera prema jugu. Ima elipsasti oblik. Dno jezera je šest metara ispod razine Jadranskog mora i njime protječe rijeka koja ga obskrbljuje dovoljnim količinama vode, a zbog rijeke razina u jezeru malo oscilira. Podzemnim kanalima vode jezera otječu u više pravaca. Jedan od izvora je u Jažvi, u Glavini, na kojem se lovi riba gaovica - jedinstvena vrsta imotskog kraja. Znanatveno ju je opisao Ernest Haeckel, njemački filozof i biolog, koji je primjerak gaovice dobio od profesora zoologije Knera, s bečkog sveu- čilišta, a koji je među prvima istraživao jezero još davne 1841. godine. Jata gaovice, kad se pojave na površini, svjetlucaju na suncu i posjetiteljima se čine poput nekakvog čudovišta koje se krije u vodama jezera, čineći ga time još tajnovitijim.

 

Dno nije dosegnuto

Zbog svojih jedinstvenih osobina Crveno jezero je istraživalo nekoliko znanstvenih ekspedicija. Jedna od većih je bila speleoronilačka ekspedicija "Crveno jezero 98” sa 40 speleoronilaca, dubinskih ronilaca i podvodnih snimatelja, te geologa, biologa i hidrologa iz Hrvatske, Njemačke, Austrije i Švicarske.

Kada dođete na rubove Imotskog polja i ugledate ljepotu rasutih jezera, zastaje dah. Gledajući ih iz daljine, teško se odlučiti koje je najljepše. Dvadesetak ih je, a od svih jezera Crveno jezero je najpoznatije i po mnogima najljepše. Ono je jedinstveno i po tome što je najdublje krško jezero u Europi i među nekoliko je najdubljih u svijetu. Do jezera se iz središta Imotskog dolazi uređenom, kilometar dugom, šetnicom. Njegova dubina, ali i jedinstvena crvena boja, koja je posljedica prisutnosti boksita u stijenama, ostavile su dubok dojam kod domaćeg stanovništva, koje je postanak ovog jezera objasnilo kroz legendu o Gavanu i njegovim dvorima.

 

Legenda o Gavanu

Prema toj legendi na mjestu današnjeg Crvenog jezera nalazio se dvorac u kojemu je živio bogati Gavan sa svojom oholom ženom i isto takvom djecom. Bili su poznati po raskalašenim proslavama, a prezirali su siromahe. Njih bi, kada bi im pokucali na vrata, ismijavali i tjerali ih sa svoga praga. Takvo ponašanje razljutilo je Boga koji je odlučio poslati anđela prerušenog u prosjaka da im pokuca na vrata i zatraži koricu kruha. Kako su se i prema njemu ponijeli kao i prema ostalim siromasima, Bog ih kazni. Začuje se velika grmljavina, a njihovi dvori propadnu u veliku provaliju koja se ispuni vodom. Tako je prema legendi nastalo Crveno jezero. Ono je, prema narodnoj predaji, mjesto boravka vila i vukodlaka, koje se često kao motiv nalaze u narodnim pjesmama i pričama ovoga kraja.

 

Koljena klecaju

Dolaskom do ruba Crvenog jezera otvara se zastrašujuću pogled. Koljena klecaju. Mnogi promatrači se u trenu odmaknu nekoliko koraka, nakon čega se ponovno pažljivo, korak po korak, primiču jezeru. Gledaju njegove rumeno crvene stijene, osluškuju grobnu tišinu i zaustavljaju pogled na okrugloj tamnoj površini vode. Samo najhrabriji se popnu na njegove litice ili oprezno propješače njegovim rubom. Većina posjetitelja pokuša ubaciti kamen u jezero. Većina pokušaja završi neuspješno jer je za uspjeh potrebno odgovarajuće umijeće i plosnati kamen. Neuspješno bačeno kamenje pada na rubove jezera uzrokujući urušavanje drugog kamenja nakon čega se začuje buka koja izaziva još veću jezu i strahopoštovanje kod posjetitelja.

 

Danteov Pakao

Strani i domaćih istraživači i putopisci su ovaj krški fenomen posjećivali još u 19 stoljeću. Jedan od njih, engleski arheolog Wilkinson, zabilježio je podatak da se domaće stanovništvo spušta u grotlo jezera kako bi isjeklo oskudno drveće za ogrjev. Bilo ih je čudno gledati kako izlaze iz jezera s drvećem na leđima dok se iza njih čuje kotrljanje kamenja koje pada u vodu. Drugi putopisci su žalili što ga Dante nije vidio prije nego je spjevao "Božanstvenu komediju” jer bi ga sigurno opisao u nekom pjevanju svoga "Pakla”.

Prva točna mjerenja jezera je obavio poznati hrvatski geograf akademik Josip Roglić 1937. godine. On je tada odredio dno jezera na 19 metara iznad mora. Njegova mjerenja je nakon Drugog svjetskog rata opovrgnuo akademik Milivoj Petrik koji je odredio dno jezera na samo četiri metra iznad mora. Međutim i njegova mjerenja su opovrgnula najnovija iz 1997. i 1998. godine, a pokazala su da se dno jezera nalazi šest metara ispod razine mora i kako njime protječe snažna podzemna rijeka koja jezero opskrbljuje vodom. Jezero je i najveći vodospremnik pitke vode na ovim prostorima jer se u njemu nalazi više od 16 milijuna kubika čiste vode stalne temperature od 7,9 stupnjeva C.

 

Grobnica američkih pilota

Za Crveno jezero je vezan i tužan događaj iz Drugog svjetskog rata. U jezero su 13. travnja 1944. godine njemački vojnici srušili dva američka bombardera B-24. čime je ono postalo grobnicom za petnaest članova posade, dok se petero članova uspjelo spasiti iskočivši padobranom. 

Kao zanimljiv podatak spominje se i događaj iz 1958. godine kada se u jezero spustila mlada gimnazijalka Tatjana Kosanović koja je tada preplivala jezero i nekoliko puta skočila sa strmih i opasnih litica jezera. Njezin se poduhvat i danas prepričava jer je silazak u jezero prava pustolovina i uz najbolju alpinističku opremu.

Njezin primjer su slijedili članovi pustolovne utrke "Imo adventur”, koju organiziraju članovi ronilačkog i planinarskog kluba Imotski. Utrka je jedna od najtežih utrka takve vrste u Hrvatskoj. Početak utrke je u Lokvičićima, zatim se nastavlja preko Lokvičkog jezera, Mamića i jezera Galipovac, a nastavlja se preplivavanjem Prološkog blata i dalje, sve do grotla Crvenog jezera u koje se članovi ekipa moraju spustiti i popeti, što je jedan od najtežih i najzahtjevnijih dijelova utrke duge 60 kilometara. Samo najizdržljiviji i najspretniji uspiju doći do cilja koji je na glavnom gradskom trgu u Imotskom.

  isprintaj članak