Klice otporne na antibiotike šire se i u perilicama rublja
Klice otporne na antibiotike proširile su se i u perilice rublja u kućanstvima, ali i u dječjim bolnicama lako ih je naći ukoliko perete rublje novorođenčadi. ...
Kada snižavati cijene i koja je važnost ulaganja u ljude
Tijekom panela na HOW festivalu stalno se spominjalo Tursku kao konkurencija, a svi su sudionici zajedno zaključili da dugoročno gledano, spuštanje cijena nije ...
Novosti o bosanskim piramidama

Pronalazač bosanskih piramida dr. Semir Osmanagić i dalje ostaje među najaktivnijim i najatraktivnijim svjetskim predavačima. ...
Anketa


NALAZITE SE U > Kućni ljubimci
Uspješna priča
Objavljeno: 08.06.2019. 18:38  
"Da nije bilo psa, ne bi bilo ni ljudi" (Zaratustra)

Pas je jedna od najuspješnijih priča iz životinjskog svijeta. Njegov razvojni put veže se uz razvoj čovječanstva budući da je od najranijih dana uključen u ljudsku zajednicu.

 

Napisala: Marga Domes Čamagajevac, dr. vet. med. 


Čovjek je psa uspio izuzeti iz divljine i pretvoriti u domaću životinju koja uz njega osjeća određenu sigurnost, stalni izvor hrane i osiguran smještaj. I ljudi uz psa osjećaju sigurnost budući da lavežom najavljuje opasnost, a velika je pomoć i u lovu koji je nekada bio bitan za opstanak ljudske rase.

 

Put od vuka do psa

Psi se nalaze na svim kontinentim, a njegov razvoj od divljeg vuka (canis lupus) do umiljatog kućnog ljubimca trajao je "svega" 12 do 14 tisuća godina, što je stvarno trenutak u razvoju čovječanstva. U veliku grupu canidae ubraja se i pas canis familiaris zajedno s drugim pripadnicima roda canis: vukom, kojotom i malim šakalom, ali i 21 vrsta lisica, hijene i afričkim divljim psom. Uz zajednički razvojni put obilježava ih i slično ponašanje.

Anatomi i bihevioristi već preko stotinu godina pomno iztražuju porijeklo domaćeg psa i zakljućuju da je vuk, kao predstavnik canida, najsličniji psu po ponašanju, društven je, socijalno organiziran, a sličan je veličinom i bojom krzna. Pretpostavlja se da su ljudi uzimali mladunčad vuka, brinuli o njima i tako ih udomaćili. Vremenom su utjecali na prvobitni izgled psa-vuka, istrenirali lavež, spuštene uši i drugačije "nošenje" repa. Glava postaje šira i veća. U početku su bile male pasmine pasa, dakle manje od vuka, da bi se s vremenom povećala sada imamo i divovske pasmine.

 

Važan društveni događaj

Danas pse koriste za vlastiti prestiž sudjelujući s njima na izložbama pasa koje su u svijetu važan društveni događaj. Prva izložba pasa (Dog show society) održana je 1860. godine u

Birminghamu. Tri godine kasnije održana je prva europska izložba u Parizu (Acclimitation societe). Tada još nisu bile određene pasmine po nekom redu i pravilima. To je bio poticaj za osnivanje klubova uzgajivača, te Međunarodne kinološke federacije (Federation cynologiqe internationale) sa sjedištem u belgijskom gradu Thuin. 

Hrvatski kinološki savez osnovan je već 1892. godine. Naime, osnivanjem kinoloških saveza određeni su standardi za pasmine i selektivni uzgoj, a time i daljnji razvoj pasa kojih je danas 400 vrsta!

 

Psi s posebnim ulogama

• Psi vodiči slijepih osoba

Počelo ih se obučavati poslije I. svjetskog rata kao "oči koje vode". U početku su to bili njemački ovčari, a kasnije su ih zamijenili labradori, zlatni retriveri i njihovi križanci.

• Psi vodiči za gluhe osobe

Obučava ih se zadnjih tridesetak godina. Reagiraju na dječji plač, kucanje na vrata i razne uzbune. "Rade" 24 sata na dan i pretežno su križanci.

• Psi za pomoć osoba s tjelesnom invalidnošću

Krenulo se prije dvadesetak godina s treniranjem uglavnom zlatnih retrivera za pomoć ljudima u invalidskim kolicima.

• Psi kao terapija

Dokazano je da vlasnici pasa manje koriste liječničke usluge i lijekove, zdraviji su i zadovoljniji. U Velikoj Britaniji, npr., pse redovito vode u domove za starije osobe i u bolnice. Korisnici i bolesnici ih mogu dodirivati i igrati se s njima što je itekako važno za te osobe.

• Psi za potragu i spašavanje

Posebno isternirani psi za spašavanje ljudi iz ruševina, lavina, u planinama...

• Psi za traženje mina

Posebno obučeni njemački ovčari i labradori pronalaze neeksplodirane mine u minskom polju.

• Psi za traženje droge i druge krijumčarene robe

Služe policiji i graničarskoj službi. Najčešće su to labradori, njemački ovčari, rotweileri i belgijski ovčari.

 

Uzgojni učinci

Čovjekovo upletanje u razvoj pasa pridonijelo je jačanju otpornosti na bolesti, ali i velikom promjenom izgleda. Kako bi se izbjegli pretjerani zahvati u izgled pasa poput povećane glave, većeg nabora kože i slično, pravila za pasmine su izmjenjena.

 

Nasljedne bolesti i mane

Nasljedne bolesti i mane pojavile su se kao rezultat selekcijskog rada i stvaranja novih pasmina i sve kvalitetnijih predstavnika pojedinih pasmina. Najčešće nasljedne bolesti su:

• Displazija kukova

Kada glava bedrene kosti zbog nepravilnog razvoja ne uliježe u zglobnu čahuru u zdjelici naziva se displazija kukova. Kod starijih pasa izaziva šepavost i bol. Česta je kod njemačkih ovčara, tornjaka, engleskih buldoga, čau-čaua i dobermana. Sve češće se javlja i displazija lakta kod bernskih planinskih pasa, rotweilera i labradora. Pse s lošim nalazima na displaziju isključuje se iz daljnjeg uzgoja.

• Demodikoza

Uzročnik koji živi u koži prvo izaziva promjene na koži glave i ušiju, a kasnije poprima opći neizlječiv oblik. Na potomstvo se prenosi preko roditelja, a najčešće obolijevaju dobermani, dalmatinski psi, njemačke doge i mastifi.

• Greške u zubalu

Najčešće nasljedne greške su pod- grizajuća i predgrizajuće zubalo te nedostatak nekog od 42 zuba čemu je najviše pridonijela selekcija pasa.

• Kriptorhizam i monorhizam

Životinje kojima nedostaje jedan ili oba testisa izlučuju se iz daljeg uzgoja.

• Srčane mane

Doge, koker španijeli, bokseri i kavalir charles španijeli najčešće boluju od srčanih mana čime im je životni vijek znatno skraćen.

• Nasljedne mane

Od nasljednih mana javlja se depi- gmentacija oka, nosne "pečurke", loš stav nogu, loše nošenje repa, nekva- litetno atipično krzno, odnosno dlačni pokrov i loše držanje ušiju. Kod lovač- kih pasa manu predstavlja plahost.

• Agresivnost

Posebnu pozornost treba obratiti na prirodu psa. Agresivnost treba suzbijati od malena. Takve pse se svrstava u opasne i izlučuje ih se iz daljeg uzgoja.

• Psihofizički poremećaji

Prilikom uzgoja i držanja pasa došlo je do promjene podneblja u kojem pas živi. Vlasnici često muče polarne pse na temperaturama od 35° C ili kratkodlake na minus 10. To dovodi do raznih zdravstvenih problema pa čak i duševnih poremećaja.

 

O svemu tome treba voditi računa prilikom nabave psa. Vilim Svečnjak je lijepo rekao: "Pas ima sve odlike čovjeka, a nijednu njegovu manu"

  isprintaj članak