NALAZITE SE U > Najava zbivanja
Etnografski muzej, Zagreb, pruža jedinstvenu priliku za upoznavanje daleke i egzotične zemlje
Objavljeno: 08.10.2018. 11:50  
Dani brazilske kulture 13. - 20. listopada 2018. u Zagrebu
Dani brazilske kulture 13. - 20. listopada 2018. u Zagrebu

Snimila: Blanka Jambrović


Veleposlanstvo Brazila u Zagrebu i Etnografski muzej pozivaju vas na događanja uz izložbu

Braća Seljan kroz prašume i pustinju.

 

 

Program Dana brazilske kulture

 Subota i nedjelja, 13. i 14. 10.

11 – 14 sati

Pjevačke radionice bossa nove

Voditeljica: Katarina Ramljak (Bossa Banda)

 

Ponedjeljak – srijeda, 15. – 17. 10.

19 – 20 sati 

Plesne radionice sambe

Voditeljica: Anny Alves

Prijava na radionice obavezna je do 12.10., e-mail: edukacija@emz.hr. Pjevačko i plesno iskustvo nije potrebno.

 

Utorak 16. 10. 

18 sati Amazona diše – škola na kraju svijeta, putopisno-pjesnička večer s Tomicom Bajsićem uz izložbu fotografija brazilske Amazone i Rio Negra

 

Srijeda 17. 10. 

18 sati Autorsko vodstvo kroz izložbu „Braća Seljan kroz prašume i pustinju'

18.30 sati Dokumentarni film „Ljudi Brazila" (s engleskim prijevodom) 

19 sati Predavanje o Brazilu (na engleskom jeziku)

Predavač: Vicente de Azevedo (Veleposlanstvo Brazila)

 

Četvrtak 18. 10. 

18 sati Autorsko vodstvo kroz izložbu 'Braća Seljan kroz prašume i pustinju'

18.30 Predtavlčjanje borilačko-plesnih vještina capoeire i maculele (Udruga Amazonas)

 

Petak 19. 10. 

Večer brazilskih ritmova i okusa 

19 sati 

Koncert Bossa Banda

Plesni nastup Anny Alves

Prezentacija polaznika pjevačke i plesačke radionice.

 

Subota 20.10.

Obiteljski dan

11 – 13 sati 

Vodstvo kroz izložbu prilagođeno djeci

Brazilske narodne priče

Osnove portugalskog za djecu 

Radionica capoeire za djecu (Udruga Amazonas)

 

 

 

 

Dani brazilske kulture: Jedinstvena prilika za upoznavanje daleke i egzotične zemlje

 

Veleposlanik Brazila u Zagrebu Paulo Roberto Campos Tarrisse da Fontoura: Baš kao i Brazilci, Hrvati su prijateljski usmjeren i gostoljubiv narod. Kao i u Brazilu regionalne razlike su zanimljive. Često govorim da su Zagrepčani malčice ozbiljniji i podsjećaju na stanovnike Sao Paola, dok su Dalmatinci sličniji cariocama – stanovnicima Ria de Janeira. Druga zajednička crta je strast prema nogometu. Moram spomenuti ogromnu podršku koju je cijeli Brazil dao Hrvatskoj na posljednjem SP-u.

 

Razgovarala: Ivana Vranješ

 

Brojne turiste iz cijelog svijeta Brazil privlači prirodnim ljepotama, gostoljubivošću naroda, ali i raznolikošću kulture. Ljepotu i bogatstvo ove daleke i egzotične zemlje moći će upoznati i Zagrepčani na manifestaciji Dani brazilske kulture koja se održava od 13. do 20. listopada u Etnografskom muzeju. Kulturnu manifestaciju organiziraju Veleposlanstvo Brazila u Zagrebu i Etnografski muzej, a svi su programi besplatni za posjetitelje.

O značaju ove manifestacije, njegovom doživljaju Hrvatske te sličnostima Brazilaca i Hrvata govorio je u intervjuu za ZG-magazin veleposlanik Brazila u Zagrebu Paulo Roberto Campos Tarrisse da Fontoura.

 

- Kojim ćete sadržajima predstaviti kulturu svoje zemlje?

Dani brazilske kulture organizirani su kako bi hrvatska publika mogla doživjeti brazilsku kulturu na interaktivan način. Osim izložbe o ekspediciji braće Seljan u Brazilu i šoua brazilske glazbe, posjetitelji će moći sudjelovati u radionicama bossa nove, glazbenog žanra ovjekovječenog pjesmom Garota de Ipanema, radionicama sambe koja je srž karnevala u Rio de Janeiru te radionice capoeire, mješavine plesa i borilačkih vještina, nastale među bivšim afričkim robljem. Također, bit će organiziran početni tečaj portugalskog jezika za djecu, predavanje o Brazilu koji će održati diplomat Veleposlanstva, putopisna-pjesnička večer s Tomicom Bajsićem koji je inspiraciju za svoja djela pronašao u brazilskoj Amazoni te noć brazilskih ritmova i okusa. Na ovaj način želimo ne samo predstaviti svoju kulturu, nego i pozvati publiku da je osobno doživi.


- Koji je cilj održavanja manifestacije?

Naš je cilj pokazati hrvatskoj javnosti kulturne manifestacije zemlje s kojom prosječna hrvatska publika možda ipak nije toliko upoznata. Brazil je vrlo velika zemlja, s više od 200 milijuna stanovnika i teritorijem veličine Europe. Naše kulturne manifestacije su iznimno raznolike i željeli bismo zagrebačkoj publici dati uvid u naše kulturno bogatstvo.

Želimo privući raznovrsnu publiku. Stoga smo pripremili aktivnosti za djecu i odrasle, zaljubljenike u glazbu i ples te ljubitelje poezije i gastronomije. Aktivnosti smo pokušali organizirati tako da svi koji su već upoznati s našom zemljom, kao i oni koji je još nisu upoznali mogu uživati u našoj kulturi.

Što bi od kulturnih sadržaja moglo biti najzanimljivije hrvatskoj publici?

Posebno bih izdvojio izložbu o braći Seljan s obzirom da kroz nju publika može dobiti dojam veličine Brazila. Sve ostalo ovisi o interesima pojedinca. Stoga smo se potrudili ponuditi raznolika iskustva kako bi svatko mogao pronaći ono što ga najviše zanima.


- Kulturna manifestacija je organizirana uz izložbu „Braća Seljan kroz prašume i pustinju”. O kakvoj je izložbi riječ?

Etnografski muzej u Zagrebu je odradio odličan posao u pripremi i postavljanju ove izložbe. Ona daje dobar dojam o tome koliko je Brazil na početku 20. stoljeća bio nepoznat urbanom stanovništvu koje je u to doba nastanjivalo obalno područje. Jedan od doprinosa braće Seljan bio je izrada karata za regije koje su do tada bile neistražene, a koje su danas važna ekonomska i agronomska središta. Jedan od primjera je regija Sete Quedas (Sedam slapova) koja se pojavljuje u izložbi. Od pustinjskog teritorija na početku stoljeća regija se danas razvila u jednu od brazilskih žitnica te posjeduje najveću hidroelektranu na planeti (prema količini proizvodnje električne energije) koja se zove Itaipu.


- Koliko su drugi narodi pridonijeli razvoju vaše kulture pa i hrvatski doseljenici?

Brazilska kultura je rezultat miješanja kultura svih kontinenata. Naravno, postoji velik utjecaj Portugalaca koji su nam tijekom 300 godina kolonizacije ostavili prekrasan dar u obliku portugalskog jezika, a koji se danas govori na području cijelog državnog teritorija. Vrlo je poznat i utjecaj afričkih robova, posebno kroz sambu capoeiru. Nešto manji aspekti su utjecaj indijanske kulture koja se najviše očituje u gastronomiji i brazilskoj svakodnevnici te utjecaj europskih doseljenika s istoka i zapada. Malo je i onih koji su upoznati činjenicom da je najveća japanska zajednica izvan Japana upravo u Brazilu.


Početkom 20. stoljeća najgovoreniji jezik u Sao Paolu, našem najvećem gradu bio je talijanski zahvaljujući velikoj zajednici talijanskih imigranata iz regije Veneto koji su otišli okušati sreću u prvom pravom industrijskom gradu u Brazilu. Zanimljivo je da je naš sadašnji predsjednik Michel Temer libanonskog porijekla, dok je naša bivša predsjednica potomkinja Bugara. Zajednica Hrvata u Brazilu najveća je u Sao Paolu i saveznoj državi Parana. Veliki dio njihuselio je za vrijeme Prvog svjetskog rata i 40-tih godina prošlog stoljeća. Njihov doprinos očituje se ponajprije na lokalnoj razini. Pridonijeli su razvoju Sao Paola u najveći kozmopolitanski grad Latinske Amerike dok su u državi Parana osnovali danas uspješan grad Guarapuavu. Procjenjuje se da je 75 tisuća Brazilaca hrvatskog podrijetla.


- Kako danas mladi Brazilci održavaju svoju kulturu?

Za mlade Brazilce kultura je važan način izražavanja, a odlikuje se različitim oblicima, ovisno o regiji. U velikim urbanim centrima procvjetali su moderni kulturni izražaji zasnovani na internetskoj kulturi. Neki mladi youtuberi iz Sao Paola, Ria de Janeira postali su najvažniji kulturni influenceri u državi. S druge strane, postoje i lokalni kulturni izričaji, primjerice kultura nastala pod utjecajem afričkog stanovništva ukorijenila se na sjeveroistoku države. Na sjeveru u amazonskom području mladi njeguju plesove i tradiciju koje su naslijedili od indijanskih predaka, kao što je Saire de Santarem dok na jugu Brazila postoje zajednice u kojima mladi održavaju tradiciju svojih europskih predaka, ali ipak s brazilskim dodirom.


- U Hrvatskoj ste postavljeni za veleposlanika 2016 godine. Kako doživljavate Hrvatsku, njezinu kulturu i narod?

Budući da dolazim iz zemlje raznolikosti kao što je Brazil cijenim različitost hrvatske kulture i njezine regionalne varijacije. Razlike između Istre i Slavonije, Zagreba i Dalmacije su očaravajuće, posebice kad se uzme u obzir veličina države. Ovdje se Brazilac vrlo brzo osjeća kao kod kuće. Ljudi su topli i gostoljubivi, a krajolici predivni. Stoga me ne iznenađuje što broj brazilskih turista koji dolaze u Hrvatsku tako brzo raste. Samo prošle godine 62 tisuće mojih sunarodnjaka je posjetilo Hrvatsku.

 

- U čemu je sličnost Brazilaca i Hrvata i što mogu naučiti jedni od drugih?

Mislim da Brazilci i Hrvati imaju mnogo toga zajedničkog. Moje je iskustvo vrlo pozitivno. Baš kao i Brazilci, Hrvati su prijateljski nastrojen i gostoljubiv narod. Kao i u Brazilu regionalne razlike su zanimljive. Često govorim da su Zagrepčani malčice ozbiljniji i podsjećaju na stanovnike Sao Paola, dok su Dalmatinci sličniji cariocama – tako zovemo stanovnike Ria de Janeira. Druga zajednička crta je strast prema nogometu. U tom pogledu smatram da mi Brazilci možemo ponešto naučiti od Hrvata. Na kraju moram spomenuti ogromnu podršku koju je cijeli Brazil dao Hrvatskoj na posljednjem Svjetskom prvenstvu.

  isprintaj članak