Zašto su mnoge države počele kupovati zlato puno prije korona virusa
Zlatna groznica se nastavila posljednjih tjedana, što je vodeći pokazatelj zabrinjavajućeg vremena koje je pred nama. ...
Pauk i kako ga se riješiti
Ako ih se želite riješiti nemojte im nauditi, ali ni sebe i svoje izložiti opasnim kemikalijama. ...
Vinari Zagrebačke županije očekuju turiste
Snimljen video kao poticaj turističkom obilasku vinara Zagrebačke županije ...
Anketa


NALAZITE SE U
Draganić upoznajte biciklom
Objavljeno: 19.06.2019. 10:55  
Draganić
Draganić

Draganić se nalazi na raskrižju svih važnijih putova koji spajaju istok i zapad, sjever i jug naše domovine. Raskošna i netaknuta priroda, blagi vinorodni brežuljci, nepregledne stoljetne šume i bogatstvo ribnjaka privlače putnike da zastanu i pogledaju ovaj kraj koji im nerijetko postaje omiljeno vikend odredište. 

Zateknete li se u Draganiću, pokušajte ga upoznati biciklom. Naime, više od 10 kilometara duga i dobro obilježena biciklistička staza s uređenim odmorištima spaja gotovo sve dijelove. Na oko 220 metara nadmorske visine uzdiže se brežuljak oblika piramide. Brežuljak, popularno zvan Piramida, pravi je raj za odmor i opuštanje. S njegovog vrha pruža se jedinstven i zadivljujući pogled na Ozalj i Sloveniju, Karlovac i Gvozd, Zagreb i Sljeme te Pokupsku dolinu. 

Ljubitelji prirode i mira uz pecački štap, na draganičkim se ribnjacima uvijek mogu baviti sportskim ribolovom, a dozvolu mogu nabaviti u lokalnom ribolovnom društvu ili u restoranu Ribič u kojem se uvijek nudi svježu ribu. Također, strastvenim lovcima nudi se veliko lovište za istinsku lovačku pustolovinu.

Za ljetnih večeri Draganićem odzvanjaju pjesme i plesovi Međunarodnog festivala folklora, no posjetiteljima će biti zanimljivi i neki tradicijski običaji poput pohoda pod svjetlom baklje na božićnu ponoćku. 

Bogato kulturno nasljeđe predstavljaju očuvani vjerski objekt, a župna crkva sv. Jurja spominje se već 1334. godine. Tradiciju poklonstva katolicizmu dokazuje i cijela lepeza draganičkih kapela: kapela sv. Siksta iz 1668., sv. Antuna Pustinjaka iz 1671. u Budrovcima, sv. Barbare iz 1731.  u Vrhu, kapela sv. Fabijana i Sebastijana u Lazini iz 1668., sv. Magdalene u Gucima iz 1683. godine. Kapela sv. Trojstva podignuta je 1689. godine iz drveta, te očarava vrhunskim freskama po svodu i bočnim zidovima.

  isprintaj članak