Znate li išta o kopačima zlata?

Garimpeiro (rudar - kopač) u Brazilu ili Mozambiku, galamsey u Gani ili rudari nindže u Mongoliji često su okosnica lokalnih gospodarstava. ...
Zašto su mnoge države počele kupovati zlato puno prije korona virusa
Zlatna groznica se nastavila posljednjih tjedana, što je vodeći pokazatelj zabrinjavajućeg vremena koje je pred nama. ...
Pauk i kako ga se riješiti
Ako ih se želite riješiti nemojte im nauditi, ali ni sebe i svoje izložiti opasnim kemikalijama. ...
Anketa


NALAZITE SE U > Odredišta
Draganić upoznajte biciklom
Objavljeno: 19.06.2019. 10:55  
Draganić
Draganić

Draganić se nalazi na raskrižju svih važnijih putova koji spajaju istok i zapad, sjever i jug naše domovine. Raskošna i netaknuta priroda, blagi vinorodni brežuljci, nepregledne stoljetne šume i bogatstvo ribnjaka privlače putnike da zastanu i pogledaju ovaj kraj koji im nerijetko postaje omiljeno vikend odredište. 

Zateknete li se u Draganiću, pokušajte ga upoznati biciklom. Naime, više od 10 kilometara duga i dobro obilježena biciklistička staza s uređenim odmorištima spaja gotovo sve dijelove. Na oko 220 metara nadmorske visine uzdiže se brežuljak oblika piramide. Brežuljak, popularno zvan Piramida, pravi je raj za odmor i opuštanje. S njegovog vrha pruža se jedinstven i zadivljujući pogled na Ozalj i Sloveniju, Karlovac i Gvozd, Zagreb i Sljeme te Pokupsku dolinu. 

Ljubitelji prirode i mira uz pecački štap, na draganičkim se ribnjacima uvijek mogu baviti sportskim ribolovom, a dozvolu mogu nabaviti u lokalnom ribolovnom društvu ili u restoranu Ribič u kojem se uvijek nudi svježu ribu. Također, strastvenim lovcima nudi se veliko lovište za istinsku lovačku pustolovinu.

Za ljetnih večeri Draganićem odzvanjaju pjesme i plesovi Međunarodnog festivala folklora, no posjetiteljima će biti zanimljivi i neki tradicijski običaji poput pohoda pod svjetlom baklje na božićnu ponoćku. 

Bogato kulturno nasljeđe predstavljaju očuvani vjerski objekt, a župna crkva sv. Jurja spominje se već 1334. godine. Tradiciju poklonstva katolicizmu dokazuje i cijela lepeza draganičkih kapela: kapela sv. Siksta iz 1668., sv. Antuna Pustinjaka iz 1671. u Budrovcima, sv. Barbare iz 1731.  u Vrhu, kapela sv. Fabijana i Sebastijana u Lazini iz 1668., sv. Magdalene u Gucima iz 1683. godine. Kapela sv. Trojstva podignuta je 1689. godine iz drveta, te očarava vrhunskim freskama po svodu i bočnim zidovima.

  isprintaj članak