Život bez muke i nereda
Jeste li se sjetili kupiti jeftinu plastičnu foliju i njome zaštititi radnu površinu prilikom rada za koji smatrate da će je dosta zaprljati? Kad završite jedno ...
Pet načina kako pronaći pravog životnog partnera
Postoje razne stvari koje nekome mogu otežati pronalazak srodne duše, počevši od previše zauzetosti poslom, nespojivosti itd. Postoje čak i oni koji su odlučili ...
Kostarika je proglašena najsretnijom zemljom u Latinskoj Americi
Ovo istraživanje mjeri očekivano trajanje života, BDP po stanovniku, doživljaj korupcije, slobodu donošenja odluka, podršku drugih ljudi u teškim vremenima i ve ...
Anketa


NALAZITE SE U > Mala škola turizma
U Europskoj uniji je 2019. godine prodano preko 15 milijuna bicikla
Objavljeno: 31.10.2020. 08:40  
Europljani vole bicikle, a Hrvatska i cijela Jadransko-jonska regija stvarno imaju što ponuditi
Europljani vole bicikle, a Hrvatska i cijela Jadransko-jonska regija stvarno imaju što ponuditi

Europljani vole bicikle, pokazuju brojke iz izlaganja Miklosa Berencsija iz mađarskog Nacionalnog EuroVelo koordinacijskog centra, koje je imao na nedavnoj međunarodnoj radionici „Cikloturizam i kulturne rute" koje je organiziralo Ministarstvo turizma i sporta. 

U EU je 2019. godine prodano preko 15 milijuna bicikla, a sada već tri milijuna ili gotovo 20% prodaje čine električni bicikli. Berencsi kaže da Hrvatska može privući bicikliste izvan sezone jer ima blagu klimu i pogodna je za treninge. Kao hrvatske dobre primjere isaknuo je hotelski lanac Valamar koji je svoju smještajnu ponudu prilagodio biciklistima, kao i, u biciklističkim krugovima, poznatu utrku brdskih biciklista „4 islands MTB Stage Race" koju se održava na Krku, Rabu, Cresu i Lošinju, a koja je odličan promotor Hrvatske kao cikloturističkog odredišta.

Frank Hoffman, član uprave ADFC-a, njemačkog biciklističkog saveza, prikazao je nagli rast biciklističkog turizma u Njemačkoj. Godine 1999. Njemačka je imala 1,9 milijuna izletnika na biciklima. U 15 godina, do 2014. godine, ta brojka narasla je na četiri milijuna, a samo u posljednjih pet godina njemački turizam dosegao je čak 5,4 milijuna turista na biciklima. A to nisu ljudi koji idu na jednodnevni izlet, već ozbiljni turisti koji ostvaruju u prosjeku sedam noćenja. Na svojim biciklima voze se dnevno 50 do 60 kilometara svaki dan, uživaju u okolišu i mirnoj vožnji, domaćoj hrani i vinima, na putu ostaju devet dana, od čega do sedam dana bicikliraju.

 

Prilika za Jadransko-jonsku regiju

Jadransko-jonska regija od Italije do Grčke, a kojoj pripada i Hrvatska, kolijevka je nekoliko ključnih civilizacija ovog dijela svijeta. Izuzetno bogata povijest i bogatstvo kulturnih i vjerskih različitosti ostavština su koja je istovremeno i prilika za bolju budućnost, upravo kroz razvoj nadopunjujuće turističke ponude posebno u dijelu održivog i odgovornog oslanjanja na bogatstva. Teško je i nabrojati koliko se zanimljivih povijesnih priča može ispričati i prirodnih ljepota pokazati suvremenim cikloturistima na ovom području koje povezuju stari Grci, Rimljani, srednjevjekovno razdoblje, provale Osmanlija i događaji zbog kojih su započinjali veliki ratovi. Turističko bogatstvo ovog prostora jsu prekrasna priroda, raznolikost kultura i vjera u ovom povijesnom prostoru na kojem odzvanjaju pozivi na molitvu imama i crkvena zvona, tamburica, šargija, harmonika, dvojnice, zurle, samica...

EUSAIR je regionalna strategija koja potiče održivi i odgovoran razvoj turizma prema okolišu i ljudima. Hrvatska koordinira tu temu strategije za svih devet zemalja i ima priliku predvoditi transformaciju turizma sukladno zelenim standardima zapisanima u Europskom zelenom planu i UN-ovoj Agendi 2030.

 

Gdje je Hrvatska?

Podaci Europske biciklističke federacije ECF iz 2014. godine smještaju Hrvatsku među države članice EU koje imaju relativno mali prihod po stanovniku od cikloturizma. Hrvatska ostvaruje ispod 40 eura, dok prva kategorija država EU dobije preko 100 eura po stanovniku. „Istraživanje o stavovima i potrošnji turista u Hrvatskoj" iz 2017. godine Instituta za turizam Zagreb, pokazuje da je 0,2 % od ukupnog broja turista došlo u Hrvatsku na biciklu, dok se za vrijeme boravka u odredištu 12,6% turista koristi biciklom. Čak 57,5% gostiju nije zadovoljno biciklističkom infrastrukturom u Hrvatskoj. To je ozbiljan nedostatak i izazov za sektore turizma i prometa.

Čak četiri EuroVelo pravca prolaze Hrvatskom. Pravac EV6 Atlantik - Crno more ili Dunavska ruta prolazi Baranjom od graničnog prijelaza Duboševica, uz Park prirode Kopački rit, Osijek, Aljmaš (ušće Drave u Dunav), Vukovar i Ilok. Sredozemni pravac (EV8) od Istre do Dubrovnika najdulja je EuroVelo ruta u Hrvatskoj dužine 1.116 km i nudi čak 20 glavnih i osam alternativnih dnevnih dionica koje obuhvaćaju i dio otoka (Cres, Krk, Rab, Pag, Ugljan, Pašman, Korčulu i pol. Pelješac). U pravac EV9 Baltik - Jadransko more uključena je dionica kroz Istru do Pule, a ruta EV13 ili Ruta željezne zavjese uključuje Dravsku rutu, odnosno područje UNESCO Prekograničnog rezervata biosfere Mura-Drava-Dunav, od Goričana u Međimurju do Batine u Baranji.

U Hrvatskoj postoji i deset državnih glavnih biciklističkih ruta ustanovljenih proteklih godina radi sustavnijeg poticanja razvoja, certificiranja i promidžbe cikloturizma. Njihov popis dostupan je na stranici cikloturizam.hr Koordinacijskog tijela za razvoj cikloturizma Hrvatske koje provodi Akcijski plan razvoja cikloturizma Hrvatske.

U vremenu kada se ponovno odredi odnos prema okolišu i prirodi, sigurno je pravo vrijeme za ozbiljan korak prema održivijim prometnim rješenjima, pa tako i biciklizmu. 

  isprintaj članak