Roboti koji brinu o nama
Kada je robot sposoban je razgovarati i nastupiti s govorom i odgovarati na razne upite. ...
Korijeni europskog kršćanstva
Kršćanski pisci crkvene povijesti pridonijeli da se o caru Galeriju stvori loša slika, a njegov edikt prekrije zaborav! ...
Anketa


NALAZITE SE U > Odredišta
Istodobno i vjerski i etnografski čin
Objavljeno: 25.07.2018. 21:39  
Fašinada u Boki kotorskoj
Fašinada u Boki kotorskoj
U sredini bokokotorskog zaljeva u Crnoj Gori smještena su dva otoka, a priča o jednom, Gospi od Škrpjela, počela je još 1452. godine.
Po predaji 22. srpnja na hridi ili škrpjelu ukazala se slika Gospe, pa su joj Peraštani, ponajprije pomorci, na tom mjestu podignuli svetište. Ništa čudno,primjetili bi neupućeni, da crkva nije podignuta na otoku koji je stoljećima stvaran kamen po kamen. I svakog 22. srpnja, poštujući tradiciju svojih predaka, stanovnici Perasta organiziraju Fašinadu, možda najstariju procesiju na Sredozemlju. Peraštani svojim okićenim barkama dopremaju kamenje i tovar iskrcavaju u more uz otok. Uz simboliku i podsjećanje na stvaranje otoka Gospe od Škrpjela, Fašinada ima i praktični karakter jer se otok na taj način dalje učvršćuje i raste. U barkama nema pripadnica ljepšeg spola, ali u pitanju nije diskriminacija nego zaštita. Naime, Risan i Morinj bili su na području Otomanskog carstva i kako bi se žene zaštitilo od upada turskih barki, Fašinada je bila i ostala privilegija muškaraca. Danas je Fašinada sve više i turistička zanimljivost. Na peraškoj rivi se svakog 22. srpnja okupi na stotine Peraštana, Bokelja, ali i njihovih gostiju. Govori se talijanski, engleski, njemački, škljocaju fotoaparati, zuje kamere, a bez pripadnika sedme sile ne može. Konvoj od tridesetak barki ispraćaju zvona crkve svetog Marka iz Perasta, a dočekuje ga zvonjava s tornja crkve Gospe od Škrpjela. Crkva na ovom otoku je po mnogo čemu jedinstvena: od srebrnih pločica kojima su Bokelji zahvaljivali Gospi na liječenju, preko zidnog životopisa Tripa Kokolje, do različitih poklona pomorca koje su donijeli iz raznih krajeva svijeta. Oltar na kojem je i danas ikona Gospe pronađena u 15. st. na hridi napravljen je u višebojnom mramoru, a priča kazuje da je najrjeđi zeleni mramor plaćen suhim zlatom. Oni izabrani (ako im to još i kilogrami dopuštaju) mogu se provući iza oltara na mjesto gdje su po predaji bile dvije hridi i svaka želja koju pomisle ostvarit će se.
U vrtu iz crkve Gospe od Škrpjela koja ima oblik pramca na brodu i u kojoj je zemlja iz svih naselja bokokotorskog zaljeva, raste mirisno sredozmeno bilje, a u malom muzeju su predmeti koji dugo ostaju u sjećanju...
I mada je Fašinada po načinu na koji se organizira sačuvala svoju starinsku jednostavnost, ona je istodobno i vjerski i etnografski čin jer je obilježava i pjevanje bugarštica, najstarijih narodnih pjesama dugog stiha.
Iako je to uistinu doživljaj za pamćenje, ne treba čekati 22. srpnja za posjetu Gospi od Škrpjela. U svako doba ste dobrodošli! 
  isprintaj članak