Helsinški bijenale 2021., „Isto more“ od 12. lipnja do 26. rujna 2021. godine
Helsinški bijenale 2021., „Isto more“, održat će se na helsinškom otoku Vallisaari, od 12. lipnja do 26. rujna 2021. ...
Veseli balkoni
Dolaskom toplijih dana, kada prođu svi strahovi od ranojutarnjih mrazeva, počinjemo razmišljati o cvjetnim ukrasima na našim balkonima ili prozorskim daskama. ...
Tajanstveno došao i – otišao
Zbog sumnjivih okolnosti zadržali su ga u hotelskoj sobi sa čuvarom. Iz nje je tajanstveno nestao zajedno s dokumentima. ...
Anketa


NALAZITE SE U > Izdvojeno
Kako smanjiti potrošnju energije?
Objavljeno: 31.01.2021. 16:21  
Hladnjak i što (ne)pripada u njega
Hladnjak i što (ne)pripada u njega

S udjelom od oko 25 posto ukupne potrošnje, hladnjak je najveći potrošač električne energije u kućanstvu. Osim mogućnosti nabave uređaja s oznakom A kvalitete i pravilnim korištenjem možemo smanjiti potrošnju energije. Često otvaranje vrata u hladnjak propušta puno topline koja se zatim mora pretvarati u hladnoću. To stoji energije, a samim time i električne struje. Onaj tko u svoj hladnjak uvede red i jednostavan sustav spremanja namirnica ne mora dugo tražiti ono što želi izvaditi. Osim toga, ostatke od ručka bi prvo trebalo u potpunosti ohladiti prije nego što ih se pohrani u hladnjak. Redovito odleđivanje hladnjaka je također preporučljivo budući da zbog debelih naslaga leda tekućina za hlađenje u isparivaču može preuzeti manje topline što za posljedicu ima češće paljenje agregata hladnjaka.

 

Na koji način radi hladnjak?

Na umjetan način zapravo nije moguće proizvesti hladnoću. Može se samo oduzeti, odnosno smanjiti toplina i upravo to radi hladnjak. U unutrašnjosti hladnjaka, kroz izolacijske vodovodne cijevi tzv. isparivača, teče posebna tekućina za hlađenje. Ovo sredstvo za hlađenje već pri niskim temperaturama isparava slično vodi kod kuhanja i na taj način hladnjaku oduzima toplinu. Kako bi bio zaštićen od stvaranja mogućih taloga, isparivač je smješten izravno iza stražnje ploče. Agregat usisava sredstvo za hlađenje iz unutrašnjosti hladnjaka. Preko rashladnih radijatora se prekomjerna energija oslobađa kao toplina. Iz tog je razloga važno prekomjernoj energiji ostaviti prostora. Hladnjak stoga ne smije biti postavljen preblizu zida.

 

Različita temperaturna područja unutar hladnjaka

Načelo se zna iz fizike: toplina se penje prema gore, hladan zrak pada prema dolje. Pri preporučenim prosječnim temperaturama od 5° C do 7° C hladnjak dijelimo na nekoliko različitih područja hlađenja.

Na najvišoj polici hladnjaka gdje temperatura iznosi oko 10°C trebalo bi skladištiti namirnice koje trebaju malo pothlađivanja, npr. marmeladu, kečap, otvorene staklenke, konzerve i slično. Srednji dio hladnjaka je 3° C hladniji i najbolji je za sve mliječne proizvode kao što su jogurt, sir, sirni namazi itd. Policu niže prevladava temperatura niža za približno 5°C. Ovdje bi trebalo staviti i čuvati sve osjetljive namirnice kao što su salame, meso i riba. U ladici za voće i povrće, smještenoj skroz dolje, temperatura je opet oko 10°C zahvaljujući staklenoj pregradi između najniže police i ladice za voće i povrće.

 

Što (ne)pripada u hladnjak?

U hladnjak pripadaju: sir – pri čemu sireve s plijesni treba odvojiti od tvrdih sireva, grožđe, rotkvice, šparoge – najbolje vlažno umotane, salata i mrkve. Kavu bi trebalo skladištiti u zrakonepropusnom pakiranju kako miris kave ne bi prešao na druge namirnice.

U hladnjak ne pripadaju: senf, neotvorene konzerve, kruh, rajčica, jabuke, banane, krumpir, paprika, avokado i krastavci.

Jabuke i rajčice ispuštaju puno etilena pa voće ili povrće smješteno u njihovoj blizini mogu brže venuti ili čak propasti.

  isprintaj članak