Ovo su najjače putovnice svijeta 2019. godine
Hrvatska se, među članicama Europske unije, već godinama nalazi u nepovoljnom položaju zajedno s Bugarskom i Rumunjskom. ...
Zašto u Aziji nose kirurške maske za lice
Stanovnici ovih država vjeruju u tradicionalnu kinesku medicinu (TCM) prema kojoj su dah i disanje sastavni su dio dobrog zdravlja, a izlaganje lošem zraku može ...
Najbolji hotelski lanci za LGBTQ osobe u SAD-u
Mnogi hoteli u SAD-u prilagođeni su LGBTQ osobama, od velikih međunarodnih lanaca do malih hotela. Pogledajmo koji hotelski lanci pozivaju LGBTQ goste i pružaju ...
Anketa


NALAZITE SE U > Vijesti
Mogućnost nekontroliranih ekscesa s trajnim posljedicama za prostorni razvoj, identitet i sliku grada Zagreba
Objavljeno: 02.10.2019. 15:55  
Hrvatski arhitekti predlažu niz rješenja za donošenje aktualnih Izmjena i dopuna Generalnog urbanističkog plana Zagreba
Hrvatski arhitekti predlažu niz rješenja za donošenje aktualnih Izmjena i dopuna Generalnog urbanističkog plana Zagreba

Zagreb 

 

Hrvatska komora arhitekata, Udruženje hrvatskih arhitekata, Udruga hrvatskih urbanista, Hrvatsko društvo krajobraznih arhitekata, Društvo arhitekata Zagreba i Arhitektonski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, u cilju daljnjeg razvoja grada, predlažu niz rješenja za donošenje aktualnih Izmjena i dopuna GUP-a Zagreba.

Postupak izmjena i dopuna GUP-a započet 2016. godine potrebno je završiti, a po završetku pristupiti izradi novog GUP-a grada Zagreba, koji će biti utemeljen na potpuno novim stručnim i znanstvenim podlogama te revidiranoj Strategiji razvoja Grada Zagreba.

Započeti postupak moguće je dovršiti isključivo prema zakonskoj proceduri donošenja prostornih planova, odnosno usklađivanja prijedloga izmjena i dopuna GUP-a sa zakonima i planom višeg reda. Također je potrebno izbaciti sve odredbe koje nisu znanstveno i stručno utemeljene i unutar kojih nije u potpunosti jasno zaštićen javni interes.

Naglašavamo da se svi ključni projekti od važnosti za grad i građane grada Zagreba mogu provesti prema već važećem Generalnom urbanističkom planu te ne postoji niti jedan jedini razlog zbog kojeg bi hitno donošenje izmjena i dopuna bio imperativ, a pogotovo ne pitanje opstanka ili napretka grada Zagreba

U tom kontekstu, čak i projekt Grada u gradu, tzv. zagrebački Manhattan, na kojem je najveći zanimanje javnosti, moguće je u većem dijelu provesti dovršenjem započetog postupka Gradskog projekta Zagrebačkog velesajma. Prostor Hipodroma, prvenstveno zbog neusklađenosti s planom višeg reda, ali i kao vrijedan gradski prostor, nužno je ostaviti u sportsko-rekreacijskoj namjeni. Kroz anketni urbanistički natječaj, kao pripremu za novi GUP, može se istražiti koje sadržaje od javnog interesa i njima odgovarajuće je moguće planirati na tom prostoru, u cilju umanjenja moguće apartmanizacije i njenih negativnih posljedica poznatih iz drugih gradova Hrvatske. Takav prostor pogodan je za sve vrste javno dostupnih sportsko-rekreacijskih i društvenih sadržaja te treba postati jedan od glavnih društvenih atraktora novog gradskog centra.

Za omogućavanje izgradnje novih podzemnih garaža praktički u svim blokovima Donjeg gradu nisu jasni stručno utemeljeni razlozi. Postojećim GUP-om omogućena je izgradnja četiri velike podzemne garaže: u Klaićevoj ulici, na Trgu dr. Franje Tuđmana, kod zgrade Fakulteta elektrotehnike i računarstva te kod Gradske uprave. Izgradnjom ovih garaža, redom predviđenih po obodu Donjeg grada, značajno bi se pridonijelo smanjenju prometnog opterećenja Donjeg grada. Prometna studija, izrađena kao djelomična analiza kapaciteta podzemnih garaža i parkirališta u Donjem gradu,  predlaže dvije nove javne garaže na Šalati i Dolcu, na prostorima koji su prometno već sada snažno opterećeni i teško dostupni. Takav pristup ne možemo pozdraviti. Za dugoročno rješavanje ovog problema nužno je cjelovito promišljanje i donošenje strategije razvoja prometa koja bi bila sastavni dio Strategije razvoja grada Zagreba, a sve s ciljem usklađenja sadržaja koji usmjeravaju dnevnog kretanja na prostore javnog prometa.

Nejasan je i prijedlog novog smještaja Nacionalnog stadiona, koje je ovim izmjenama i dopunama predviđen u Blatu, a ovih dana vidimo najave o konačnom rješenju stadiona u Maksimiru. Ni jedno ni drugo rješenje nije opravdano i ne može stručno biti prihvatljivo bez kvalitetnog promišljanja potrebnih kapaciteta, prometne povezanosti i budućih korisnika stadiona u cilju potpune održivosti.

Ovim izmjenama i dopunama GUP-a predložena je mogućnost izgradnje zgrada do 1.000 čvm i u jedinim preostalim gradskim „džepovima" zelenila sa Medvednice: Tuškanca, Pantovčaka, Mullerovog brijega i Šalate. Argumenti za takvu odluku su u potpunosti pogrešni i neutemeljeni.

Ovim putem pozivamo i gradske zastupnike da institut amandmana, koji im je zakonom omogućen, ne koriste za takozvane „točkaste" izmjene i dopune GUP-a. Tim postupcima oni izravno utječu na povećanje vrijednosti nekretnina i pogoduju vlasnicima pojedinih zemljišta. Institut amandmana treba koristiti iznimno i samo onda, kada iza prijedloga stoje stručno utemeljeni i znanstveno dokazivi argumenti. Na prethodnom usvajanju Izmjena i dopuna GUP-a u srpnju 2019, koji prijedlog je naknadno povučen, amandmanima je predložena prenamjena preko 150.000 čvm sportsko-rekreacijskih površina i površina zaštitnog zelenila te društvene namjene u stambenu i mješovitu namjenu. Za ilustraciju, na takvoj površini moguće je sagraditi oko 1.000 novih stanova. Strategija prostornog razvoja Republike Hrvatske prikazala je u svojim demografskim projekcijama do 2030. godine očekivani pad ukupnog broja stanovnika RH, dok je za Grad Zagreb očekivan rast od svega 5.000 stanovnika u razdoblju 2020.-2030. godina. Stoga možemo zaključiti da za amandmanskom prenamjenom zelenih u površine namijenjene izgradnji nema stvarne potrebe, nego se radi isključivo o pogodovanju interesima pojedinaca.

Donošenjem izmjena i dopuna GUP-a bez ovih usklađenja, a prema predstavljenom u zadnjoj ponovnoj javnoj raspravi, gradski zastupnici bi napravili nepovratnu štetu gradu Zagrebu i njegovim građanima te otvorili mogućnost nekontroliranih ekscesa s trajnim posljedicama za prostorni razvoj, identitet i sliku grada Zagreba.

  isprintaj članak