Ovo su najjače putovnice svijeta 2019. godine
Hrvatska se, među članicama Europske unije, već godinama nalazi u nepovoljnom položaju zajedno s Bugarskom i Rumunjskom. ...
Zašto u Aziji nose kirurške maske za lice
Stanovnici ovih država vjeruju u tradicionalnu kinesku medicinu (TCM) prema kojoj su dah i disanje sastavni su dio dobrog zdravlja, a izlaganje lošem zraku može ...
Najbolji hotelski lanci za LGBTQ osobe u SAD-u
Mnogi hoteli u SAD-u prilagođeni su LGBTQ osobama, od velikih međunarodnih lanaca do malih hotela. Pogledajmo koji hotelski lanci pozivaju LGBTQ goste i pružaju ...
Anketa


NALAZITE SE U
Dobrodošli u Hrvatsku!
Objavljeno: 09.07.2017. 19:36  
Hvar na sramotu Hrvatske
Hvar na sramotu Hrvatske
  • Hvar na sramotu Hrvatske

Ploča s kaznama u Hvaru, turisti u Kuti na Baliju

 

Očito ne baš dragi turisti, ne samo da ste skupo platili odmor, još ćemo vam dodatno naplatiti sve što nam se ne sviđa, a uskoro uvodimo i čadore (burke) kako nas ne biste sablažnjavali budući da među vama ima puno ljepših od nas!

Ako je suditi po izvješenoj ploči u gradu Hvaru, za koju se pitam je li zakonito na razini gradske uprave donositi tu vrstu kazni, turisti, koji trenutno jedini spašavaju ovu državu, očito nam ne trebaju. O, narode, kratke li si pameti!


Napisao: Željko Marušić

 

Nisu baš tako davno bila ratna vremena kada smo molili domaće goste (budući da stranih nije biulo) da dođu u Dalmaciju, a gotovo smo i plaćali da dođu u Dubrovnik i pridonesu moralu ljudi i blagajni Dubrovnika! Samo jedna bombica na Jadranu ili neki nesretni slučaj većih razmjera može uništiti sav turizam, a onda?

 

Mislim da je najveći problem hrvatskog turizma što većina građana ne putuje u inozemstvo na odmor, što se odnosi i na političare, turističke djelatnike poput hotelijera i ugostitelja, te zadužene za marketing (direktore i zaposlenike u turističkim zajednicama uključivo i Glavni ured HTZ-a). Isto se odnosi i na djelatnike Ministarstva turizma. Naime, kada sam svojevremeno uređivao i vodio radijsku emisiju "Sunčana", koja je emitirana iz studija Narodnog radija i prenosilo ju je čak 25 hrvatskih radio stanica čime je bila najslušanija radio emisija u Hrvatskoj uopće, imao sam uvažene goste sa svih područja života, a to znači iz turizma. Naime, uprkos pogrešnom razmišljanju, turizam je baš sve, od lijepo uređenioh izloga, podšišane živice uz tramvajsku prugu, preko dobro odjevenih stanovnika do dobrog televizijskog programa! Tako mi je ponekad bio gost i Niko Bulić, tadašnji direktor Glavnog ureda Hrvatske turističke zajednice (za kojim žalim što to više nije budući da nikako ne mogu naći dostojnog nasljednika, a bio sam sretan kada je odlazio s tog položaja misleći da će doći netko suvremeniji, poletniji). Na upit je li ikada ljetovao (bio na godišnjem odmoru) u inozemstvu odgovorio je kako je bio dva puta i to u all inclusive ljetovalištima u Tunisu i Turskoj! A Jure Razmilić, tanašnji direktor Turističke zajednice Splitsko-dalmatinske županije, javno je, izravno u eter, izjavio kako nema potrebu za time jer je na njegovom otoku najljepše! A takvih bih primjera mogao navesti bezbroj.

Dakle, ti ljudi, koji određuju pravce razvoja hrvatskog turizma, nikada nisu vidjeli i doživjeli pravi turizam! Pa kako će ga onda prikazati i predočiti ljudima "ispod sebe", odnosno znati se boriti s konkurencijom u svijetu! Najbolji primjer takvih promašaja je naturizam budući da smo se od naturističke velesile pretvorili u niti spomena vrijednu zemlju.

Seks turizam smo u svojim glavama zamračili, iako u Hrvatskoj postoji, dok ga druge zemlje itekako reklamiraju i - dobro zarađuju. Ne, ne glumite nevinašca! Kada smo bili mladi koliko smo puta goli plivali prilikom noćnog kupanja, s dragom (dragim) goli bili u nekom kutku plaže, a postojalo je i nepisano pravilo kako se stotinu metara iza zadnje kuće u naselju može plivati gol. I gay turizam je cvjetao u Rovinju, Rabu, Dubrovniku... Nije se pričalo, ali svi su znali za kafić Sandra na Rabu, npr. Čak su propisane kazne za spolni odnos u javnosti. Bila je oko stotinu eura kod nas i nekim drugim europskim državama, a dio njih za općenje na javnom mjestu nije ni propisalo kazne! O tome sam pisao o dosta godina temeljeno na službenim podacima dobivenim iz upitanih država.

 

Čini mi se da je Katolička crkva u Hrvatskoj uspjela u namjeri preodgajanja mladih u vrlo konzervativnom duhu. Naravno, ne u Zagrebu ili, primjerice, u Varaždinu, već upravo u Dalmaciji! Sjećam se slučaja iz Novalje, pred nekih sedam godina kada sam radio reportažu o tom gradu i došao u dodir sa sedamnaestogodišnjakinjom i njenim vršnjakom u tamošnjem muzeju, a koji su mi rekli da mrze mlade turiste. Zamislite, kažu oni, dolaze pred jutro sa Zrća, galame i drogirani su! Posebno me dojmila s mržnjom izgovorena riječ: mržnja!

A od tih istih turista žive i oni i njihovi roditelji!

 

Često se spominje drogu. Trebali bismo već jednom prihvatiti činjenicu da postoji i neiskorjenjiva je. Nešto poput prostitucije koju bi također trebalo legalizirati. Što je droga, što su narkomani? Gdje prestaje užitak, a gdje počinje ovisnost? Kada bismo tri stručnjaka stavili za stol i zamolili odrednice svaki bi od njih iznio drugačije mišljenje. Marihuana je legalizirana. THC se koristi kao ljekovito sredstvo. Znači nisu droga! A najzastupljeniji su. Kokain je popularan, ali skup, pa ga koriste uglavnom bogatiji ljudi (itekako na Hvaru!) svih godina starosti. Heroin, da, to je ovisnost. No, tko je krivac što ga netko koristi?

Droga je sveprisutna. I u državama u kojima korisnike droge čeka smrtna kazna. Izazov? Ne znam, ali se sjećam velike ploče na ulazu na otok Phangan na Tajlandu, a na kojoj piše na engleskom i tajlandskom jeziku kako je to otok bez droge. A kada se dođe do šanka u nekom kafiću pipničar otvara "menu" s popisom droga! Ima je i u Japanu i u Čadu, a ne bih se kladio da je nema i u Demokratskoj Narodnoj Republici Koreji.

Ne prihvaćam priču kako mala djeca vide narkomane koji hodaju ispred škola i vrtića. Vide i svoje pijane očeve ili roditelje koji zaudaraju na duhan ili smrde po znoju. A onda?

 

A kada spominjem smrad cigarete sjetio sam se moje Riječi urednika u jednom od brojeva Turist plusa prilikom prve zabrane pušenja u ugostiteljskim objektima našoj zemlji. Pisalo se kako će turizam propasti, da bi se na kraju 99,9 posto ugostitelja držalo propisa. U ono vrijeme sam puno putovao i obilazio kafiće i samo sam naišao na jedan u Varaždinu u kojem se pušilo. Tim povodom sam u kolumni naveo kako je to jedini zakon u našoj državi kojeg se svi pridržavaju, ali da neće dugo trajati. Tako je i bilo pa danas imamo "karikaturu" od zakona u kojem se navode ventilacije i slično pa imamo kafiće s kupaonskim ventilatorom kako bi bilo dozvoljeno pušenje. I svi smrdimo nakon boravka minutu-dvije u njemu, a da ne govorimo da se smrad iz kafića širi na cestu i po nekoliko metara udaljenosti.

Da, prijatelji, cigareta je velika droga, a svugdje je dozvoljena radi novca, odnosno zarade! Danas u mnogim državama nije dozvoljeno pušiti ni na cesti, osim na za to određeni mjestima, i svi opet zarađuju. Pitanje je samo opće kulture. Uostalom, i u zrakoplovima je zabranjeno pušenje desetljećima i lete dupkom puni!

 

Licemjerno je, poput ljudi na Hvaru (čast časnim iznimkama), glumiti nevinašca i gledati kako turistima zagorčati boravak i oduzeti im svaku lipu ili eurocent! Uvijek se sjetim Balija, a nije jedini s takvim načinom razmišljanja stanovnika, u kojem rado ističu kako im je čast i zahvalni su što ste im kao turist došli budući da od vas žive. Eh, moji Hvarani, na Baliju je daleko jeftinije, bolje i ljepše negoli kod vas. I desetodnevni ili četrnaestodnevni odmor s uključenom zrakoplovnom kartom je jeftiniji! Pa, barem dio naplaćenih kazni uložite u vlastito prosvjećivanje!

 

P.S. Računajte koliko zarađuje prosječni iznajmljivač u Hvaru u godini dana na četiri apartmana po prosječnoj cijeni iznajmljivanja od samo 100 eura na dan u 40 dana i po 60 eura na dan u idućih 20 dana. To je preko 25.000 eura više male uslugice turistima poput hrane, a nerijetko i dodatka za čišćenje! Dvije tisuće eura plaće mjesečno za dva mjeseca rada?! I na to pljuju!

  isprintaj članak