Šarene maske za lice dobivaju na popularnosti u Južnoj Koreji
Poznata glumica Kim Hye-soo objavila je na društvenim mrežama svoju fotografiju s maskiom neonske boje. Fotografija je privukla velik broj klikova i lajkova. ...
Prirodan hidrogel kao ekološko rješenje za suše
Bečki znanstvenici razvili su hidrogel od potpuno prirodnih sirovina koji dugoročno poboljšava kakvoću tla. ...
Glačalo i glačanje
Kada kupujete novo glačalo obavezno provjerite ima li odgovarajući atest tj. zadovoljava li sigurnosne sustave u našoj zemlji. ...
Anketa


NALAZITE SE U
U Šoderici kod Koprivnice ima somova težih od stotinu kilograma.
Objavljeno: 01.05.2012. 10:01  
Istine i mitovi o somu
Istine i mitovi o somu

Ulovi kapitalnih primjeraka somova, među kojima prednjači onaj od 91 kg, ulovljen na jezeru Jegeniš kod Koprivnice, zaintrigirao je javnost i ribolovne krugove s pitanjem – ima li još većih? Koliko, uopće može narasti som u našim vodama?


Napisao: Siniša Slavinić

 

Nesumnjivo (naš obični Silurus glanis) som je naša najveća slatkovodna vrsta, koja nastanjuje nizinske vode Hrvatske. U literaturi se spominje da je som najveća europska slatkovodna vrsta i da može narasti i do tri metra dužine s težinom od 250 do 300 kg (Petković, "Sve o ribolovu"),  pa i više od 300 kg i do 5 metara dužine ("Ribarstvo", grupa autora, str. 159). I Brehm u "Životu životinja" navodi da nerijetko naraste u dužinu od tri metra, a da može biti težak od 200 do 250 kg.  M. Đonić u knjizi "Riblji svet" navodi da je "jedan alas, na Odri, uhvatio soma teškog 400 kg i dugačkog oko 5 metara". Na žalost, kada su u pitanju tako veliki primjerci soma, daljnjih, podrobnijih podataka o ulovu, kada je ulovljen, na što, kada i tko je bio sretni ribolovac – nema!

Bilo kako bilo, posljednjih pedesetak godina, u sportsko-ribolovnim časopisima, dnevnim tiskovinama, ni drugim izvorima, ne samo u zemlji, nismo naišli na podatke o ulovima soma težeg od 150 kg.

 

Somina od 147 kg

Prema pouzdanim i dostupnim podacima iz tog vremena, najvećeg soma na ovim našim prostorima, ulovio je Franjo Bihler, na udicu, 1938. godine. Taj ribar iz Zemuna, ulovio je krajem travnja te godine, na ušću Save u Dunav, kod malog Konjskog otoka, sominu od 147 kg. Ostalo je zabilježeno da je som zagrizao na manjića teškog 150 grama, kojeg je na udicu postavio Franjo. Još većeg soma, teškog 152 kg, uginulog, pronašli su ribari kod Beljarice iznad Zemuna, 1945.  Postoji zapis, ali ne provjeren, da su na Kazuku, kod Apatina, ribari, 3. travnja 1958. ulovili u bubanj (ribarski alat) soma od 208 kg. Inače, uz ribare i njihove registrirane ulove vezani su najpouzdaniji podaci, s kraja 19. i početka 20. stoljeća, vezani uz ulove kapitalnih somova. Tako je i Brane Crlenjak u svojoj knjizi "Ribolov u Vukovaru kroz stoljeća" zabilježio neke ulove s Dunava s kraja 19. i početka 20. stoljeća.  Iz "Odborske knjige" ribarskog ceha, koja počinje 1871. godine, a završava 1940. može se vidjeti kako su velikim alatom – laptašem u rano proljeće, kada snijeg okopni, a led krene Dunavom, ribari lovili soma. "Govorili su da led pokrene ukrtožene somove" - piše Crlenjak. Samo sam jednom u životu vidio, kada su se ribari vratili s laptarenja, ulovljena tri velika soma; jedan je težio 90 kg, a ona dva manja svaki po 70 kg. Crlenjak je slikom i imenom i prezimenom zabilježio tako somove ribara Johana Živkovića, teškog 80 kg i ribarskog para F. Banovaka i S. Molnara, teškog ravno 100 kg.

Dakle, ni tih davnih godina, kada je, što se danas smatra, velikih somova bilo više u našim velikim rijekama, ulovi teži od 70 kg bili su prava rijetkost.

 

Izdržljiva riba

Som se pokazao kao veoma izdržljiva riba, pa se dosta ove ribe ulovi svake godine, a među njima i na desetke kapitalnih komada. Dok su nekada o kapitalcima dokazi bili ulovi ribara, danas su to oni sportskih ribolovaca. Sportaši uglavnom na udice love manje primjerke, one do 20 kg težine. To se prije svega odnosi na ribolov umjetnim mamcima: varalicama, spin tehnikom, iako i tu ima nevjerojatnih ulova, poput soma od 75 kg, kojeg su 2007. na vobler Ružno pače, na Vranskom jezeru ublinkali i savladali Željko Šumatić i Kristijan Kralj. Uz malu pomoć čamca. Naime, tog 26. rujna 2007. ovaj je dvojac, oko 9,30 sati panulao čamcem po Vranskom jezeru. Teškim spin priborom vukli su, veslajući, za čamcem prepravljeni (ojačani s jačim udicama) vobler Ružno pače. Borba sa somom trajala je oko sat i pol. U tom vremenu prijatelji su se izmjenjivali na štapu. Na kraju je som spremljen u čamac pomoću jake i dugačke kuke. Na velikoj Pfluger roli, na SPRO stogramskom štapu dužine 3,60 m, bila je namotana upredenica promjera 0,40 mm tvrtke Cormoran, pa je ovakav som mogao biti savladan sportskim priborom. Inače, Kristijan Kralj je sin, na žalost pokojnog Željka Kralja, poznatog hrvatskog ribolovca, koji još uvijek drži hrvatski rekord, kad je u pitanju som, ulovljen na sporski način. Željko je, naime, također na Vranskom jezeru, ali na kedera, 1985. ulovio soma od 103 kg. O tome je pisala sva tadašnja jugoslavenska štampa, a u natječaju magazina Vikend, ulov je nagrađen Zlatnom udicom.

 

Kasta somolovaca

Na postave i prirodne mamce, s teškim priborom, ulovljeno je više kapitalnih somova, težih od 50 kg, štapom i udicom. Često su takvi alati na rubu sportskih, ali, mišljenja smo, čim je postava bila na štapu, a na drugom kraju udica, može se, u većini slučajeva govoriti o ulovu "na sportski" način.Takav je slučaj i s posljednjim naj ulovom od 91,5 kg, s početka ovog našeg članka, kojeg je u jezeru Jegeniš ulovio Ivan Lončarić.

Ribolov na kapitalnog soma postao je posljednjih petnaestak godina veoma popularan diljem Europe i za cijelu kastu ribolovaca – somolovaca. Teško ih je opisati, ali zajedničko im je da ih, osim soma, i to onog kapitalnog ništa drugo ne zanima. Uz to somove, love, slikaju i puštaju natrag u vodu. Najomiljenija odredišta su im trenutno rijeke u Španjolskoj i Italiji (Po), te delta Dunava u Rumunjskoj. Posljednjih nekoliko godina organiziraju se i ture na rusku Volgu. Na žalost, Hrvatska još nije iskoristila svoje mogućnosti u tom dijelu ribolovnog turizma.

Kada je šaran u pitanju nešto je napravljeno, ali kada je o somu riječ, onda ništa. Razlozi su što nema odgovarajuće ponude turističko-ribolovnih subjekata i pitanje koliko su velike populacije kapitalnog soma u pojedinim vodama. Primjerice, zna se da u Šoderici kod Koprivnice ima somova težih od stotinu kilograma, isto vrijedi i za Jegeniš, ali je pitanje koliko ih ima – dva, tri, pet, ili više. Za somolov, sportskim ribolovcima u Hrvatskoj su još itekako zanimljivi razni Dunavci (Topoljski), bajeri, naše velike rijeke (Sava, Dunav, Drava), ali i one manje Lika, Kupa, a pogotovo jezera (Mlinac, Vransko...).

Lovostaj na soma završava 15. lipnja pa će ponovo početi stizati vijesti o ulovima kapitalnih somova, čija veličina, tajnovitost, poput dubina i rupa u kojima živi, uvijek golica maštu.


  isprintaj članak