Klice otporne na antibiotike šire se i u perilicama rublja
Klice otporne na antibiotike proširile su se i u perilice rublja u kućanstvima, ali i u dječjim bolnicama lako ih je naći ukoliko perete rublje novorođenčadi. ...
Kada snižavati cijene i koja je važnost ulaganja u ljude
Tijekom panela na HOW festivalu stalno se spominjalo Tursku kao konkurencija, a svi su sudionici zajedno zaključili da dugoročno gledano, spuštanje cijena nije ...
Novosti o bosanskim piramidama

Pronalazač bosanskih piramida dr. Semir Osmanagić i dalje ostaje među najaktivnijim i najatraktivnijim svjetskim predavačima. ...
Anketa


NALAZITE SE U
U romanu Eugena Kumičića “Urota zrinsko-frankopanska” Sveti Duh se spominje kao mjesto gdje su se zaručili Petar i Katarina Zrinska
Objavljeno: 05.08.2011. 15:03  
Ivanec: Poleg jedne vel’ke gore...
Ivanec: Poleg jedne vel’ke gore...
  • Ivanec: Poleg jedne vel’ke gore...
  • Ivanec: Poleg jedne vel’ke gore...
  • Ivanec: Poleg jedne vel’ke gore...

Nastanak Ivanca, grada sa četrnaest tisuća stanovnika smještenog podno Ivančice, povezan je s redom svetog Ivana Jeruzalemskog, poznatijeg pod nazivom ivanovci. Ivanec je ime dobio po kapeli sv. Ivana Krstitelja koju su ivanovci podigli na području današnjeg grada. Danas, taj rimokatolički viteški red nastao u Jeruzalemu, a poznat kao Malteški red, pomaže bolesnima. Podsjetimo, postojale su tri vrste članova reda: ratnici, bolničari i svećenici. Većinu su činili redovnici koji su polagali tri tradicionalna redovnička zavjeta: siromaštvo, poslušnost i čistoću. U Hrvatsku stižu u 12. stoljeću. U Ivancu su se našli jer su njihovi prethodnici, templari, posjedovali grad Belu na Ivančici već 1165. godine. Kada je 1312. ukinut templarski red sve njihove samostane i imanja preuzeli su ivanovci. 


Kapela Sv. Ivana koju su ivanovci sagradili danas više ne postoji. U središtu grada nalazi se crkva Sv. Marije Magdalene iz 18. stoljeća koju je sagradio Ladislav Erdödy. Pokraj crkve trenutno se obavljaju arheološka iskapanja. “Iskapamo na lokalitetu Ivanec Stari grad na kojem istražujemo ostatke srednjovjekovne crkve Sv. Ivana. Pronašli smo ostatke još starijeg groblja i mjestimično očuvane tragove naselja iz 9. ili 10. stoljeća” - objašnjava voditelj istraživanja Juraj Belaj, doktor znanosti iz Instituta za arheologiju i nastavlja: “Ovo je značajno otkriće budući da pokazuje veću starost naselja nego što se zna iz povijesnih izvora.”

Lutanje obroncima Ivančice otkriva mnoge zanimljivosti. Gotička kapelica Svetog Duha na vrhu visokog brijega nadgleda dolinu. U romanu Eugena Kumičića “Urota zrinsko-frankopanska” Sveti Duh se spominje kao mjesto gdje su se zaručili Petar i Katarina Zrinska.

U slikovitom selu Kraševcu otkrivamo obnovljenu rodnu kuću narodnog heroja Josipa Kraša. “On se odselio već sa četrnaest godina” - objašnjava susjeda. On je u Ivancu organizirao rudarske štrajkove. Naime, nekada su u Ivancu bili rudnici ugljena, cinka, lignita i olova, a danas na tu tradiciju podsjeća Ivanečka rudarska četa koja je nekada brinula o rudarima i spašavala stradale u čestim nesrećama u rudnicima. Na poticaj Borisa Jagatića Daraboša, 2006. godine je ponovno osnovana Ivanečka rudarska četa kao povijesna postrojba Hrvatske vojske. Danas predstavlja jedinstvenu turističku atrakciju. Rudarstvo je zaslužno i za ivanečki suvenir - rudarsku lampu.

Na  Ivančicu, visoku 1060 metara, dolaze mnogi planinari i brdski biciklisti, postoji uzletište za paraglajdere, a na strmoj padini zvanoj Jarki 2005. godine u pokusni rad je pušteno skijalište. Na vrhu gore nalaze se i dva vidikovca. S manjeg vidikovca Stričevo pruža se pogled prema Ivancu, Varaždinu i Međimurju, a na najvišoj koti Ivančice sagrađen je desetmetarski vidikovac Piramida.

Narodni običaji se i dalje njeguju u ovom kraju. Tako je u listopadu prošle godine Društvo prijatelja narodnih običaja Maska prikazalo starinsku berbu kukuruza. Komušanje kukuruza nekad su mladi koristili za iskazivanje naklonosti isto kao što su nekad pastiri i krave šetali po livadama podno Ivančice. Na Jurjevo u travnju posljednjeg dana kada su krave smjele slobodno pasti, održavale su se pastirske igre.  U ivanečkom kraju još se njeguje i uskršnji običaj paljenja vuzemnica, te Vincekovo kada se otvara sezona vinogradskih radova kićenjem loze dimljenim kobasicama, sušenom mesnatom slaninom i rebrima.

U obližnjem Salinovcu održavaju se seoske igre. Natječe se u sastavljanju pluga, bikovanju, hodanju na štakama, nošenju košare na glavi, a nezaobilazan je i Ivonjski fašink. Dok su zvončari hodali dalmatinskim selima, ivanečkim su hodale gomile, muškarci maskirani u kobile, pokriveni bijelom plahtom s konjskom maskom na štapu.

Osim ovih narodnih običaja zadržalo se i sjećanje na nekadašnja narodna vjerovanja. Možda najzanimljivije od njih je vjerovanje u coprnice ili vještice. Tko krene na Ivančicu planinarskim putem preko Mrzljaka, doći će do Černih mlaka. O tom se mjestu govorilo kao okupljalištu ili zletišču coprnic.

Po jednoj legendi, prigorskog rudara Jandraša koji se kasno vraćao kući presrele su tri mlade žene odjevene u svilenkastu odjeću. Nakon što su ga cijele noći vukle po potoku Bistrica, dospio je do Černih mlaka gdje je više žena u crnini bukovim granama melo plesni podij oko najveće mlake. Ujutro su ga vratile na mjesto gdje su ga presrele, a on je od tada imao mnogo više sreće u životu.

Prema drugoj legendi, prigorska obitelj koja se pješice vraćala s proštenja u Mariji Bistrici ugledala je ženu u bijelom koja je prala rublje u koritu uz potok kod mlina prije Prigorca. Žena je potom nestala i svima oduzela moć govora da bi se vratila za nekoliko minuta u crnini. Postoji vjerovanje da coprnice na potoku peru svoje grijehe. I danas postoji označeni Romarski put koji vodi od Ivanca do svetišta u Mariji Bistrici.

Prema trećoj legendi, prigorski pastiri danima su stoku ostavljali u planini sve dok jednog dana stoka nije počela nestajati. Slučajno prolazeći pokraj Črnih mlaka Štief je otkrio mnogo kostiju oko “morskog oka”. Tamo su coprnice prinosile svoje žrtve i obavljale obrede. Jednom se jedna krava iz planine vratila na pola bijela, na pola crna i davala je mnogo mlijeka. Narod je vjerovao da je u nju ušao duh coprnice s Ivančice.

Osim coprnica poznata je i legenda o ‘’oltaru’’. U šumi Turjač nalazi se spomenik na mjestu gdje se vjeruje da se nalazila crkva, ali su je anđeli zbog zlih ljudi preselili na neko drugo mjesto, a ostao je samo oltar. Kome nije dosta misterija može posjetiti i tajanstvene ostatke utvrde Gradišče.

U središtu Ivanca nezaobilazno mjesto je Ivonjska kliet. Klijet osim domaćim specijalitetima spremljenim u krušnoj peći goste pridobiva i unutrašnjim uređenjem. Naime, prostor između stolova ispunjen etnološkom zbirkom predmeta ivanečkoga kraja. Po zidovima vise stare pile, dijelovi zaprežnih kola, jarmovi, zbirka starog keramičkog suđa i stari radio aparati. Drveni namještaj napravljen je od starog kestena. U ovakom ugođaju zagorski štrukli su još bolji.

A zaželite li duže ostati u ovom kraju za smještaj preporučamo prekrasan novi Hotel Varaždin u susjednom Varaždinu u kojem će vas u svakoj sobi dočekati primjerak Turist plusa.

  isprintaj članak