Ricci Guarnaccio prebacuje odlazak u Australiju na rujan ili listopad
Ricci Guarnaccio, bivša zvijezda Geordie Shorea, otkrio je da je koronavirus sabotirao njegove planove za preseljenje u Australiju. ...
Pandemija prijeti glađu u zemljama koje se oslanjaju na uvoz
Pandemija koronavirusa prijeti da će dovesti do nestašice hrane stotinama milijuna ljudi, posebno u Africi, upozorili su jučer Ujedinjeni narodi. ...
Samo do 1560. godine ubijeno je oko 15 milijuna ljudi
Papa Aleksandar VI. izdao je nekoliko papinskih bula u kojima se otvoreno zagovara i opravdava porobljavanje domorodačkih naroda Kariba i Amerike, sve to u kori ...
Anketa


NALAZITE SE U
Određuju li društveni odnosi smrtnost od koronavirusa?
Objavljeno: 25.03.2020. 23:57  
Koronavirus: Je li zajednički život više naraštaja odgovoran za veću smrtnost?
Koronavirus: Je li zajednički život više naraštaja odgovoran za veću smrtnost?

Rim (snimio: Boris Pletikosa)

 

Njemački istraživački tim tražio je razloge zbog kojih smrtnost uzrokovana koronavirusom SARS-CoV-2 toliko različita od zemlje do zemlje. Dok je stopa smrti u Njemačkoj 15. ožujka 2020. bila ispod 0,3 posto, stopa smrtnosti u Italiji istodobno je bila oko šest posto. Istraživači vide mogući uzrok tih razlika u obliku zajedničkog života i društvenih odnosa.

U Italiji umre 60 ljudi od 1000 oboljelih od COVID-19, u Njemačkoj samo troje. Kako nastaju takve ogromne razlike? Prof. dr. Christian Bayer i prof. dr. Moritz Kuhn s Instituta za makroekonomiju i ekonometriju na Sveučilištu u Bonnu pokušavaju pronaći odgovore na ovo pitanje.

 

Određuju li socijalni uvjeti stopu smrtnosti?

U različitim zemljama, dvojica ekonomista sa Sveučilišta u Bonnu uspoređivali su ulogu društvenih odnosa sa stopom smrtnosti od infekcije COVID-19. Došli su do zaključka da što više zaposlenika živi s roditeljima, to je veći udio umrlih od korone na početku epidemije.

 

Više naraštaja u kućanstvu kao uzrok povećane smrtnosti?

U Italiji je obiteljska struktura oblikovana sljedećom slikom: Djedovi i bake žive u kući i sudjeluju u skrbi o djeci dok roditelji odlaze na posao. U Italiji više naraštaja živi mnogo više žive zajedno negoli u Njemačkoj. Prema ekonomistima, ono što može biti pozitivno iz društvene perspektive moglo bi biti opasno tijekom pandemije.

 

Od radnog stanovništva do starijih

Kako bi društveni suživot učinili mjerljivim, istraživači su ispitali udio djece od 30 do 49 godina koja žive s roditeljima. I u Europi i u svijetu postojale su velike razlike u smrtnosti ovisno o ovom čimbeniku. Tim pretpostavlja da je virus uglavnom došao u Europu od kineske radne snage, a zatim se u početku proširio uglavnom na radne ljude.

 

Način zajedničkog života određuje prijenos zaraze

"Ako se radno stanovništvo jako zarazi, to je manje dramatično za strukture stanovništva poput Njemačke ili Skandinavije, gdje potoji manje međugeneracijskih oblika zajedničkog života", objašnjava dr. Moritz Kuhn, profesor ekonomije sa Sveučilišta u Bonnu.

U zemljama poput Italije, u kojoj stariji ljudi često žive zajedno s cijelom obitelji, udio slučajeva bolesti sa smrtnim ishodom znatno se povećava. Ako je starije stanovništvo ozbiljno pogođeno, postoji opasnost od lančane reakcije koja preopterećuje zdravstveni sustav kao što to vidimo u Italiji, posebno u Bergamu.

 

Kontradiktorni trend u azijskim zemljama

Ista veza odnosi se i na azijsku regiju, kako kažu dvojica znanstvenika. Činjenica da je stopa smrtnosti ipak niža, rezultat je cjelokupnog mlađeg stanovništva, a mogla bi biti posljedica i drugih oblika društvene interakcije, poput različitih oblika pozdravljanja. 

_________________

Važna napomena: Ovaj članak sadrži samo opće podatke i ne smije ga se koristiti za samodijagnosticiranje ili liječenje,   niti može zamijeniti posjet liječniku.

  isprintaj članak