Sve više bečkih restorana gostima ograničava vrijeme boravka
Posjetiteljima koji žele duže vremena ostati u restoranu preporučuju se kasnije dolaženje pa to svakako imajte na umu prilikom idućeg posjeta Beču. ...
Zagreb nudi neke od najprivlačnijih ponuda na globalnoj turističkoj digitalnoj platformi priceless.com
Korisnici mogu istraživati Zagreb noću u legendarnom starinskom Yugu ili upoznati divlju stranu grada u ekskluzivnom posjetu ZOO gdje će hraniti životinjd. ...
Opušak vas može puno stajati
Tko baci iz automobila goreću cigaretu ili otpad poput limenke od pića, bocu ili papir, ne samo da stvara smeće uz naše prometnice, već i riskira plaćanje opome ...
Anketa


NALAZITE SE U > Zdravlje
Što se krije iza oznaka?
Objavljeno: 08.08.2013. 22:40  
Kako odabrati pravu zaštitu od sunca
Kako odabrati pravu zaštitu od sunca

Plaža Dubrovnik - Babin kuk


Što se krije iza oznaka? Broj govori koliko se puta duže smije ostati na suncu bez opekotina. Supstance koje se bore protiv slobodnih radikala.

 

Kako odabrati pravu kremu koja štiti od sunca? Teško, odgovorili bi mnogi koji su se odlučili na takvu vrstu kupovine i koji su gledajući slova i brojeve na ambalaži preparata u tom trenutku zažalili što nisu diplomirali farmaciju. Jer, vidno istaknute brojne kratice, a SPF, P53, Rava, RPF samo su neke od njih, koje možda atraktivno zvuče, ali nam zaista ništa ne govore.

Najpopularnija i najreklamiranija među njima je SPF. Prvi se put ta kratica pojavila na ambalaži preparata Piz Buin još 1966. godine. Potječe od engleske riječi “sun protection factor” što u prijevodu znači “faktor zaštite od sunca” i označava se brojem koji predstavlja odnos minimalne eritemske doze zaštićene i nezaštićene kože. A pod minimalnom eritemskom dozom podrazumijeva se količina ili vrijeme zračenje potrebno da se na koži pojavi crvenilo.


Jeftin i vodootporan

Ukoliko izdrži vrijeme što je najčešći slučaj, onda SPF govori o tome koliko puta se duže može ostati na suncu sa zaštitnim faktorom nego bez njega. Do prije deset ili dvadeset godina maksimalna vrijednost zaštitnog faktora bila je 15. Od 1993. godine u SAD je dopuštena maksimalna vrijednost 30, a tijekom 1998. pojavio se i proizvod sa SPF vrijednosti 60, što se se smatra dosad najjačim zaštitnim preparatom.

Međutim, SPF nije jedina stvar na koju treba misliti kada je u pitanju prava krema za zaštitu od sunca. Idealan bi preparat trebao osigurati zaštitu širokog spektra i umanji moguća oštećenja kože, sadrži minimalne koncentracije konzervansa, parfema, emulgatora, ne smije biti toksičan niti izazvati senzibilizaciju, stvoriti film na površini kože da se brzo i lako nanosi, da je vodootporan, da ne oksidira poslije dužeg izlaganja suncu, ima produženo djelovanje vlaženja kože, da ne hlapi, da ne boji odjeću i da je jeftin. Kada kupci provjere sve te podatke na preparatu to nije kraj, čeka ih još nekoliko vrlo važnih.

Preparati moraju višestruko djelovati - štititi, hraniti, njegovati i revitalizirati kožu. Trebaju osim UVB osigurati i zaštitu od ultraljubičastih A zraka. Moraju imati i poboljšanu estetiku i biti “oil-free”. U prijevodu - bez masnoća. Kakva je uloga antioksidansa koji se nalaze u preparatima koji štite od sunca i kako se oni označavaju?

Antioksidansi koje krema sadrži, prodiru u kožu i popunjavaju ispražnjena mjesta ili stvaraju zalihe za njezinu buduću obrambenu aktivnost. Smatra se da su bolji preparati koji sadrže tri ili više antioksidansa jer zaštitu od slobodnih radikala nastalih pod djelovanjem zračenja osiguravaju na različite načine. Sprečavaju oštećenja helijskih membrana, DNK i proteina kože i povećavaju SP vrijednost preparata, ali zahvaljujući tim supstancama održava se elastičnost, punoća i čvrstina kože na mjestima koja su kronično izložena suncu. U preparatima za zaštitu od sunca kao antioksidansi se često koriste vitamini C i E, zatim beta-karoten, melanin i razni biljni ekstrakti. Ukoliko je na ambalaži kreme označen parametar RPF, on govori o sposobnosti tog preparata da “hvata” i eliminira slobodne radikale.


Izvan upotrebe

Postoje tvari za koje je dokazano da izazivaju neugodne učinke poput bockanja, peckanja čak i alergijskih manifestacija na koži. Jedna od njih je RAVA - UV filter koji se često koristi kao i njezini derivati, a to su padimate O i padimate A te se stoga preparati koji ove sastojke sadrže ne preporučuju. Također, ne treba kupovati kremu u kojoj ima nitrozamina, tvari koja se pokazala potencijalno kancerogena kao i benzoakin, lokalni anestetik. Treba znati i da su lanolin, bademovo ulje ili kakao maslac česti sastojci preparata za zaštitu od sunca, a spadaju u sastojke koje mogu izazvati reakcije fotosenzibilizacije. Na ambalaži se često mogu pronaći i slogani “fragrance free” što znači da ne sadrže parfem, “hypo allergenic” (smanjena mogućnost pojave alergija) ili “dermatologically tested” (dermatološki ispitan) što znači da je ovakav preparat izrađen u skladu s ovim zahtjevima i da je mogućnost od neželjenih reakcija, čak vrlo osjetljive kože minimalna. Dobro je i kada preparat sadrži prirodni faktor koji vlaži, a označava se s NMF ili sredstva za ublažavanje iritacije kao što su alantoin, indometacin, biljni ekstrakti i dr. 


  isprintaj članak