Sve više bečkih restorana gostima ograničava vrijeme boravka
Posjetiteljima koji žele duže vremena ostati u restoranu preporučuju se kasnije dolaženje pa to svakako imajte na umu prilikom idućeg posjeta Beču. ...
Zagreb nudi neke od najprivlačnijih ponuda na globalnoj turističkoj digitalnoj platformi priceless.com
Korisnici mogu istraživati Zagreb noću u legendarnom starinskom Yugu ili upoznati divlju stranu grada u ekskluzivnom posjetu ZOO gdje će hraniti životinjd. ...
Opušak vas može puno stajati
Tko baci iz automobila goreću cigaretu ili otpad poput limenke od pića, bocu ili papir, ne samo da stvara smeće uz naše prometnice, već i riskira plaćanje opome ...
Anketa


NALAZITE SE U
Bioenergijom i opisanim savjetima do opuštanja
Objavljeno: 07.07.2013. 14:32  
Kako protiv stresa
Kako protiv stresa

10 savjeta strategije protiv vremenskog škripca, ljutnje i slično:


1. Klopka za stres - svađa

"Kod rasprava se najboljih argumenata sjetim tek kasnije. To mi je stresnije nego sama svađa."

Što pomaže: 

Ako je moguće, odložite ili prekinite raspravu za nekoliko minuta, ako treba i izlikom da trebate otići na zahod. Naime, ako je napetost prevelika, razum više ne radi dobro. Najučinkovitiji smo kod rasprava (i svađa) kada smo srednje uzbuđeni.

 

2. Klopka za stres - ne moći se isključiti

"Kad dođem s posla, jednostavno se ne mogu smiriti i loše spavam."

Što pomaže: 

Sa sto na ništicu, to tijelo ne može učiniti u nekoliko minuta. Dajte si barem pola sata razmaka dnevno. Znači, nemojte raditi do zadnje sekunde, nemojte čitati ništa uzbudljivo, bez horora i kompjutorskih igrica. Za sprečavanje (kako uopće ne bi došli do granica svoje napetosti) popijte visokodozirani vitamin C i anti-stresni mineral magnezij (dnevno 600 mg).

 

3. Klopka za stres - slobodno vrijeme

"Za vikend se ne mogu oporaviti, potrošim vrijeme bez veze i u nedjelju navečer sam ljut sam na sebe"

Što pomaže: 

Prihvatite da je potpuno u redu ne činiti ništa pametno. Kako tijelo treba spavanje, tako i naša duša treba oporavak nakon faze napetosti. Ako za vikend morate obaviti važne poslove, učinite to ciljano i disciplinirano po unaprijed određenom vremenskom rasporedu u subotu ujutro.

 

4. Klopka za stres - djeca

"Znam  da moram biti strpljiv s mojom djecom. Ali, često osjećam da sam zbog njih samo pod stresom."

Što pomaže: 

Razjasnite si da ne postoje savršeni roditelji i da nije moguće biti prema jednom čovjeku bez prestanka dobar i pun razumijevanja. I djeca moraju naučiti da mama i tata imaju vlastite potrebe. Ona to i razumiju ako im se objasni da vam je ponekad potreban odmor, ili da ste loše raspoloženi.

 

5. Klopka za stres - vremenski pritisak

"Uvijek krećem u zadnjoj sekundi i zato zaboravljam važne stvari (papire, ključeve, novčanik)."

Što pomaže: 

Napravite isto što i piloti prije poleta. Napravite si kontrolnu listu koju trebate obaviti. Kod putovanja pomaže nalijepiti papirić s listom najvažnijih stvari na poklopac kovčega.

 

6. Klopka za stres - pogrešna prehrana

"Rado bih bio vitkiji, ali posebno u stresnim situacijama uvijek ponovno postanem neizdržljivo gladan i ne mogu se kontrolirati."

Što pomaže: 

Istraživanja potvrđuju da je stvar naravi hoćemo li ćemo se pod pritiskom prežderavati ili postiti. Pokušati ići protiv svoje prirode ne donosi ništa drugo nego još dodatnog stresa. Stručnjaci savjetuju zamijeniti slatkiše voćem. Alternativa za one koji vole slatko su suha mješavina praha kakaa i zobenih pahuljica s malo šećera.

 

7. Klopka za stres - razgovor

"Ne želim se svađati pa se tako izmaknem poslovno i privatno mnogim problemima. Ako ipak dođe do svađe, to mi je strašno stresno."

Što pomaže: 

Ako se još jedanput toliko trudite, nećete se nikada moći potpuno izmaknuti raspravama. Zato je važno da "naučite" svađati se. Za početak potražite bezopasnu temu za diskusiju (npr. "Cilj odmora - planine ili plaža?") o kojoj možete raspravljati s dobrim prijateljem. Tako ćete naučiti zastupati svoje mišljenje umjesto da pobjegnete.

 

8. Klopka za stres - planiranje termina

"Iako točno isplaniram svoje termine, uvijek ponovno postanem grozničava i propustim ponekad čak i sastanke."

Što pomaže: 

Američki istraživači su zaključili da se često precijenimo kad unaprijed planiramo. Nesvjesno polazimo od toga da će svaki dan slično proteći i da imamo uvijek jednaku količinu vremena na raspolaganju. U stvarnosti nas zaustave često neplanirana događanja (na primjer kašnjenje vlaka, loše vrijeme). Savjet glasi: svjesno ostaviti više "slobodnog prostora" kod planiranja.

 

9. Klopka za stres - kritika

"Otkad me je šef kritizirao, na poslu radim još više grešaka"

Što pomaže: 

Pobijediti strah od neuspjeha i sagraditi novo samopovjerenje. Pitajte kolege koliko je kritika bila opravdana i koliko su teške uistinu bile vaše greške. Možda ste cijelom događaju dali previše značenja. Ako niste, nemojte si postavljati previsoke ciljeve (npr. ispraviti grešku dvostrukim zalaganjem). Ako je moguće, uzmite nekoliko dana odmora. Dopustite si da vam je uistinu dobro kako bi izišli iz vražjeg kruga negativnih misli.

 

10. Klopka za stres - red za čekanje

"Mogao bih podivljati kad čekam u redu kod blagajne kina, a red se pomiče brzinom puža"

Što pomaže: 

Istraživači marketinga Sveučilišta u Hongkongu zaključili su u jednom istraživanju da su ljudi manje pod stresom dok stoje u redovima i čekaju ako se usredotoče na one koji čekaju iza njih. Što je više ljudi u još goroj poziciji, to se postaje opuštenijim.


Dobar stres

Hormoni stresa kao što su adrenalin i kortizol postoje kako bi tijelo doveli u formu. Ako se taj potisak energije pozitivno iskoristi (na primjer kako bi za vrijeme ispita bili potpuno budni), doživi se takozvani "eustres" (starogrčki "eu" = dobro). On daje krila i ostavlja dobar osjećaj da je zadatak uspješno završen. A on je i zdrav: "Dirigenti na primjer imaju kod svog posla vrlo visoke vrijednosti adrenalina", objašnjava istraživač stresa dr. Ralf Wegner iz Sveučilišta Hamburg. "Svejedno mnogi od njih dožive duboku starost. Razlog za to je: oni ne doživljavaju napetost kod dirigiranja kao negativnu, jer ih njihovo zanimanje zabavlja i tako štiti od tipičnih bolesti stresa."

Prema jednom ispitivanju Instituta za demoskopiju u Allensbachu, 70 posto Nijemaca poznaje taj poticajni stres, 35 posto ga čak najčešće doživljava na poslu.

 

Loši stres

Ako nedostaje osjećaj uspjeha, mijenjaju se motivirajuće karakteristike stresnih hormona u suprotnost: umjesto veselja slijedi jad nakon situacija koje su nas dovele u napetost, a koje nismo na zadovoljavajući način uspjeli riješiti (na primjer, kad imamo premalo vremena). Krivac za negativni stres može biti i naš osobni stav ("Ne sviđa mi se taj posao", "To i tako neću stići napraviti"). A često nam veselje zbog obavljanja posla uzimaju dodatna opterećenja kao što su buka ili kritika drugih. Mnoge od tih faktora ne možemo isključiti. Moramo se prilagoditi i onda doživljavamo "distres" (od "dys" = loš). Ako pritisak ne popušta, stres stvara dodatni pritisak, luči se još više hormona. S vremenom možemo od te poplave oboliti: bolesti srca i krvotoka (npr. visoki krvni pritisak) potiču se ako je tijelo u stalnom stanju pripravnosti.

 

Stvari koje pridonose stresu ili su njegova posljedica

1. Glavobolja zbog napetosti

Uzrok: Napetost mišića u vratu ili ramenima, prijelaz vala boli u mozak.

SOS savjet: Zatvoriti oči, masirati sljepoočice kažiprstom i srednjim prstom tri minute.

 

2. Znojenje

Uzrok: Vegetativni živčani sustav (upravljan nesvjesno) reagira na stres, znojnice pojačano rade (pojavljuje se ineugodni miris).

SOS savjet: Ohladiti se: zapešća više minuta držati pod hladnom vodom.

 

3. Napetost u leđima i zatiljku

Uzrok: Stresni hormon kortizol pojačava razgradnju bjelanče-vina i tako potiče napetost mišića.

SOS savjet: Vježbe za opuštanje. Iz stojećeg stava lagano saviti koljena i protresti cijelo tijelo.

 

4. Dahtanje

Uzrok: Povećana potreba za kisikom - bronhije se proširuju, povećava se ritam disanja.

SOS savjet: Svjesno disati. Sedam puta duboko udahnuti iz trbuha, pritom dignuti ruke iznad glave. Kod izdisanja spustiti ruke.

 

5. Poteškoće u koncentraciji

Uzrok: U akutnim stresnim situacijama, izbacivanje adrena-lina blokira logično razmišljanje.

SOS savjet: Podignuti ramena i deset sekundi zadržati zrak. Potom pustiti ramena da padnu i polako izdahnuti.

 

6. Negativne misli

Uzrok: Preopterećenje, pada osjećaj samouvjerenosti ("To ja ne mogu").

SOS savjet: Zaustaviti vrzino kolo u glavi svjesnim "stani". Reći si naglas "Stop! Ja sam uvjeren da ću to moći učiniti."

 

7. Naglo bljedilo

Uzrok: Sužavanje žila zbog hormona stresa.

SOS savjet: Blago trljati kožu - to poboljšava prokrvljenost.

 

8. Udaranje srca

Uzrok: Raste krvni pritisak. Puls ubrzano raste kako bi se krv pu-na energije brže transportirala.

SOS savjet: Smanjivanje stresnih hormona gibanjem. Jednom otrčati "oko zgrade" i koncentrirati se samo na okolinu, najbolje u zelenilu (biljke zrače mirom i sigurnošću).

 

9. Bljutav osjećaj u želucu

Uzrok: Sve tjelesne funkcije koje ne pomažu gibanju ("Borba ili povlačenje") moraju "čekati". Krv se iz sustava želudac-crijeva pumpa u mišiće. Žile u probavnom sustavu se suzuju. Živci "želučanog mozga" reagiraju osjetljivo na hormone stresa.

SOS savjet: Žvakanje, na primjer žvakaće, potiče lučenje sline i probavu. Kod boli želuca: čaj od đumbira. Protiv stalnog stresa u želucu pomaže suho voće (datulje, smokve), opskrbljuje organizam B-vitaminima, jača zaštitni omotač živčanih stanica. Banane sadrže anti-stresni mineral magnezij.

 

10. Drhtanje

Uzrok: Povećana napetost u mišićima jer je tijelo preplavljeno hormonima stresa.

SOS savjet: Specijalnim vježbama ponovno uspostaviti zajedničko funkcioniranje obje polovice mozga. Ustati, desno koljeno dodirnuti lijevim laktom i obrnuto. Onda iza leđa desnu ruku voditi do lijevog stopala i obrnuto. Šest puta ponoviti.

 

Jelo

U fazama opterećenja tijelo radi u visokoj brzini, pa troši puno energije (između ostalog i za izbacivanje stresnih hormona). U idealnom slučaju se rezerve napune namirnicama koje sadrže velike količine anti-stresnih tvari:

Integralni proizvodi sastoje se od puno takozvanih kompleksnih ugljikohidrata. Razlaganjem šećera tijelo proizvodi i serotonin, hormon koji je poznat kao "tvar sreće" jer nas čini sretnima.

Mlijeko i mliječni proizvodi isporučuju B-vitamine, također važne za živčani sustav. Ako u tijelu nedostaje vitamina B2, raste nervoza, postaje se osjetljivim i uzbuđenim.

Agrumi su prave C-vitaminske bombe. Potrošnja tog vitamina je u stresnim situacijama posebno visoka. Upotrebljava se, između ostalog, i za izbacivanje hormona. Manjak vitamina C čini tromim i podložnim infekcijskim bolestima.

Orašasti plodovi nas opskrbljuju s mnogo magnezija, minerala bez kojeg živci ne bi mogli optimalno funkcionirati.


Bioenergija i stres

Iscjeljivanje (liječenje) bioenergijom je vrlo učinkovito i može u velikoj mjeri ili čak u cijelosti pacijenta osloboditi stresa. Posebno je učinkovito kod depresija koje su nerijtko posljedice stresa!

Više na: www.bioenergija-marusic.com


  isprintaj članak