Ricci Guarnaccio prebacuje odlazak u Australiju na rujan ili listopad
Ricci Guarnaccio, bivša zvijezda Geordie Shorea, otkrio je da je koronavirus sabotirao njegove planove za preseljenje u Australiju. ...
Pandemija prijeti glađu u zemljama koje se oslanjaju na uvoz
Pandemija koronavirusa prijeti da će dovesti do nestašice hrane stotinama milijuna ljudi, posebno u Africi, upozorili su jučer Ujedinjeni narodi. ...
Samo do 1560. godine ubijeno je oko 15 milijuna ljudi
Papa Aleksandar VI. izdao je nekoliko papinskih bula u kojima se otvoreno zagovara i opravdava porobljavanje domorodačkih naroda Kariba i Amerike, sve to u kori ...
Anketa


NALAZITE SE U
Cvjetni pupoljci kapara imaju opor, na gorko aromatičan i pomalo ljutkast okus.
Objavljeno: 03.03.2020. 04:54  
Kapar (kapra, kapri, kaprice, kaprovec)
Kapar (kapra, kapri, kaprice, kaprovec)

Kapar je razgranata grmolika sredozemna biljka koja naraste do metra visine s prilegnutim ili visećim ograncima. Potječe s Bliskog Istoka i iz Male Azije, a danas samonikla raste i na području Srednjeg i Južnog Jadrana, kao sastavni dio makije, na starim kamenim kućama, u pukotinama stijena te na hridinama uz more. Za uspješan rast kapari nisu problem škrta zemlja ni duga suha ljeta i visoke temperature jer joj je korijen, mesnat i djelomično odrvenjen, a prodire i do 10 metara dubine.

 

Napisao: Vaško Artur

 

Kapar je biljka koja je rasla još u Kameno doba što dokazuju sjemenke stare oko 7600 godina koje su pronađene u Iraku. Spominje ga se i u staroegipatskim papirusima, a pretpostavlja se da je u području Sredozemlja kao začin i kao lijek upotrebljavan još 2000 god. prije naše ere. Već u srednjem vijeku kapar je bio sastavni dio jelovnika. Koristi ga se konzerviranog u soli, ulju ili octu, a kao začin se koristi sve njegove dijelove: cvjetne pupolke, plodove i mlade listove.

Kapar u svojim sviježim cvjetnim pupoljcima sadrži vitamin C, karotin, metil-gorušično ulje, flanoid, pektin i kaprinske kiseline.

Kao začin ga se danas upotrebljava diljem svijeta, a najzastupljeniji je u jelima sredozemne kuhinje. Cvjetni pupoljci kapara imaju opor, na gorko aromatičan i pomalo ljutkast okus. 

Sirov kapar nema dobar okus budući da okus dolazi sušenjem i konzerviranjem.

Najčešće ga se dodaje salatama, raznim umacima i marinadama, ribljim jelima, siru i pršutu, jelima od jaja, mesnim jelima. Često se ga se upotrebljava i za ukrašavanje hladnih pladnjeva i malih sendviča.

Dok se u kulinarstvu koristi cvijetne pupoljke kapara u pučkoj medicini se najviše koristi kora korijen i to najčešće za pomoć pri pojačanom izlučivanju mokraće, za ispiranje usta, sniženje visokog tlaka, uklanjanje crijevnih nametnika, te smanjenje gihta i reumatizma. 

  isprintaj članak