Prirodan hidrogel kao ekološko rješenje za suše
Bečki znanstvenici razvili su hidrogel od potpuno prirodnih sirovina koji dugoročno poboljšava kakvoću tla. ...
Glačalo i glačanje
Kada kupujete novo glačalo obavezno provjerite ima li odgovarajući atest tj. zadovoljava li sigurnosne sustave u našoj zemlji. ...
U Baški otvorena trgovina ručno rađenih mirisnih suvenira
Nakon što su se 15 godina prodavali na štandu, ručno rađeni suveniri Kiki dobili su trgovinu. Iako je dolazak turista na Krk neizvjestan, vlasnica obrta Suzana ...
Anketa


NALAZITE SE U > Prehrana
Cvjetni pupoljci kapara imaju opor, na gorko aromatičan i pomalo ljutkast okus.
Objavljeno: 03.03.2020. 04:54  
Kapar (kapra, kapri, kaprice, kaprovec)
Kapar (kapra, kapri, kaprice, kaprovec)

Kapar je razgranata grmolika sredozemna biljka koja naraste do metra visine s prilegnutim ili visećim ograncima. Potječe s Bliskog Istoka i iz Male Azije, a danas samonikla raste i na području Srednjeg i Južnog Jadrana, kao sastavni dio makije, na starim kamenim kućama, u pukotinama stijena te na hridinama uz more. Za uspješan rast kapari nisu problem škrta zemlja ni duga suha ljeta i visoke temperature jer joj je korijen, mesnat i djelomično odrvenjen, a prodire i do 10 metara dubine.

 

Napisao: Vaško Artur

 

Kapar je biljka koja je rasla još u Kameno doba što dokazuju sjemenke stare oko 7600 godina koje su pronađene u Iraku. Spominje ga se i u staroegipatskim papirusima, a pretpostavlja se da je u području Sredozemlja kao začin i kao lijek upotrebljavan još 2000 god. prije naše ere. Već u srednjem vijeku kapar je bio sastavni dio jelovnika. Koristi ga se konzerviranog u soli, ulju ili octu, a kao začin se koristi sve njegove dijelove: cvjetne pupolke, plodove i mlade listove.

Kapar u svojim sviježim cvjetnim pupoljcima sadrži vitamin C, karotin, metil-gorušično ulje, flanoid, pektin i kaprinske kiseline.

Kao začin ga se danas upotrebljava diljem svijeta, a najzastupljeniji je u jelima sredozemne kuhinje. Cvjetni pupoljci kapara imaju opor, na gorko aromatičan i pomalo ljutkast okus. 

Sirov kapar nema dobar okus budući da okus dolazi sušenjem i konzerviranjem.

Najčešće ga se dodaje salatama, raznim umacima i marinadama, ribljim jelima, siru i pršutu, jelima od jaja, mesnim jelima. Često se ga se upotrebljava i za ukrašavanje hladnih pladnjeva i malih sendviča.

Dok se u kulinarstvu koristi cvijetne pupoljke kapara u pučkoj medicini se najviše koristi kora korijen i to najčešće za pomoć pri pojačanom izlučivanju mokraće, za ispiranje usta, sniženje visokog tlaka, uklanjanje crijevnih nametnika, te smanjenje gihta i reumatizma. 

  isprintaj članak