Šarene maske za lice dobivaju na popularnosti u Južnoj Koreji
Poznata glumica Kim Hye-soo objavila je na društvenim mrežama svoju fotografiju s maskiom neonske boje. Fotografija je privukla velik broj klikova i lajkova. ...
Prirodan hidrogel kao ekološko rješenje za suše
Bečki znanstvenici razvili su hidrogel od potpuno prirodnih sirovina koji dugoročno poboljšava kakvoću tla. ...
Glačalo i glačanje
Kada kupujete novo glačalo obavezno provjerite ima li odgovarajući atest tj. zadovoljava li sigurnosne sustave u našoj zemlji. ...
Anketa


NALAZITE SE U
Hrvatski sokol - Mala Glorijeta (1914. - 1918.)
Objavljeno: 12.08.2011. 15:18  
Karlovac: Maksimilijan Vrhovac - najpoznatiji sugrađanin
Karlovac: Maksimilijan Vrhovac - najpoznatiji sugrađanin
  • Karlovac: Maksimilijan Vrhovac - najpoznatiji sugrađanin
  • Karlovac: Maksimilijan Vrhovac - najpoznatiji sugrađanin

Hrvatski sokol - Mala Glorijeta (1914. - 1918.)

Spomen obilježje palim karlovačkim domobranima u prvom svjetskom ratu - nepoznata groba. Zalaganjem majora pl. Matanića i gradonačelnika Modrušana izrađena je spomen lipa s hrvatskim grbomi sokolom koja je maknuta za kralja Aleksandra, ali je sačuvana zalaganjem Karlovčana sve do naših dana kada je u Domovinskom ratu granatiranjem Karlovca pogođeno poglavarstvo Karlovca gdje je bila smještena i pri tom granatiranju zapaljena i oštećena. Zalaganjem tvrtke ABB, Karlovačke banke i grada Karlovca ponovno je restaurirana tj. izrađen je brončani odljev u zagrebačkoj ljevaonici, umjetnika Nikole Cerjaneca i prišlo se obnovi glorijete i parka. (prof. Vladimir Peršin)

Napisao: prof. Vladimir Peršin

Maksimilijan Vrhovac - najpoznatiji sugrađanin

Među velikanima i najpoznatijim Karlovčanima svakako prvo mjesto pripada najznamenitijem Karlovčaninu, biskupu i istaknutom članu Hrvatskog narodnog preporoda Maksimilijanu Vrhovcu. Rođen je  23. studenoga 1752. godine u Karlovcu,  od oca Aleksija, krajiškog kapetana i majke Antonije, rođene Zinka. Rodna kuća stajala je na mjestu gdje je danas Đački dom. Osnovnu školu i gimnaziju polazi u Karlovcu kod franjevaca i piarista. Pravo uči u Grazu gdje mu je otac po službi bio premješten.
Po očevoj želji upisuje vojnu školu, ali je ubrzo napušta i prema svojoj želji odlazi u Zagreb na školovanje u sjemenište. Ovdje se vrlo brzo istaknuo, posebice kao vrstan govornik i propovjednik što se kasnije dokazalo na njegovim istupima u Ugarskom saboru. Iz Zagreba odlazi u Beč, gdje na Hrvatskom kolegiju polaže ispit za doktora znanosti tj. filozofije. Studije teologije nastavlja u Bologni gdje 1775. polaže doktorat teologije. Iste je godine zaređen za svećenika, a prvu misu je održao 1. siječnja 1776. godine.
U kratkom razdoblju vrlo brzo napreduje kao profesor retorike i suplent teologije na akademiji. Godine 1786. postaje ravnatelj novog Generalnog sjemeništa u Zagrebu. Službuje u Pečuhu, Erdelju i u Pešti. Godine 1787. imenovan je za biskupa zagrebačkog i tada počinje njegov pravi rad: podiže škole, bolnice, sirotišta, tiskaru.
Postaje mecena mnogim hrvatskim mladim piscima, poklanja knjige i pomaže pisce. Za Karlovčane je značajno što je pokrenuo izgradnju najmodernije ceste - Lujzijane, od Karlovca do Rijeke. Obavio je regulaciju korita rijeke Kupe, branio je Hrvatsku od nasilne mađarizacije.
Bio je u svemu pokretač gospodarskog razvikta Hrvatske, a naročito ga možemo uzeti kao utemeljitelja modernog turizma, naročito zdravstvenog.
Uredio je i razvijao Stubičke Toplice i napisao prvi turistički vodič:”Mineralquellen von Sztubitza in Croatien”, tiskano u Agramu (Zagrebu) 1820. To je pokrenulo da se izda i vodič za Krapinske Toplice 1861. u Zagrebu.
U Zagrebu je osnovao danas već legendarni  simbol Zagreba - Maksimir. Sam je, a i putem svećenstva sakupljao narodno blago, poslovice, pjesme i drugu arhivsku građu. Napisao je i sam nekoliko radova na kajkavskom narječju. Sačuvani su njegovi memoari, korespodenciju i dnevnik, što predstavlja neiscpni izvor saznanja za to razdoblje. Umro je u 79. godini života 16. prosinca 1827. Ostavio je velika novčana sredstva koja je odredio za pomoć bolnici, sirotištu, crkvi i drugima.

Ljekarna "K Crnom Orlu"

Ljekarna “K crnom orlu” nalazi se unutar Karlovačke zvijezde na uglu Trga bana Josipa Jelačića i Ulice Grgura Ninskog (nekad Ljekarnička ulica). To je najstarija ljekarna u Karlovcu, nastala još u razdoblju vojničke uprave u gradu, a utemeljena početkom 18. stoljeća kao vojna ljekarna i bila je smještena u Radićevoj ulici. Na uglu zgrade ljekarne bila je postavljena brončana skulptura crnog raskriljenog orla. Skulptura je 1948. godine skinuta i pohranjena u Zagrebu u Muzeju medicine i farmacije u Demetrovoj ulici. Od “stare” ljekarne sačuvani su originalni prozori, vrata, podno opločenje te nekoliko predmeta i ljekarničkih sprava, od kojih su neke još iz 17. stoljeća. Originalni mužar (težak 180 kg) čuva se u Zagrebu u Muzeju za umjetnost i obrt, a nekoliko ljekarničkih sprava u Gradskom muzeju u Karlovcu.

  isprintaj članak