Sve više bečkih restorana gostima ograničava vrijeme boravka
Posjetiteljima koji žele duže vremena ostati u restoranu preporučuju se kasnije dolaženje pa to svakako imajte na umu prilikom idućeg posjeta Beču. ...
Zagreb nudi neke od najprivlačnijih ponuda na globalnoj turističkoj digitalnoj platformi priceless.com
Korisnici mogu istraživati Zagreb noću u legendarnom starinskom Yugu ili upoznati divlju stranu grada u ekskluzivnom posjetu ZOO gdje će hraniti životinjd. ...
Opušak vas može puno stajati
Tko baci iz automobila goreću cigaretu ili otpad poput limenke od pića, bocu ili papir, ne samo da stvara smeće uz naše prometnice, već i riskira plaćanje opome ...
Anketa


NALAZITE SE U
Tijekom najhladnijeg dijela godine ima više ribljih vrsta, koje se može loviti i donijeti neočekivani trofej
Objavljeno: 08.12.2017. 10:10  
Klen - zimski plijen
Klen - zimski plijen

Zima nipošto, ribolovno gledajući, nije mrtva sezona, kako se to mnogima čini. Tijekom najhladnijeg dijela godine ima više ribljih vrsta, koje se, s više ili manje uspjeha, mogu loviti i utažiti ribičku strast, ali ponekad i donijeti neočekivani trofej.


Napisao: Siniša Slavinić

U vodama crnomorskog i jadranskog sliva obitavaju i srodne vrste klena: sinjski klen, klen štrkavac, ilirski klen, sočanski klen, bijeli klen, vardarski klen itd.

Klen nastanjuje gotovo sve europske zatvorene i otvorene vode. Treba ga, prije svega, tražiti u nizinskim tekućicama i pritocima rijeka. Kod nas ga ribolovci love i u posve malim potocima, s vrlo finim načinima i priborom, ali i u Dunavu, Dravi i Savi. U Savi su u Hrvatskoj do sada i ulovljeni najveći primjerci ove ribe i to upravo u Savi u i oko Zagreba. Tri do sada najveća, na sportski način, posljednjih deset godina ulovili su Kristian Draganović (3,70 kg, Sava), 2002. godine, Robert Janko (3,60 kg, Sava), 1996. i Domagoj Buntić (3,54 kg, Sava), 1997. godine. Klen može narasti i do 5 kg težine. No, u prosjeku se ne lovi primjerke veće od pola kilograma. Osim u Savi, rijetki su češći ulovi klena preko kilograma težine.

S obzirom da je klen svežder, ribolov na njega moguć je i različitim tehnikama. Može ga se loviti i blinkanjem, umjetnim mamcima - varalicama, nekim od statičnijih tehnika (ili u pokretu), prirodnim mamcima, ali i muhom (mušičarskom tehnikom). U ovo doba godine, najčešće ga love prirodnim mamcima. Za takav ribolov, ovisno o veličini vode na kojoj ga se lovi, koristi se kraće ili duže direktaše ili bolognese štapove s rolicom. No, u svakom slučaju, ono što je osnovno za težak zimski ribolov je da se mora upotrebljavti što finiji pribor (što tanji najloni, što manje udice, što osjetljiviji plovci). Dakako, ovisno o veličini ribe koja se lovi, promjer najlona kreće se od onog posve tankog od 0,10, pa do 0,22 mm promjera. Pri tom se koriste udice veličine od broja 20 (sasvim sitni klenovi) do broja 6. Kao mamce za zimski ribolov najviše se koristi kokošja crijeva (tada treba koristiti nešto veću udicu do broja 4), ali i crvi i kalifornijske gujavice. Za veće primjerke postavlja se i manje kedere (do 5 cm dužine), pa i repić ribice na koji u ovo doba rado prima i grgeč i manjić. Zimi klen uglavnom uzima vrlo pipkavo i oprezno pa ribolovac mora biti miran na obali i vodi prilaziti oprezno kako ne bi zaplašio ribu. Plovak najčešće tone sporo i neodlučno lagano kreće u stranu ili sporo pod vodu. Zato s kontrom ne treba žuriti.

U ovo doba klena se može loviti i laganim spin priborom. Za blinkanje klena također treba koristiti finije, tanje najlone (do 0,20 mm promjera) i manje varalice. Iako se još uvijek može prevariti na leptire veličine do broja 3, bolji se rezultati postižu teturavcima - voblerima manjih veličina i živih boja, “sus- pending” klase.

Među riblje vrste koje se sada mogu s uspjehom loviti spada i klen. Istini za volju, klena se može loviti gotovo svih 365 dana u godini. Zimski ribolov na ovu ribu ima svoje specifičnosti, a dan proveden na zabijeljeloj obali pamti se i više nego mnogi drugi.

Klen je lijepa riba, pravilne građe tijela, velike glave i velikih usta. Nije čudo da ga zovu i “glavonja”, a u narodu je poznat i kao: “maus mliger” (mišolovac), posebice uz Savu i Dunav.

Riječ je o svežderu koji će pojesti sve i svašta. Hrani se tako i podvodnom mahovinom, jagodama, grožđem, šljivama, dudom, sitnom ribom, rakovima, žabama, kukcima (skaka- vac, krumpirova zlatica, rovac, muha...), otpacima životinjskog podrijetla (crijeva, usirena krv, slanina, komadići mesa), žgancima, crvićima, gujavicama, pijavicama itd. Mrijesti se u svibnju i lipnju kada ženka položi i do 100.000 jaja. Treba ga razlikovati od klenića (koji je sitniji i krasi ga sitnija ljuska).

  isprintaj članak