Život bez muke i nereda
Jeste li se sjetili kupiti jeftinu plastičnu foliju i njome zaštititi radnu površinu prilikom rada za koji smatrate da će je dosta zaprljati? Kad završite jedno ...
Pet načina kako pronaći pravog životnog partnera
Postoje razne stvari koje nekome mogu otežati pronalazak srodne duše, počevši od previše zauzetosti poslom, nespojivosti itd. Postoje čak i oni koji su odlučili ...
Kostarika je proglašena najsretnijom zemljom u Latinskoj Americi
Ovo istraživanje mjeri očekivano trajanje života, BDP po stanovniku, doživljaj korupcije, slobodu donošenja odluka, podršku drugih ljudi u teškim vremenima i ve ...
Anketa


NALAZITE SE U > Odredišta
Iako u Križevcima nikad nije bilo grkokatolika, najreprezentativnije vjersko izdanje u gradu upravo je grkokatolička katedrala Presvetog trojstva
Objavljeno: 03.03.2021. 08:59  
Križevci - Grad znanja, poduzetništva, Spravišča, Štatuta i dobrih ljudi
Križevci - Grad znanja, poduzetništva, Spravišča, Štatuta i dobrih ljudi
  • Križevci - Grad znanja, poduzetništva, Spravišča, Štatuta i dobrih ljudi
  • Križevci - Grad znanja, poduzetništva, Spravišča, Štatuta i dobrih ljudi
  • Križevci - Grad znanja, poduzetništva, Spravišča, Štatuta i dobrih ljudi
  • Križevci - Grad znanja, poduzetništva, Spravišča, Štatuta i dobrih ljudi
  • Križevci - Grad znanja, poduzetništva, Spravišča, Štatuta i dobrih ljudi
  • Križevci - Grad znanja, poduzetništva, Spravišča, Štatuta i dobrih ljudi
  • Križevci - Grad znanja, poduzetništva, Spravišča, Štatuta i dobrih ljudi
  • Križevci - Grad znanja, poduzetništva, Spravišča, Štatuta i dobrih ljudi
  • Križevci - Grad znanja, poduzetništva, Spravišča, Štatuta i dobrih ljudi
  • Križevci - Grad znanja, poduzetništva, Spravišča, Štatuta i dobrih ljudi

Slikali: Zoran Homen, Renato Jagustović, Željko Marušić

Uz put prema Križevcima, stara šljiva. Pitamo se je li to jedna od onih koje su nahranile Belu IV., spasile grad od Tatara i pokrenule legendu o čuvenom Križevačkom spravišču?

 

Napisala: Željka Sruk

Križevci Križevci su jedan od najstarijih gradova u kontinentalnoj Hrvatskoj. Tako će nam povijesna vrela posvjedočiti o pisanoj povijesti Križevaca već od 12. stoljeća kao županijskog središta, a od polovine 13. stoljeća, točnije od 1252., kao privilegiranog banskog, pa potom kraljevskog grada., a ove će godine proslavit 161. obljetnicu Visokog gospodarskog učilišta, prvog takvog učilišta u ovom dijelu Europe. Školstvo se u Križevcima i okolici razvija kroz nove metode učenja koje se već primjenjuju od predškolskog odgoja, srednjoškolstva i kroz Visoko gospodarsko učilište, a uskoro će biti izgrađena i četvrta srednja škola.

Iako povijesni izvori svjedoče da je bio veliki kukavica i pobjegao na jadransku obalu, prema legendi se kralj Bela IV. pred najezdom Tatara sklonio upravo ovdje, na stari grad Kalnik blizu Križevaca, kojieg se spominje još od 13. stoljeća. Kako zbog visokih kalničkih zidina i nedostatka odgovarajućeg oružja nisu mogli doprijeti do kralja i kalničkih seljaka koji su ga skrivali, Tatari su se lukavo dosjetili te ih glađu pokušali natjerati na predaju. Dugo su opsjedali grad, a seljaci zajedno s kraljem postajali su sve gladniji. No, kako su uz Kalnik rasle šljive, naposljetku su seljaci šljivama počeli hraniti kralja. Tatari su s vremenom izgubili strpljenje i povukli se, čime je Kalnik postao jedini grad koji žestoki napadači nisu osvojili. 

Kalničane od tada prati podrugljiv naziv "šljivari" budući su, zahvaljujući šljivama, obranili grad, spasili kralja te od njega u znak zahvalnosti dobili plemenitaške titule što je bila ogromna čast. Na to su Križevčani, stari purgeri, bili izrazito ljubomorni, pa su kalničke seljake podrugljivo nazivali "plemenitim kalničkim šljivarima". 

Tada počinje zavada između gradova koja je trajala sve dok se mladić s Kalnika zaljubio u djevojku iz grada. Kako je ljubav prevladala, prije svatova se trebalo pomiriti i "nekaj zajedno spraviti. Kalničani su tako na slavlje pomirenja donijeli vino i šljivovicu, s obzirom da su bili "šljivari", a građani su spremili vola, koji se na Spravišču već tradicionalno peče, pa su se svi zajedno tri dana veselili, jeli i pili. Simbolika Križevačkog velikog spravišča je, stoga, pomirba između kalničkih šljivara i križevačkih purgera. Novovjekovno Spravišče je turistička zanimljivost koja je ušla u šesto desetljeće održavanja.

 

Lijepe puce i psi

Stanovnici Križevaca okupljaju se u 13. stoljeću u novo naselje, a već 1252. godine od bana Stjepana dobivaju povlastice "slobodnog kraljevskog grada", što godinu dana kasnije potvrđuje i kralj Bela IV. 

No, sama jezgra grada postojala je još od ranije. U Donjem gradu, vojnoj utvrdi okruženoj bedemima, stanovnici su bili uglavnom stranci, pretežno njemački vojnici, dok su purgeri uvijek živjeli u Gornjem gradu, čime se i danas posebno ponose. 

Često ćete čuti da stanovnike Gornjeg grada nazivaju pesjakima, a ime su dobili po tome što je svaka kuća imala psa. Purgeri kažu da je to iz razloga što su uvijek imali lijepe puce (djevojke), pa kad su im dečki dolazili ofirati, psi su najavljivali da se netko mota oko kuće. Osim toga, Gornji grad je bio poseban i po načinu gradnje, a odlikovale su ga kuće s tri prozora okrenuta prema ulici. Ako danas prošećete tim dijelom grada, kojeg su nazivali Dreifernsternstadt, još uvijek ćete pronaći pokoju. Grad se s vremenom proširio i danas ima oko 11.000 stanovnika, dok s okolnim selima doseže 22.000 stanovnika. 

 

Osam crkvenih tornjeva

U gradu će često reći da imaju osam crkvenih tornjeva, od kojih baš svaki ima svoju priču. Zanimljivo je da su križevačke barokne crkve i kapele raspoređene na prilazima tvoreći križ oko grada. Na ulazu u grad iz pravca Zagreba, dočekat će putnika župna crkva Majke Božje Koruške, po nekima najljepša križevačka crkva. Podignuta je 1725. godine, a svojom slikovitošću, bogatstvom ukrasa na pročelju i prostranim uređenim okolišem privlači pozornost kako slučajnih prolaznika i turista, tako i hodočasnika i ljubitelja umjetnosti. Posebno zanimljiv je glavni oltar s oltarnom slikom "Sveta obitelj", rad Ivana Krstitelja Rangera, najpoznatijeg hrvatskog baroknog slikara.

U središtu grada naići ćete kapelicu sv. Florijana, koju su mu Križevčani posvetili 1735. godine nakon velikog požara. Oltarnu sliku sv. Florijana u ovoj baroknoj kapelici također je izradio Ranger, a predstavlja sveca koji u lijevoj ruci drži zastavu, dok desnom izlijeva vodu iz drvenog kabla na požarom zahvaćene kuće. Slijedi najveća i najstarija od triju baroknih križevačkih kapela, kapela sv. Marka Križevčanina na Gornjem gradu, nekad kapela sv. Ladislava, njezinog suzaštitnika. No, od 1995. godine kad je papa Ivan Pavao II. u Košicama proglasio Marka Križevčanina svetim, građani je uglavnom nazivaju samo njegovim imenom. 

Župna crkva sv. Ane iz 17. stoljeća, nekad pavlinska župa, smještena je u centru. Osim sačuvane pavlinske kamene krstionice iz 17. stoljeća i ostataka fresaka, u crkvi se mogu vidjeti brojni vrijedni liturgijski predmeti od gotike do rokokoa - kaleži, relikvijari, ciboriji i drugo, radovi vrsnih domaćih i stranih majstora. 

Najstarija je crkva sv. Križa, koju se u pisanim dokumentima spominje početkom 13. stoljeća. Na trijumfalnom luku u njoj nemoguće je ne primijetiti veliku sliku Otona Ivekovića iz 1914. godine s prikazom Krvavog križevačkog sabora, koji se dogodio 27. veljače 1397. godine. 

Tu su i pravoslavna crkva sv. Save, kapelica sv. Roka i daleko najreprezentativnija grkokatolička katedrala Presvetog trojstva. 

 

Muzej danas - nekada hospicij, ljekarna ili kupleraj?

U tri stotine godina staroj kući Karas, jednoj od najstarijih sačuvanih građanskih kuća u kojoj je bio pavlinski hospicij i prva javna ljekarna, 1961. godine otvoren je Gradski muzej Križevci. Krasi ga nekoliko zbirki.

Svakako treba pogledati najstariji antropomorfni prikaz ženskog lika iz Brezovljana s križevačkog područja koji potječe iz 4900. godine prije naše ere. 

Na izlazu iz gornjeg dijela muzeja primjećujemo niska vrata. "Neka vas to ne zbuni. Kažu da je nekad tu bila gostionica Karas, a kako je uz gostionice uvijek išao i kupleraj (javna kuća), ove sobe bile su za to rezervirane. Kako su muževi tu dolazili potajno, saginjali su se uvijek kad su ulazili, pa vrata nisu ni trebala biti viša" - kaže Homen. 

 

Umjetnički i arhitektonski biser

Iako u Križevcima nikad nije bilo grkokatolika, najreprezentativnije vjersko izdanje u gradu upravo je grkokatolička katedrala Presvetog trojstva, smještena u križevačkom Gornjem gradu. Nastala je na temeljima augustinskog samostana iz 14. stoljeća, a današnji izgled u neogotičkom stilu dobiva nakon temeljite obnove koja je trajala od 1895. do 1897. godine i koju je proveo biskup Julije Drohobecky po nacrtima Hermana Bolléa te uz pomoć Izidora Kršnjavoga. Unutrašnjim dijelom katedrale dominira ikonostas sa slikama biblijskih motiva najpoznatijih slikara onog vremena: Ferde Kovačevića, Celestina Medovića, Bele Čikoša-Sesije, Ivana Tišova i Josipa Bauera. U katedrali se "skrivaju" i arhiv, Biskupski muzej te posebno vrijedna knjižnica grkokatoličkih biskupa s rijetkom građom, rukopisnim knjigama i nekoliko inkunabula, te s više od deset tisuća djela i gotovo devet tisuća svezaka knjiga iz 16., 17. i 18. stoljeća. Knjižnica čuva velik broj Biblija, od kojih je najstarija ona iz 1584. godine tiskana na hebrejskom, a tu je i prva tiskana Biblija na hrvatskom jeziku slavonskog franjevca Petra Katančića, otisnuta 1831. godine u Budimu.


Obrtnički i gospodarski sajam 

Poseban značaj Sajma kao najvažnije i najveće gospodarske manifestacije u Koprivničko-križevačkoj županiji je naglasak na obrtništvu i gospodarstvu, te značaju njihovog razvitka u gradu. U tom pravcu djeluju i dvije strukovne srednje škole u kojima je objedinjen program obrazovanja za kuhare, konobare, zidare, poljoprivrednike…

Sajam prate od bogate gastronomske ponude i kušanja domaćih proizvoda preko izložbe domaćih životinja do bogatih nagrada. 

 

Martinje po Križevačkim štatutima

Već tradicionalna proslava krštenja mošta po Križevačkim štatutima, vrlo je važan događaj za svakog vinogradara i vinara, kao i za svakog ljubitelja dobrog vina. Naime, riječ je o jednim od najstarijih pisanih zapisa kako se ponašati u veselom društvu i za stolom kao i prilikom krštenja mošta u vino. Drugi dio ceremonije krštenja mošta, u sklopu Obrtničkog i gospodarskog sajma, sadrži šaljive litanije koje upriličuju kritički osvrt na sadašnja politička i društvena događanja. Na to se nadovezuju i Biskupska konferencija, a sve popraćeno dobrim jelima, pićima, pjesmom i glazbom.


U ozračju tradicije

Znatna su sredstva uložena u izgradnju i opremanje poduzetničkih zona, pa je tako poslovna zona u ulici Nikole Tesle od strane Ministarstva gospodarstva, rada i poduzetništva proglašena najuspješnijom zonom u državi za 2008. godinu. U tom pravcu nastavilo se i s izgradnjom nove zone Gornji Čret u Lemešu Križevačkom koja se nalazi uz željezničku prugu i važne brze ceste cestu Križevci - Zagreb. 

Unatoč znatnim ulaganjima u razvitak gospodarstva i poduzetništva općenito, zadržan su stari duh i tradicija.

  isprintaj članak