Nove SightRun ture za novu turističku sezonu za one koji vole trčanje
SightRun tim kaže kako bi trčanje nakon biciklizma moglo zapravo postati novi zaštitni znak Hrvatske, ako se dovoljno potrudimo. ...
Prvi strip na svijetu

Strip je pridonio nazivu "žuti tisak" za novine i časopise sa senzacionalističkim sadržajem. ...
Boraks – Počnite ga koristiti u svakodnevnom životu

Boraks je prirodni mineral koji nastaje sezonskim isparavanjem slanih jezera, a sastoji se od vode, natrija, kisika i bora. ...
Anketa


NALAZITE SE U > Mala škola turizma
Jeste li znali da je prvo savjetovanje o turizmu održano daleke 1884. godine u Grazu?
Objavljeno: 29.05.2018. 12:30  
Kulturni turizam
Kulturni turizam

Tvrđa, Osijek

 

Jeste li znali da je prvo savjetovanje o turizmu održano daleke 1884. godine u Grazu? Tada se ukazalo na turizam kao perspektivnu gospodarsku djelatnost. Danas je turizam spoj različitih društvenih, psiholoških, komunakicijskih, ekoloških i medicinskih sadržaja.


Pripremio: Željko Marušić


Zahvaljujući upravo toj složenosti turizma 1969. godine je osnovan Međunarodni komitet za kulturni turizam (SCOCT) pri Međunarodnom savjetu savjetu za spomenike i mjesta (COMOS).

Danas turizam mijenja ustaljeni način života, spoznaje i poglede na svijet. Turisti upoznaju tuđu kulturu i nerijetko je primjenjuju u svakodnevnom životu.

Hrvatska na 56.538 četvornih kilometara ima registriranih, zaokruženo, 50.000 pokretnih spomenika kulture, 7000 nepokretnih i 280 kulturno-povijesnih cjelina, te niz nematerijalnih spomenika kulture (narodna baština, usmena tradicija, govor i sl.) čime se gotovo na svakom četvornom kilometru, naravno statistički, nalazi neki spomenik kulture.

Trenutno najveći problem hrvatskog kulturnog turizma su suveniri koji nisu odgovarajući, posebno zbog visoke cijene (čipka, npr.).

Dodajmo kako su, nezgrapno nazvani, kulturni turisti posebna grupa ljudi koju odlikuju ekološka svijest, nepoznavanje predrasuda, otvorenost i znatiželja, želja za putovanjima i druželjubivost. Dobri su potrošači, a obično su višeg obrazovanja. Uglavnom ne kupuju serijski izrađene suvenire već radije biraju predmete izvorne izrade. Zanimljivo je kako su, neovisno o višem društvenom položaju, voljni boraviti u objektima koji ne pružaju posebnu udobnost.

  isprintaj članak