Novozelandski portal AJ Hackett je tražio da napravi dogovor s Vanuatuom oko prava na bungee jumping
Na otoku Pentecost, jednom od 83 otoka koji čine Vanuatu, stanovnici vezuju vinovu lozu oko gležnjeva prije negoli skoče s 10-metarske drvene platforme. ...
Bečki javni prijevoz postavio nevjerojatan rekord
Autobusi i ovaj put prednjače po prijeđenoj udaljenosti – protekle su godine prevalili čak 39,6 milijuna kilometara. Slijede ih tramvaji s 22,9 milijuna te vlak ...
Biti elegantan muškarac
Postoje stvari o kojima ne razmišljamo, ali su toliko bitne za dojam koji ostavljamo. ...
Anketa


NALAZITE SE U > Odredišta
Veliko Vojvodstvo Luksemburg je 82 kilometra visoko i najviše 57 kilometra dugo, i ima oblik suze
Objavljeno: 08.01.2020. 12:14  
Luksemburg
Luksemburg
  • Luksemburg
  • Luksemburg
  • Luksemburg
  • Luksemburg
  • Luksemburg
  • Luksemburg
  • Luksemburg
  • Luksemburg
  • Luksemburg
  • Luksemburg

"Mir wëlle bleiwe wat mir sinn”, službeni je luksemburški slogan. Želimo ostati što smo. Uh, ... što je to bilo... Tko su Luksemburžani, kakva je njihova država? Je li Luksemburg jedna od džepnih državica poput Vatikana, Monaca, Andorre i Lichtensteine ili je "stvarno prava država”? No, izgled vara: mali Luksemburg je Veliko vojvodstvo (luksemburški: Groussherzogtum Lëtzebuerg). Jednako po nazivu, kao i po osobnosti, ponosu i ljepotama.

 

Napisao: Rok Klančnik

 

Naziv te lijepe zelene državice zvuči nekako - srednjovjekovno. Kao "Liechtenstein”, ili, kako bi rekao Groucho Marx – kao "Freedonia”. Kladim se da mnogi Amerikanci misle da je Luksemburg nekakva izmišljena kneževina iz holivudskih filmova (u kojoj nekakva balavica iz škole u predgrađu iznenada sazna da je u stvarnosti princeza neke srednjeeuropske kraljevine), ili komedije poput "Pačja juha” spomenute braće Marx. Ali nije tako. Luksemburg, kako zovemo tu državu i Luxembourg, koji je njen glavni grad, su stvarni i istinski ugodni. Ne samo to. Luksemburg, odnosno "Grand-Duché”, kako ga pravilno nazivamo da bismo ga razlikovali od glavnog grada, je po brutto proizvodu po stanovniku, po podacima Međunarodnog monetarnog fonda i Svjetske banke, čak najbogatija država na svijetu. Za bogatstvo, koje na prvi pogled nije vidljivo osim kroz germansku uređenost i čistoću države, mogu se zahvaliti vrlo liberalnom bankarskom sustavu koji će morati zbog zaoštrenih makro ekonomskih razmjera vjerojatno, po naredbi Bruxellessa, vrlo pooštriti. BDP po stanovniku je približno 88 tisuća dolara. Nije čudno da tamo djeluju tvrtke poput Skype i eBay, luksemburški ponos je Villeroy & Boch. Iako je tako malen, Luksemburg je važna europska država, osnivačka članica Europske Unije, Natoa i sjedište mnogih posebno važnih europskih i međunarodnih ustanova.

 

Znate li gdje je Schengen? 

Schengen je malo luksemburško selo uz rijeku Mosel, na puškomet od njemačke obale. To selo je postalo sinonim za slobodno prelaženje granica unutar Europske Unije.

 

Jedna od onih uspješnih europskih monarhija

Luksemburg je jedna od onih uspješnih europskih monarhija kojima ne pada na pamet mijenjati ustavno državno uređenje. To je u svijetu jedino preostalo suvereno veliko vojvodstvo. Vjerojatno ni svi državljani ne znaju da je velikom vojvodi ime Henri, dok su u međuvremenu u sustavu Europske Unije luksemburški predsjednici vlada zauvijek utisnuli snažan pečat (Jean-Claude Juncker, a ranije Jacques Santer). Luksemburg nastanjuje približno pola milijuna stanovnika, približno je dvadeset puta manja od Hrvatske (2.586,4 čkm), sa svih strana je stišću Francuska i Njemačka, a sa sjevera i Belgija koja je u povijesti prisvojila dobar dio Luksemburga koji je njena najjužnija regija. Pogledajmo na drugačiji način: Luksemburg je 82 kilometra visok i najviše 57 kilometra dug i ima oblik suze.

 

Ne, RTL nije njemački

Uprkos maloj površini Luksemburg j velik ne samo gospodarski već i po bogatstvu kulture. Nije čudo da je najveća medijska kuća u Europi upravo RTL (Radio televizija Luksemburg) koja djeluje u mnogim državama (ne, RTL nije njemački), pa tako i u Hrvatskoj. U Luksemburgu ravnopravno žive luksemburški, njemački i francuski jezik. Istini za volju, u zadnje vrijeme portugalski i talijanski budući da se najveća skupina ekonomskih emigranata pred nekoliko desetljeća doselila upravo iz tih država. Tako čak 37 posto državljana nije luksemburškog porijekla. Luksemburg nikada nije imao kolonije pa zato, što nitko nije uzimao osobno, arapski ili afrički doseljenici nikada nisu bili tako dobrodošli kao katolički Portugalci i Talijani. Hrvata je u Luksemburgu približno dvije tisuće.

 

Maleni i ponosni

Luksemburg leži na posebno strateškom zemljopismom području. Još od rimskog doba, pa preko srednjevejekovne frankofonske države i sve do nezavisnosti 1815. godine njime su puhali germanski, francuski, čak španjolski vjetrovi (tamo je u 16. i 17. stoljeću vodio tzv. Španjolski put), no ljudi se nisu dali. Ostali su što su uvijek bili. Maleni i ponosni. Ipak je malo nedostajalo da se njihov jezik utopi u njemačkom, odnosno francuskom jeziku.

Naziv buduće države prvi put je spomenut 963. godine kada je grof Siegfried Ardenski preuzeo grad Lucilinburhuc. Oko njega su kasnije izgradili jednu od najmanjih, ali i najsimpatičnijih eurospkih prijestolnica. Ardenska luksemburška vladarska kuća je vremenom izumrla, pa su se na prijestolu izredali Bourboni, Habsburzi, Hohenzollerni i, naravno, francuski kraljevi. Nakon Napoleonovog pada država je stupila u personalni savez Nizozemskom i istovremeno postala članica Njemačke konfederacije. Snažan pečat povezanosti s Nizozemskom vidljiv je i danas. Zastava je praktično jednaka, a i himna Wilhelmus je praktično ista. I vladarska obitelj dolazi iz nizozemske loze Nassau-Weilburg. 

 

Schwätzt dir Lëtzebuergesch? (Govorite luksemburški?)

Samo luksemburški ne podsjeća na nizozemski. "Lëtzebuergesch" je, u stvari, visoki frakovsko-mozelski njemački, prožet mnogim francuskim izrazima. Tako je dobar „voll gut", dobar dan je samo „moien" (iz morgen), a hvala je „merci". "Wéi geet et?” A vi ćete pitati "kako si?" "Gromper" je - pogađate, krumpir.


Učenje engleskog je u školi obavezno 

Učenje engleskog je u školi obavezno, tako vam u "Luxu” neće biti neugodno. Moj prijatelj Laurent Louis je po ocu Luksemburžan. U osnovnoj školi je učio na luksemburškom, u gimnaziji na njemačkom, a na fakultetu na francuskom. Zahvaljujući tome nizozemski je lako naučio. Djetinjstvo i mladost je proživio u zelenom, zdravom okolišu, s prijateljima je lovio u šumama i s polja iskopavao krumpir kojeg su pekli uz potok. I zašto se preselio u Bruxelles, ako je "Lux” tako lijep? "Heh… Premalen je.”

 

Profesionalna vojska

Luksemburg je jedna od osnivačica i članica Nata i ima profesionalnu vojsku, koju čini okruglo 800 osoba. Država je sastavljena od tri okruga, koji su podijeljeni u 12 kantona, a oni u 116 općina. Dvanaest je »gradskih općina«, iako su pravi gradovi samo Luxembourg, Esch-sur-Alzette, Dudelange i Differdange. A i to su mali gradovi prema hrvatskim mjerilima.  

 

Kakav je luksemburški turizam?

Luxembourg je bio prvi od europskih gradova čak dva puta predložen za europsku prijestolnicu EU. Iako je malen grad, na prvi pogled je dojmljiv. Arhitektura je izrazito gradska, gradskih trgova i područja za pješake ne bi se sramili niti u Bruxellesu, a usred grada nalazi se dubok i poprilično širok usjek Grund, uspjeli su sačuvati srednjovjekovnu arhitekturu i poznati samostan (danas kulturni centar) Neumunster. Područje Kirschberg (fonetično: »kiršbirš«) je suvremena četvrt "posijana” s ustanovama Europske unije, uključivo s međunarodnim sudom. 

Sve ostalo je… jednostavno lijepa zelena površina na kojoj se sela izmjenjuju s obrađenim poljima, a ona sa šumama u kojima je moguće uočiti i pokoji lijep srednjovjekovni grad. Sjeverni dio Luksemburga nosi naziv Oesling i dio je Ardena (po njihovom brda, po našem uzvisina, koje se prostire preko Belgije u francosku Šampanju). Najviša točka Luksemburga je Kneiff, visok 560 m nadmorske visine. Jedini grad tamošnji grad je Wiltz sa svojim četiri tisuće stanovnika. 

Dvije južne trećine države poznate kao Gutland su više brdovite. Istočni dio države čak nazivaju "malom Švicarskom” (iako ne znam zašto…), a najniža pokrajina se nalazi uz rijeku Moselle, a s Njemačkom graniči i na rijekama Our i Sauer. Odatle dolaze čudesna bijela vina. Luksemburžani će vam ponosno natočiti "cremant”, svoj pjenušac koji nije loš, ali se ne može mjeriti s obližnjim šampanjcem. "Crvena zemlja” leži na jugu i jugozapadu i industrijskoje srce Liksemburga.

Rado putujem u Luksemburg. Ljudi su ljubazni, država bogata zelenilom, a hrana malo vuče prema njemačkoj, uključivo s kiselkastim raženim kruhom i mesnim sirom. I cijene su privlačne budući da je luksemburški porez na dodanu vrijednost niži negoli drugdje u Europskoj uniji (šest posto za hranu, a za ostale proizvode 15 posto). Zato je omiljena država za kupovanja. Po Guinessovoj knjizi rekorda Luksemburžani piju najviše alkohola po stanovniku na svijetu (12,6 litara čistoga), ali to nije istina. Zaista ga toliko prodaju, ali gotovo svi Belgijanci i Francuzi dolaze ovamo kupiti ga. Jednako je s benzinom i cigaretama.

U Velikom Vojvodstvu Luksemburg u ponudi je 7.500 soba namijenjenih turistima. Ne, ne pretjeruju… Godišnje ih posjeti nekoliko milijuna stranih turista, i ne biste vjerovali, na popisu stranih turista nalazi se veliki broj njih iz Hrvatske.

 

Ako ćete uskoro voziti prema Luksemburgu radije iz Münchena nastavite kroz Stuttgart, Karlsruhe i Saarbrücken, umjesto da vozite kroz Nürnberg, Frankfurt, Aachen i Liege, budući da je put kraći stotinu kilometara, a i moći ćete kupiti jeftinije gorivo. No, nikako se ne zaboravite zaustaviti u prijestolnici Velikog Vojvodstva. Doživjet ćete ugodan susret s glavnim gradom stvarne, male, gostoljubive i zelene kraljevine.

 

Dobro je znati:

Službeni naziv: Veliko Vojvodstvo Luksemburg (jedino veliko vojvodstvo na svijetu)

Glavni grad: Luxembourg

Površina: 2585 čvkm

Država na 185. mjestu po veličini (Hrvatska 133.)

Stanovnika: 492.000 (srpanj 2009. godine)

Jezici: luksemburški, njemački, francuski, engleski je obavezan u školama 

Granice: s Francuskom (73 km), Belgijom (148 km) i Njemačkom (138 km), ukupno 359 km

Klima: kontinentalna, blage zime i topla ljeta

Gospodarstvo: bankarstvo i osiguranja, trgovina in druge usluge te nešto poljoprivrede

Novac: euro

Viza: hrvatskim državljanima nije potrebna

Dolazak: preko većih europskih gradova u zračnu luku Luxembourg-Kirschberg, ili po autocestama kroz Njemačku (Saarbrucken), Francusku (Strasbourg) ili Belgiju (Arlon).

Cijene so slične kao u Hrvatskoj, samo su hrana in pića nešto skuplji. 

 

  isprintaj članak